POŽEGA – Godina 2022. bila je bremenita, izazovna ali i godina velikih rezultata. S požeško-slavonskom županicom Antonijom Jozić razgovarali smo o onom što je obilježilo godinu, o onom što je ostvareno, ali i o planovima – čvrstim, konkretnim i ostvarivim.

Usvojen je proračun za 2023. godinu, prvi u eurima. Koliko je bilo izazovno složiti takav proračun da pokuša odgovoriti na sve izazove i svim zahtjevima koji su pred Požeško-slavonskom županijom u sljedećem razdoblju?
Uvijek je izazov složiti proračun Požeško-slavonske županije jer je ova Županija nažalost, još uvijek opterećena grijesima prošlosti. Posebice tu mislim na otplatu kredita koji je Županija podigla da bi podmirila obveze koje se proizašle iz stečaja Županijske uprave za ceste. Tu naravno mislim i na druge obveze koje su na Županiji koje su pravomoćne i koje se odnose na dug koji Županija ima prema Hrvatskim cestama, a to se tiče onih, bivših vremena kada Županijska uprava za ceste bila u stečaju. Drugi izazov je, ne zato što radimo u eurima, to se vrlo lako preračunava, već stoga što Požeško-slavonska županija nema visoke izvorne prihod proračuna, a izvorni prihodi proračuna su ono s čim zapravo raspolažemo. S tim izvornim prihodima proračuna moramo podmiriti, počevši od plaća zaposlenih u Županiji, od sufinanciranja projekata koji su u tijeku, od programa koje imamo – u kulturi, sportu, potpore poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, udrugama i uvijek je izazov tu malu svotu s kojom raspolažemo raspodijeliti tako da svi budu zadovoljni i da na određeni način zadovoljimo i sve ciljeve koje smo si zadali i u Strategiji i u našem provedbenom programu koji je usvojen za moje mandatno razdoblje.
Ono čime smo se mi vodili u proračunu za 2023. godinu da je to proračun koji je čvrsto na zemlji. U proračun nisu uneseni projekti ili programi koje ćemo mi aplicirati ili smo već aplicirali ali još za njih nismo dobili odluke da su prošli na natječajima, nego isključivo oni projekti i programi za koje smo bar 90 posto sigurni da ćemo ih i provesti. Tako da, u našem proračunu za sljedeću godinu, od kapitalnih investicija koje imamo tu je završetak izgradnje Regionalnog centra kompetentnosti na Poljoprivredno- prehrambenoj školi za što smo ove godine položili kamen temeljac, tu je završetak projekta Terme Lipik, izgradnja zgrade Zavoda za hitnu medicinu odmah pored Opće županijske bolnice i projekt Inovacijskog coworking centra koji ćemo realizirati u zgradi koju smo ove godine kupili od Podravske banke.

Tu su i ostali projekti za koje imamo osigurana sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije – od Trenkovog dvorca, Svijeta graševine, geotermalnih izvora, projekti asistenata u nastavi, Obroka za pet i svi drugi za koje imamo osigurano financiranje u 2023. godini. Posebno bih htjela izdvojiti da smo opet učinili jedan iskorak dalje prema sportu.To sam najavila na početku svog mandata, da sam svjesna kako Sportska zajednica Požeško-slavonske županije ima na raspolaganju izuzetno nizak iznos iz našeg proračuna. Tada je to bilo oko 500 tisuća kuna, mi smo ga za 2022. godinu povećali na 800 tisuća kuna, a za 2023. godinu smo već prešli milijun kuna. Preduvjet je bio kvalitetni programi naših sportskih saveza i kvalitetni programi klubova. Pokušavamo učiniti iskorak i na svim ostalim područjima i u financiranju kulture. Želimo biti partner svim bitnim lokalnim i regionalnim projektima od Festivala Zlatne žice Slavonije, želimo biti podrška festivalu u Kaptolu i svim manifestacijama koje su od posebnog značaja za Požeško-slavonsku županiju.
Naš proračun za sljedeću godinu usvojen je u visini od 109 milijuna eura, ponavljam, čvrsto je na zemlji, bez želja, čestitki i pozdrava, to često govorim. Slažemo proračun onakav kakav vjerujemo da možemo ostvariti, a naravno, veselimo se svim onim slatkim brigama kada nam prođu projekti koje smo aplicirali i koje ćemo onda na rebalans uvrštavati u proračun za 2023.

Govorili ste o iskoracima, tu je i veliki, višeznačni iskorak povećanja stipendija…
Da. Stipendije u Požeško-slavonskoj županiji bile su na razini 600 kuna. To je iznos stipendije koji je bio niži od iznosa svih jedinica lokalne samouprave u našoj županiji. S obzirom na to da smo Županija i s obzirom na to da smatram kako moramo poslati snažnu poruku da je znanje in, da je školovanje in, da želimo poslati snažnu poruku našim studentima kako je poželjno da se, kada završe fakultete, vrate i svoj život nastave u našoj županiji, išli smo na varijantu da povećamo iznos stipendija. Najniža stipendija koja je nekada iznosila 600 kuna povećana je za 88 posto, ona sada iznosi preko tisuću kuna. Druga razina stipendija, stipendije iz STEM područja, a ove godine smo se odlučili za profesore fizike i matematike jer ih nema na tržištu rada, u iznosu je od oko 1700 kuna i prva kategorije studenata su liječnici na koje nam se prijavilo deset studenata, jedan je u međuvremenu odustao, a stipendija iznosi malo više od 3000 kuna. Ono što me posebno raduje jest da su naš projekt prepoznali gradovi i općine te i oni sufinanciraju tu stipendiju s iznosom od oko 1000 kuna mjesečno. Tako da je primjerice, stipendija studenta koji ide na medicinski fakultet s područja Požege sufinancirana od Grada Požege. Mislim da je to snažna poruka mladima i u konačnici jedan iskaz zajedništva na razini Požeško-slavonske županije, posebice u segmentu liječnika koji su potrebni na svim razinama. Vrlo uskoro potpisat ćemo sa studentima i ugovore tako da prvu ratu već možemo isplatiti koncem prosinca.

Što je po vama obilježilo 2022. godinu za Požeško-slavonsku županiju?
Svakako bih izdvojila činjenicu da smo u ovoj godini započeli s izgradnjom dva velika projekta – Zavod za hitnu medicinu koji je velika potreba naše županije, prvenstveno ovdje mislim na grad Požegu. Projekt koji je dugi niz godina bio spreman za realizaciju i evo, odlučili smo se idemo možda i “glavom kroz zid” sa sredstvima koja imamo osigurana. Imali smo osigurano oko 3,5 milijuna kuna, s tim smo započeli, ove godine već nam je Ministarstvo regionalnog razvoja doznačilo oko 400 tisuća kuna, a dobrim upravljanjem u Zavodu za hitnu medicinu i ravnatelja Barišića određene stvorene su određene uštede koje će biti usmjerene na izgradnju. I ono što me posebno veseli jest da smo prije nekoliko dana dobili prijedlog kako će se raspodijeliti decentralizirana sredstva vezano za zdravstvo i da smo ovaj projekt od Ministarstva zdravstva dobili još dodatnih 2 milijuna kuna. Sada smo negdje na polovici projekta i dalje ćemo se prijavljivati na natječaje. Izgradnjom te zgrade iselit ćemo Zavod za hitnu medicinu iz centra grada i bit će smješten na izvrsnoj lokaciji, uz samu bolnicu. Drugi projekt za koji smo položili kamen temeljac jest dogradnja Poljoprivredno- prehrambene škole, odnosno našeg Regionalnog centra kompetentnosti Panonika. Krenuli smo s radovima i očekujemo da ćemo do konca sljedeće godine zavrišti ovaj dio koji se odnosi na dio koji se financira iz europskih sredstava te da ćemo onda drugu fazu projekta završiti vjerojatno tijekom 2024. godine.

Spomenula bih još da smo puno radili i na projektno-tehničkoj dokumentaciji tako da sad imamo u tijeku nekoliko projekata. Jedna od projekta koji još nismo javno prezentirali je rješavanje kompleksa Županije, ove zgrade. Županija je smještena u Županijskoj ulici na kućnom broju 7/9, koristimo i k.br 11 koja je gradska zgrada, prilaz imamo iz ulice Matije Gupca pored ŽUC-a. U dogovoru s Gradom koji će odraditi jedan dio koji se tiče njihove parcele, išli bi na formiranje jednog novog kompleksa unutar dvorište Županije koji će imati, ako uspijemo naravno naći financiranje, podzemnu garažu. Dvorište bi onda bilo otvoreno za građane. Znači jedan pješački prolaz između ulice Matije Gupca i Županijske ulice gdje bi uredili dvorište kao mali park i dali još jednu dodatnu zgradu za potrebe smještaja svih službi koje se tiču Požeško-slavonske županije kako bi u budućnosti mogli iseliti iz zgrade koja je vlasništvo Grada.
Također, radimo izradu projektno-tehničke dokumentacije za sportsku dvoranu Gimnazije. Naime, ako imate projekte kojima je građevinska dozvola stara nekoliko godina, nažalost, danas ih teško možete prijavljivati na natječaje za financiranje europske unije jer sada ti natječaji traže nešto više što onda nije bilo nužno. Posebice se tu misli na dozvole vezane uz zaštitu okoliša. korištenje obnovljivih izvora energije i drugo. Stoga moramo revidirati projektno-tehničke dokumentacije koje imamo, prilagoditi ih zahtjevima. U sklopu tog projekta Sportske dvorane Gimnazije velika je želja i Županije i Grada da se na prostoru bivšeg Atletskog stadiona sačuva i konzervira tribina koja je preostala, jer taj dio grada jedan od identiteta Požege i taj prostor, na kojem su se već u novije vrijeme održavali i koncerti, bio bi u budućnosti obnovljen s malim amfiteatrom za kulturne potrebe grada Požege. Naravno, tu je i Fakultet turizma i ruralnog razvoja kao rezultat višegodišnjeg zajedničkog rada i Županije, i grada i akademske zajednice, na koji smo svi izuzetno ponosni.

Što očekujete u 2023. godini, s čime biste bili posebno zadovoljni kada bi se ostvarilo?
Ja bih bila zadovoljna kada bi se položio kamen temeljac za brzu cestu!

Je li to izgledno u 2023. godini?
Znate da sam prilično realna i po najavama i po obećanjima. Ali vjerujem da će se to do kraja sljedeće godine i dogoditi, da ne preciziramo određene datume. Na tom projektu se intenzivno radi, vezano uz njega i nedavno sam bila na sastanku s predsjednikom Vlade RH i resornim ministrima te predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta. To je projekt koji ima i njihovu podršku i sada je samo pitanje ishođenja građevinske dozvole koju nažalost, još uvijek nemamo, jer uvijek negdje zapne – dali zaštita okoliša ili neki uvjet koji treba ispuniti – ali još uvijek nismo u fazi da imamo građevinsku dozvolu. Ipak, nadam se da će ono što smo razgovarali na sastanku biti i realizirano, pa neka raspišu natječaja za izvođača radova i neka krene bar ta procedura. To je nešto za što mislim da će biti kruna mandata 2021 – 2025. godina ako do toga dođe, a ja se duboko nadam da će doći.
Ono drugo što me jako veseli u očekivanju 2023. godine, a ne tiče se samo Požeško-slavonske županije kao institucije, to su svi ovi projekti koje provode naši gradovi i općine, tu mislim prvenstveno na izgradnju vrtića. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti prošli smo s velikim brojem vrtića na području cijele Požeško-slavonske županije. Mene posebno veseli vrtić u Brestovcu jer Brestovac je jedina općina na području županije koja do sada nije imala vrtić. Vesele me i ovi programi koje je odobrila Vlada RH, posebice ovaj dio koji se tiče prehrane u školama za svu našu djecu od prvog do osmog razreda i tu smo već spremni za provedbu od siječnja kada krene drugo polugodište nastavne godine. Izazova je puno, ali mi smo spremni.

Možemo li kap nade očekivati i za Akumulaciju Kamenska?
Akumulacija Kamenska je u stanju mirovanja zato što studija utjecaja na okoliš koja je predložena na Povjerenstvu nije odobrena. Nažalost, još uvijek muku mučimo sa zaštitom prirode i okoliša i informacija koju imam od prije nekoliko dana, a bio je sastanak u Hrvatskim vodama koji su nositelji tog projekta, jest da se dorađuje Studija utjecaja na okoliš te da će ona vjerojatno dobiti zeleno svjetlo. Onda ćemo, kada taj dio bude odobren, raditi jedan korak koji nitko do sada u Hrvatskoj nije napravio. Bili smo puno puta prvi, pa ćemo biti i u tome. Moramo naime dokazati prevladavajući javni interes. Što to znači? Rekla bih jednostavno, moramo dokazati da je korist za ljude s tim projektom veća od štete koju činimo za prirodu. Nadam se da mi to možemo dokazati.

Činjenica je da ta akumulacija nije samo nešto što će uznemiriti stanište leptira, već je ta akumulacija prostor mnogih drugih biljnih i životinjskih vrsta, jer gdje je voda ima i života, ali i pitanje navodnjavanja, pitanje poljoprivrede, hidropotencijala vezano za korištenje obnovljivih izvora energije te u konačnici i pitanje turizma. Ali i ono najvažnije, zašto se ide akumulaciju jest zaštita od štetnog djelovanja voda koje smo imali priliku vidjeti 2014. godine kada smo imali poplavu nekoliko dana prije Gunje. I dok se ne riješi akumulacija Kamenska mi ćemo uvijek strepiti hoće li se nama dogoditi 2014. godina kada smo imali izlijevanje Orljave ovdje u Požegi, u centru grada, a Pleternica i dalje bilo je poplavljeno. Bitno za pomenuti je i da je tehničko- projektna dokumentacija što se tiče retencija manje- više spremna. Ide se relativno brzo na ishođenje građevinskih dozvola, a mislim čak da su ugovorene i studije utjecaja na okoliš i veseli me da to ide stvarno brzim tempom. Jer i nedavno smo imali situaciju s mogućnošću bujičnih poplava i znam kako je kada naši ljudi strepe.

I za kraj, nova godina je pred nama, novi izazovi…
Tako je. Samo ćemo tu jednu noć proslaviti i potom krećemo dalje, jednakim žarom, entuzijazmom, voljom raditi sve programe i aktivnosti koji je pridonijeti boljem životu građanki i građana naše županije – razvoj gospodarstva, poljoprivrede. Kako sam rekla na početku, izazova je puno, ograničenja još više, ali ja vjerujem da u ovom timu u županiji ima stvarno volje, želje i pomalo i inata, odlučnosti da bez obzira na probleme, ograničenja i izazove da izvučemo najviše moguće za dobrobit svih.

TEKST: Sanja Pok                    FOTO: Sanja Pok