NOVA GRADIŠKA – Iako ga povjesničari smatraju jednim od najmlađih hrvatskih gradova, prošlost prostora na kojem danas „živi“ Nova Gradiška, itekako je bogata i zanimljiva, vrijedna studioznih arheoloških istraživanja. Na kraju krajeva, riječ je o zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima kakve čuvaju, iskapaju i istražuju članovi arheološkog tima, na čelu s voditeljicom, ravnateljicom Gradskog muzeja Nova Gradiška, dr.Marijom Mihaljević.

Arheološki tim trenutno je na stručnom „proputovanju“ 15.-tim stoljećem, na lokalitetu Bijela stijena, srednjovjekovnoj utvrdi-gradu Barbare Frankopanske, poznate hrvatske plemkinje. Bilo je to poznato trgovište idealne pozicije, kojem je, kada je bilo na vrhuncu, gravitiralo 50-ak naselja, smješteno uz prometnicu prema Daruvaru, prostoru s kojeg je bilo moguće nadzirati Posavinu i pakrački kraj, ali i prostoru koji je u kominakcijske svrhe korišten još u antici.

„ Riječ je o području smještenom u blizini još dva povijesno iznimno vrijedna arheološka lokaliteta-antičkih vila u Benkovcu i Cagama, što bi Brodsko posavska županija, ali i ovaj dio Slavonije, mogli iskoristiti i u turističke svrhe. Osim toga, priča je ovo čije bi istraživanje dugoročno trebalo rezultirati i projektima prezentiranja baštine, jer, slaže se i struka, riječ je o lokalitetima i nalazima koji prelaze nacionalne granice i poprimaju obilježja srednje europskog kruga,“ naglasila je voditeljica tima dr. Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška.

Na lokalitetu Bijela Stijena trenutno je otvoren dio utvrde s obodnim zidom, dio romaničke, dio gotične kvadratične kule te dio dvorišta s pasalom s kraja 15.stoljeća, iako je među vidljivim građevnim fazama pronađena i ona iz 13.stoljeća. Na osnovu prikupljene arheološke građe, stručnjaci se nadaju naučiti o gospodarstvu vremena, načinu života, ali i stilu prehrane i jelovniku. Stručnjaci predviđaju i planiraju kako će istraživanja na Bijeloj Stijeni, uz privremenu konzervaciju, potrajati narednih pet godina, nakon čega bi uslijedio izvedbeni projekt prezentacije, svojevrsni arheološki park koji bi postao značajan element turističke ponude okučanskog i novogradiškog kraja.

Zanimljiva, bogata i nedovoljno poznata prošlost novogradiškog kraja da se iščitati i iz nalazišta na području Zapolja, još jednom novijem lokalitetu čije istraživanje financiraju Grad Nova Gradiška, općina Rešetari i Cernik .Mjesto je to na kojem su arheolozi, uz ranije poznato zaštićeno antičko naselje „Puharne“ i romaničko gotiču crkvu Svetog Nikole, pronašli tragove naselja iz vremena kasno brončanog razdoblja, dio nekropole čija starost datira u vrijeme od 14.do 12.stoljeća prije Krista, ali i sasvim novo, kasno srednjovjekovno naselje, lokalitet čiji su nalazi trenutno na restauraciji i konzerviranju. I tu povijesti i živopisnom „međuzemlju i podzemlju“na širem novogradiškom području, nije kraj, jer od 2013.godine, istražuje se na još jednom mjestu, biser lokalitetu- Bobare gdje su pronađeni ostatci utvrde iz davne 1210.godine i vremena Templara. Na Bobarama se, filigranski precizno, sloj po sloj, skidajući vremenski god po god, istražuje od 2013.godine, uz pomoć sredstava Ministarstva kulture, Brodsko posavske županije i Grada Nova Gradiška. Uz ostatke keramike, posuđa i metalnih strijela, lokalitet je to na kojem su arheolozi pronašli i ostatke crkve čije su jedinstvene karakteristike izazvale veliku pozornost stručne javnosti i arheološke struke.

TEKST: S. Tarbuk   FOTO:Radio”Bljesak”Facebook