POŽEGA – S požeško-slavonskom županicom Antonijom Jozić razgovarali smo o godini iza nas, o učinjenim promjenama i pomacima, o viziji i projektima pred nama. ” Činjenica je da smo geografski mali, ali i da se planiraju veliki projekti na području naše županije. Mislim da još uvijek nismo svjesni svih potencijala koje imamo, od kulturne baštine, povijesnog nasljeđa, do prirodne baštine koje trebamo upogoniti u smjeru razvoja Požeško-slavonske županije.” kaže županica.

Više od pola godine mandata je iza Vas. Što je obilježilo po Vama to razdoblje?
Krenulo je prilično burno i dinamično s dvije prirodne nepogode koje su pogodile područje Požege, Jakšića i Kaptola te šire područje Požeško-slavonske županije. Onih “sto dana mira” nije bilo, prošli su u procijeni šteta koje su naši građani imali, u razgovorima i dogovorima s Vladom RH vezano za sredstva dodijeljena za sanaciju šteta. Onda, kada je prošlo vrijeme intenzivnog bavljenja s prirodnim nepogodama i posljedicama, krenulo je redovno- rujan, listopad, studeni i prosinca, vrijeme koje je inače dinamično u radnoj godini. Bez obzira na buran početak, našlo se ipak dovoljno vremena za napraviti dubinske analize, prvenstveno mislim na proračun Županije, na kriterije dodijele sredstava našim korisnicima, a bavila sam se i dubinskom analizom upravnih odjela. Ono što sam govorila u kampanji za županicu – da želim učinkovitu upravu koja će spremno odgovoriti na sve izazove današnjice, tu mislim i na ubrzavanje postupaka za građevinske dozvole i na bilo koji proces za koji je Županija nadležna. A nadležna je za jako puno jer je s 1. siječnja 2020 godine bivši Ured državne uprave pripojen Županiji i svi poslovi Državne uprave povjereni su na rad županiji, a riječ je o brojnim nadležnostima – izdavanje minimalnih tehničkih uvjeta, otvaranje obrta, ostvarenje prava iz Zakona o pravu hrvatskih branitelja i drugo. Činjenica je da mi oko 60 posto radnog vremena trošimo upravo za te poslove, a onda ovih 40 posto ostaje za poslove koje trebamo obavljati vezano uz projekte koji se tiču naše županije i proračunskih korisnika. Iz sveg toga proizašla je i Odluka o novom ustroju i neke kadrovske promijene koje su se dogodile, sve s ciljem učinkovite uprave, uprave koja će na određeni način trošiti manje za plaće no što je trošila do sada.

Kadrovske promijene donose nova imena privremenih pročelnica i nove odjele?
Nakon dubinske analize odlučila sam da treba napraviti određene promijene unutar ustroja Požeško-slavonske županije. Iz bivšeg Upravnog odjela za gospodarstvo i graditeljstvo sada su proizašla dva – Upravni odjel za gospodarstvo i Upravni odjel za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Razlog je isključivo priprema i provedba projekata koji se planiraju financirati iz fondova EU. U okviru prostornog planiranja, graditeljstva i zaštite okoliša uglavnom su upravni postupci koji su više tehnički zadani i tu treba ubrzati proces tako da građani što prije dobije građevinsku dozvolu ili uporabnu dozvolu, te da se što prije završi proces legalizacija koji još uvijek imamo u tijeku. Upravni odjel za gospodarstvo pak, treba se baviti onim za što osobno smatram da je u posljednje vrijeme bilo zanemareno, a to su projekti isključivo vezani za razvoj gospodarstva – poduzetništva, obrtništva i poljoprivrede. Kako se u tom Odjelu planiraju veliki strateški projekti, mislim da je dobro što je to poseban odjel. Na čelo tog Odjela došla je mlada osoba iz našeg Regionalnog koordinatora razvoja Panore, Jelena Ferdebar Hak koja ima izvrsno iskustvo vezano za Fondove EU, u svom radu osobno je bila zadužen za brojne projekte vrijedne preko stotinu milijuna kuna. Nikolina Stanić je magistra geografije sa završenim diplomskim studijem prostornog planiranja i regionalnog razvoja, a na mjesto privremene pročelnice imenovana je s mjesta više savjetnice za prostorno uređenje i graditeljstvo nakon dugogodišnjeg rada. Kada je riječ o Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, i njega smo razdvojili na Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje te Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport. Naime, bio je to Odjel koji upravlja s gotovo 90 posto proračunskih sredstva, a kontrolu trošenja tih sredstava i sve potrebno vodila je tek jedna osoba. Drugi razlog zašto smo išli na razdvajanje jest što će kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti značajna sredstva biti usmjerena upravo u razvoj školstva. Tu su veliki projekti, od Regionalnog centra kompetencija Panonika Poljoprivredno-prehrambene škole, uvođenje jednosmjenske nastave u sve naše osnovne škole kojima je Županija osnivač i drugo. Velika je odgovornost i uloga pročelnika u realizaciji svih projekata i planova. Mogu ja imati viziju i dobre ideje, ali ako nema ljude s kojima to mogu provesti, onda će to zapravo ostati samo vizija na papiru i projekti na razini ideje. Stoga kreiram tim ljudi koji će moći pratiti moj način rada, viziju razvoja županije i tempo koji imam.

Ono što slijedi je sistematizacija radnih mjesta. To moramo napraviti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ove odluke, dakle do konca veljače i to je trenutno u pripremi. Sistematizacijom ćemo rješavati zakonski okvir koji moramo ispoštovati, a koji kaže da se za plaće u regionalnoj, lokalnoj samoupravi ne može izdvajati više od 20 posto izvornih prihoda proračuna iz prethodne godine Iz tog razloga mora doći ili do smanjenja djelatnika ili do smanjenja plaća kako bi se smjestili u tih 20 posto. To radimo i ne mislim niti milimetra odstupiti od te zakonske obveze.

Proračun za 2022 godinu u iznosu je 770 milijuna kuna. Naravno, izvorni dio je manji je dio proračuna, no kako bi definirali ovogodišnji proračun – realan, razvojan, ispunjen projektima?
Proračun je realan, nadam se da je i razvojan, obzirom na okolnosti i zadane rashode. Projektni je u smislu pokretanja novih projekata. Stare nastavljamo i planiramo završiti, ali ono što smo radili i kroz analizu proračuna i kroz analizu rashoda te svega što ćemo moći financirati iz europskih sredstava jest da svaku uštedu koju smo uspjeli ostvariti u okviru proračuna preusmjeravamo na pripremu projekata. Tu se sada nalazi i co-working centar Panora jer Panora danas posluje u unajmljenom prostoru. Tu je i projekt Kaptolskih tumula za koji smo osigurali sredstva za projektu dokumentaciju. Kaptol je prepoznatljiv na europskoj karti kao arheološko nalazište kneževskih tumula iz Željeznog doba, nedavno je upisan na Kulturnu rutu vijeća Europe koja ima sjedište u Hrvatskoj. Tu je i nastavak financiranja pripreme dokumentacije Sustava navodnjavanja Orljava- Londža, taj projekt rade Hrvatske vode a mi sufinanciramo projektnu dokumentaciju što se može i iz sredstava EU. Zatim, imamo Inovacijski centar koji se veže za naše Veleučilište, odnosno budući Fakultet turizma i ruralnog razvoja, tu su projekti koji se vežu uz nadogradnje osnovnih škola da bi se mogla uvesti jednosmjenska nastava, a ono na što sam vrlo ponosna jest da ćemo ove godine krenuti sa izgradnjom zgrade za Hitnu medicinu. Dio sredstava imamo vlastitih i to je trećina onog što je potrebno, no idemo korak po korak i nadamo sredstvima iz drugih izvora. Tu je niz projekta koji su u tijeku, koje provodi Panora poput projekta “Zajedno do razvoja ” iz kojeg se EU sredstvima financiraju njihove plaće. Zaključno, krenuli smo u pripremu projekata za koje znamo da će se natječaji raspisivati već ove godine, odnosno, početkom sljedeće.

Spremna su i dva važna strateška dokumenta – Plan razvoja do 2027. godine te Provedbeni program do 2025. godine. Koliko su oni bitni za razvoj županije i sve ove projekte?
Plan razvoja je najznačajniji dokument koji može donijeti županijska Skupština vezano za strateške dokumente i bez tog dokumenta niste u startnoj poziciji kao drugi kada se prijavljujete za natječaje. To je vrlo važno za konkurentnost i nije dokument koji samo pokriva područja koje će Županija raditi kao institucija, već daje odgovore i smjernice i za gospodarstvo privatnog sektora ili drugih javnih tijela – gradova, općina, zavoda, i sl. Vrlo je bitan i treba dati smjer gdje vidimo Županiju 2027. godine. Ovaj drugi dokument, Provedbeni program, novina je i sada se donosi prvi puta na razini lokalne samouprave. To je plan čelnika – župana, gradonačelnika, općinskog načelnika, s indikatorima i s ciljevima za koje čelnik smatra kako će se moći ispuniti do 2025. godine. Kako sam u svojim procjenama kad radim inače prilično konzervativna i pokušavam biti ne realna već i više od toga, nisam pretjerano planirala u tom Provedbenom planu, ali nadam se da kada budemo jednom godišnje usklađivali, da ću ga usklađivati na bolje ne na lošije. Po meni, nije bitno da Plan izgleda za ocjenu odličan, već da doista dostignemo ono što smo stavili u taj plan. Mislim da su stvari u planu prilično realno postavljene, uvažavajući sve okolnosti i činjenicu da je Županija prezadužena, činjenicu da još uvijek na godišnjoj razini otplaćuje gotovo pet milijuna kuna kredita. Cijeli ovaj moj mandat obilježit će vraćanje kredita i s ovim mandatom će se završiti ta isplata za neke grijehe prošlosti. Činjenica je da je proračun kao takav bio prilično zadan i sada to pokušavam još analizirati te vidjeti gdje se mogu ostvariti određene uštede, jer svaki trošak treba dobro procijeniti i svaku ušteđenu kunu preusmjeriti u razvoj, prvenstveno gospodarstva. Sve naše općine i gradovi imaju poduzetničke zone, mi nismo ta razina nadležnosti, ali možemo dati smjernice, upute, možemo politički djelovati da se županija predstavi kao županija povoljnog poslovnog okruženja.

Koliko je u cijeloj priči važna suradnja s Vladom RH. Osjete se neki svježi vjetrovi i kada je to u pitanju?
Da. Postoje projekti koji nisu u nadležnosti Županije, projekti koji su strateški bitni za razvoj našeg područja, a nisu u našoj nadležnosti. Ako ćemo spominjati prometnu povezanost od cesta do željezničkog prometa koji je primjerice između Čaglin i Našica prekinut dugi niz godina, ako ćemo spominjati akumulaciju Kamenska i Šumetlica koje su u nadležnosti Hrvatskih voda ili ove retencije koje će se sada graditi iznad grada Požege i brojne druge projekte – naravno da je itekako važna suradnja između Županije, svih naših gradova i općina i Vlade RH. Vlada je svoju privrženost Požeško-slavonskoj županiji dokazala i pokazala na onoj sjednici nekoliko dana nakon prirodnih nepogoda kada je našoj županiji dodijeljeno u prvom dijelu 57 milijuna kuna, a potom i sredstva Ministarstva kulture u visini 4 milijuna kuna, te sredstva Ministarstva prometa za Županijsku upravu za ceste za sanaciju prometa u iznosu od 7,5 milijuna kuna. Kada sve to zbrojimo, dolazimo do velikog iznosa. Naravno da je Vladi RH stalo da ovdje ima kvalitetnog sugovornika, da ovdje imamo kvalitetne projekte jer teme su uvijek projekti i ta suradnja je izvrsna. Nadam se da će ostati takva i dalje jer način na koji sada Vlada percipira Požeško-slavonsku županiju je uistinu drugačiji nego je bilo do sada, ali kako sam bila i gradonačelnica Pleternice, znam da se na toj razini uvijek ima razumijevanja za one koji imaju projekte, koji imaju viziju razvoja i žele promijeniti stvari na bolje na svom području.

Vizija razvoja ili bolje – mala županija velikih projekata?
To je vizija iz mog provedbenog plana – mala županija velikih projekta. Činjenica je da smo geografski mali, ali činjenica je i da se planiraju veliki projekti na području naše županije. Mislim da još uvijek nismo svjesni potencijala koje imamo, od kulturne baštine, povijesnog nasljeđa, do prirodne baštine. Ako samo spomenemo da imamo ostatke Panonskog mora u Sovskom jezeru, da se prvi novac, Banova, kovao u Pakracu, a tek nakon toga je otvorena kovnica u Zagrebu, ako spomenemo Lipik i Lipicance, te brojnu sakralnu i kulturnu baštinu neprocjenjive vrijednosti i druga dobra kojima obilujemo – onda se uistinu treba zapitati možemo li to upogoniti u smjeru razvoja Požeško-slavonske županije. Tu su naravno naši problemi – naša prometna povezanost koja nije kvalitetna, spomenuli ste da su neki projekti poput brze ceste već postali na razini urbanih legendi, ali nadam se da će se uskoro te “urbane legende” koje su sanjali neki ljudi u prethodnim desetljećima, doživjeti svoju punu realizaciju u ovom mandatu, u vremenu 2021/ 2025 godina.

TEKST: Sanja Pok               FOTO: Sanja Pok