POŽEGA – Uz Međunarodni dan nematerijalne kulturne baštine Gradski muzej Požega danas je uživo preko svoga Facebook profila predstavio projekt digitalizacije i restauracije fonotečnih zapisa Požeškog kraja.

Projekt kojim je Gradski muzej Požega učinio veliki iskorak u spašavanju i približavanju baštine požeškog kraja svojim korisnicima, predstavljen je i na konferenciji za novinare na kojoj su govorili autorica projekta viša kustosica Maja Žebčević Matić, majstor tona i sound designer Zoran Knežević voditeljica Dokumentacijskog odjela Instituta za entologiju i folkloristiku dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar. Projekt je vrijedan 25 tisuća kuna, a ostvaren je sredstvima Ministarstva kulture i Grada Požege.

“U ovoj fazi digitalizacije audio arhiva Instituta za etnologiju i folkloristiku izlučena je sva fonotečna građa koja se odnosi na požeški kraj, a do sada nije digitalizirana. Radi se o snimkama zapisa pučkih pjesama, običaja i pripovijetki požeških sela, snimkama Kulturno – umjetničkih društava iz požeškog kraja na Međunarodnim smotrama folklora u Zagrebu od 1969. godine do 1995. godine, kao i na Brodskom kolu iz 2007. godine te snimci posljednjeg dudaša Đure Kneževića iz 1995. godine. Ukupno, riječ je o otprilike 52,5 sata originalnih zvučnih zapisa koji su ovim projektom od sada dostupni u Etnološkom odjelu Gradskog muzeja u Požegi uz svu do sada digitaliziranu građu požeškog kraja čiji se originali čuvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku,” rekla je viša kustosica Maja Žebčević Matić.

Dr. sc Koraljka Kuzman Šlogar naglasila je važnost digitalizacije i restauracije fonotečne građe kako bi se ona sačuvala ali i kako bi na taj način bila dostupna svima zainteresiranima. “Dokumentacija Instituta najveća je dokumenetacija hrvatske nematerijalne kulturne baštine u kojoj je bogati fond audio-rukopisno-fonotečne građe, a koja je tek jednim dijelom digitalizirana. Posljednjih godina intenzivno radimo na njezinoj digitalizaciji i na objavljivanju putem digitalnh platformi kako bismo ju učinili što dostupnijom širokom krugu ljudi. Ovaj projekt je jedan od lijepih primjera uspješne suradnje s drugim kulturnim institucijama koje imaju interesa doći do dijela te građe koja je kod nas pohranjena.”

Više od pola stoljeća starim vrpcama dati novu dimenziju i vrijednost, uz stručnost, zahtjevalo je puno truda i strpljenja koji su se u konačnici višestruko isplatili, rekao je majstor tona Zoran Knežević. “To je tehnički dio posla i susrećem se s materijalom, vrpcama koje netko nije taknuo niz godina. Ako ovo ne odradimo, nestat će nam jedan dio baštine koji je jednostavno neponovljiv,” naglasio je Knežević.

TEKST: S. Pok        FOTO: S. Pok /GMP