POŽEGA – U sklopu Tjedna Gradskog muzeja Požega kada ova kulturna ustanova obilježava 94 godine postojanja, održava se međunarodni znanstveni skup “Izgubljena stoljeća ili vrijeme promjena? – ponovno promišljanje prijelaza iz halštatske u latensku kulturu koji je okupio 35 sudionika iz 11 zemalja s 30 izlaganja. Skup se održava u 7. i 8. prosinca u Gimnaziji Požega.

Lost Centuries or Age of Transformation? Rethinking the Late Hallstatt/Early La Tene Transition (Izgubljena stoljeća ili vrijeme promjena? – ponovno promišljanje prijelaza iz halštatske u latensku kulturu) međunarodni je skup najviše razine koji se odvija pod visokim pokroviteljstvom European Association of Archaeologists i Hrvatskog arheološkog društva, a jedan je od rijetkih događaja u Republici Hrvatskoj kojem je dodijeljena međunarodna oznaka European Year of Cultural Heritage 2018.

Organizatori skupa su University of Edinburgh, Filozofski fakultet (Odsjek za arheologiju), Arheološki muzej u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja i Institut za arheologiju. Na skupu sudjeluje 35 sudionika iz 11 zemalja s 30 izlaganja.

Konferencija je posvećena vrlo intrigantnom razdoblju od kraja sedmog stoljeća prije Krista do četvrtog stoljeća prije Krista. “Vrijeme je to koje je možda arheološki najslabije istraženo po prostoru sjeverne Hrvatske. Poznato je vrlo malo nalaza, posebno iz zatvorenih cjelina kao što su naselja ili groblja. Naravno, postoje određeni nalazi koji su poznati već stotinjak godina i čuvaju se u muzejima od Zagreba do Vukovara i cilj nam je ponovo revaluirati te nalaze, a pri tom pozvati kolege iz susjednih zemalja kako bi nam pokazali i predstavili svoje najnovije spoznaje u istraživanju tog vremena,” pojasnio je Marko Dizdar ravnatelj Instituta za arheologiju iz Zagreba.

Uz slavljenički povod proslave muzejske obljetnice, Požega kao domaćin ovako renomiranog skupa prigodna je i zbog zavidnih arheoloških rezultata. “Naravno, uz obljetnicu Gradskog muzeja Požega i inicijativu dr. Hrvoja Potrebice da skup održi ovdje, potrebno je kazati kako jedan od najznačajnijih nalaza koji bi pripadao u to vrijeme promjena i tranzicije potječe iz Velike. Poznat je iz kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je arheologinja Dubravka Sokač Štimac prikupila nalaze iz Velike iz dva izuzetno bogata ženska groba s brojnim nalazima predmeta ženske nošnje i nakita koji su zapravo sinonim za cijeli prostor srednje i jugoistočne Europe toga vremena – petog ili četvrtog stoljeća prije Krista. Tako da je na prostoru gdje je taj nalaz pronađen bila ideja ovom konferencijom revaluirati takve nalaze jer jedan od tih je i taj čuveni nalaz iz Velike kojeg ćemo na skupu imati priliku vidjeti obnovljenog i restauriranog u Gradskom muzeju u Požegi,” rekao je prof. Dizdar.

Skup koji je okupio stručnjake iz Hrvatske, Rumunjske, Srbije, BiH, Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Slovačke i drugih zemalja otvorio je dr. Hrvoje Potrebica, a prigodnim riječima okupljene je u ime Grada Požege i požeškog gradonačelnika pozdravio njegov zamjenik Mario Pilon, te  u ime Gimnazije ravnateljica dr. sc. Vesna Vlašić.

TEKST: S. Pok       FOTO: S. Pok