POŽEGA – “Završili smo što smo mogli, u tijeku je ono što mora trajati, ovaj mandat sa zadovoljstvom ću pamtiti, ali isto tako ovaj mandat gledam kao početak ubrzanog razvoja Požege kakvog ona i zaslužuje,” ističe nam gradonačelnik i saborski zastupnik dr. sc. Željko Glavić.

S prvim čovjekom Grada Požege razgovarali smo o brojnim, povijesnim projektima koji će promijeniti ne samo vizure već i smjer daljnjeg razvoja grada. Projektima značajnim za gospodarstvo, odgoj, obrazovanje ali i očuvanje bogate materijalne i nematerijalne baštine te prepoznatljivog kulturnog identiteta Slavonske Atene.

Kratki osvrt na 2024. godinu. Što bi izdvojili kao najznačajnije za grad?
U 2024. godini završena su dva, za grad izuzetno važna projekta. Prvi je Gradski muzej Požega koji je  otvoren u lipnju, u stotoj obljetnici osnivanja ustanove. To je veliki projekt “Požeške bolte” koji je vrijedan ukupno 5 milijuna eura, a u sklopu kojeg su Požeška kuća i rekonstrukcija, dogradnja te stalni postavi Gradskog muzeja Požega. Bila je to prilika koju su prijašnji gradonačelnici iskoristili i pokrenuli projekt, a mi smo ga završili. Uz puno različitih problema tijekom izvođenja, a tu se radilo o starim zgradama gdje je rekonstrukcija bila vrlo zahtjevna, puno projektantskih problema, puno problema s izvođenjem. No, na kraju smo u roku i na vrijeme završili taj projekt koji je bio financiran kako je i ugovoren, bez dodatnih financijskih opterećenja za Grad.

Drugi projekt koji treba naglašavati zbog njegove šire važnosti jest završetak projekta Aglomeracija Požega gdje je 2022. godine završena mreža same aglomeracije, a pri kraju 2024. godine je pušten u probni rad novi Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.  Završetkom Aglomeracije Požega, tog infrastrukturnog projekta, najvećeg u povijesti ovog grada, vrijednog gotovo 30 milijuna eura, Požega se svrstala u “čiste gradove”. Naša rijeka Orljava i potoci više ne skupljaju otpadne vode iz kanalizacije i sve nizvodno od Orljave je u tom smislu čistog okoliša dobilo na kvaliteti. To je doista projekt kojeg svakako treba posebno vrednovati jer ima svoje implikacije i na zdravlje i na kvalitetu života naših građana. Bilo je i drugih manjih projekata koji su završavani, koji su odrađeni, koji su u tijeku, no ova dva, kada govorimo o 2024. godini uvijek posebno naglašavamo.

Kako je koncipiran proračun za 2025. godinu, što nam donosi u infrastrukturnom segmentu, a što u drugi segmentima važnim za građane i korisnike proračuna. Tu su, slobodno ih možemo nazvati, i povijesni projekti koji se sufinanciraju iz ITU mehanizma?
Proračun, pogotovo za 2024. godinu, a naravno i ovaj za 2025. godinu koji je prije mjesec dana usvojen na Gradskom vijeću Grada Požege, bilo je izuzetno složeno i napraviti i donijeti i uklopiti u njega sve ono što je bilo na završetku, bilo u tijeku ili što treba započeti. Tako to zapravo funkcionira. Kada je počeo ovaj mandat imali smo dva projekta koji su bili u tijeku – to su ova dva o kojima smo razgovarali. Njih smo radili i završavali. Međutim, drugih kapitalnih projekata koji su u tijeku nije bilo i mi smo na samom početku mandata počeli aktivnosti na novim projektima koji su iz područja predškolskog odgoja, dakle dječji vrtići, pa onda i školski odgoj, vezano uz poznati cilj – sva školska djeca u jednosmjenskoj nastavi. Imamo tri škole koje niti jedna nema uvjeta za takvu nastavu i projektom izgradnje još jedne škole planirali smo zadovoljiti taj uvjet i ono što je također za Požegu neobično važno, a to su odgovarajući uvjeti za djecu s poteškoćama u razvoju. Stoga smo krenuli u projektiranje nove škole, uz projektiranje tri nova vrtića, a to su Dječji vrtić Pod gradom, dogradnja vrtića u Rudinskoj i vrtića u Mihaljevcima. Za sva tri vrtića napravljena je projektna dokumentacija, prijavljeni su na Natječaj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i sva tri su i odobrena. Time ćemo definitivno riješiti problem upisa u dječje vrtiće za sljedećih nekoliko godina.  Započeli smo i aktivnosti na projektiranju jednog dugo željenog, a nikako ostvarenog projekta, a to je izgradnja nogometnog centra na stadionu NK Slavonije. Tamo smo imali staru, ruševnu tribinu, nogometni teren i pomoćni i glavni potpuno neodgovarajući za bilo koja natjecanja. Dakle, morali smo krenuti u projekt kompletne rekonstrukcije tog nogometnog centra. Sve je to trajalo. Pomoćni teren s umjetnom travom završen je uz pomoć Hrvatskog nogometnog saveza, glavni teren i tribina su radovi u tijeku i bit će završeni u prvoj polovici ove godine. Gradska vlast ma o kome se radilo, o kojoj opciji i o kojem gradonačelniku, građanima Požege dužna je, bar ja tako osjećam, realizirati projekt o kojem se godinama govori, a isto kao i nogometni stadion, nikako da bude realiziran. To je atletski stadion. Ni Požeško-slavonska županija ni grad Požega nemaju niti jedan atletski stadion. Požega je imala kada ga drugi gradovi nisu imali, a evo, nažalost, sad drugi imaju, a mi nemamo. I to sam nekako shvaćao kao vrstu duga gradske uprave prema građanima pa smo krenuli i u projektiranje tog stadiona i tražili način financiranja. Odlukom Hrvatske vlade, Požega je uvrštena među 22 grada sjedišta urbanih područja, dodijeljeno nam je 18 milijuna eura za kapitalne projekte što je između ostaloga iskorišteno i za financiranje izgradnje atletskog stadiona. Potom, kada se počeo spominjati ITU mehanizam osjetili smo da je to prilika za uređenje i rekonstrukciju glavnog trga, povijesne jezgre grada Požege, u određenom smislu jedne od najvrjednijih kulturnih baština koju imamo.

U prethodnom mandatu napravljen je projektni natječaj za plohu trga te izabrano najpovoljnije arhitektonsko rješenje. To su natječaji koje u pravilu provodi Udruženje hrvatskih arhitekata, najstručniji ljudi koji se bave projektiranjem i zahvatima u kulturnoj baštini. Natječaj koji je proveden 2020. godine poslužio nam je kao početak daljnjeg rada na projektu revitalizacije povijesne jezgre grada Požege. Kod toga projekta predvidjeli smo rješavanje pitanja Sokolove ulice koja je uska, a praktički, na jednom kraju grada povezuje Požeško-slavonsku županiju s Brodsko-posavskom. Pripremili smo to, napravili projekt koji je jednim dijelom već i započeo rušenjem kuća u Sokolovoj ulici. Pripremili smo i projekt rušenja sadašnje Gradske tržnice na glavnom trgu s izgradnjom podzemne garaže u dvije etaže i nove zgrade društveno-tržnog centra gdje bi bila središtu grada prilagođena manja tržnica s trgovinama, kavanama i slično, te jedan otvoreni dio kao priručna zelena tržnica, uz uređenje cijelog kompleksa i na kraju uređenje i same plohe trga. Konačni efekt toga bio bi trg bez automobila s podzemnom garažom da se ljudi zadrže na glavnom trgu, što je bio jedan od prioriteta.

Kada je predviđeno rušenje tržnice i ostale aktivnosti u sklopu ITU mehanizma?
ITU mehanizam je projekt Vlade RH financiran najvećim dijelom europskim sredstvima, Požegu je uključio među 22 grada koji su urbana središta. S obzirom na to da su osim Požege u urbanom središtu i grad Pleternica te općine Jakšić, Brestovac, Velika i Kaptol, 70 posto tih sredstava je za Požegu, 30 posto je za ostale. Nama pripada nešto više od 12 milijuna eura za Požegu i iz tih sredstava financira se projekt revitalizacije povijesne jezgre, izgradnja atletskog stadiona te u jednom dijelu, zajedno sa Županijom, projekt Ljetne pozornice na starom atletskom stadionu kao dodatni kulturno-društveni sadržaj.
Kada govorimo o rokovima – radovi na atletskom stadionu su počeli. U tijeku smo uvođenja u posao izabranog izvođača. Te radove je dobila Niskogradnja Jurčak na javnom natječaju i trebaju biti do ljeta gotovi. Za dio revitalizacije povijesne jezgre, 13. siječnja 2025. završava natječaj za Sokolovu i izbor izvođača. To je prva faza tog projekta i unutar mjesec dana sigurno će početi radovi. Njime je obuhvaćena rekonstrukcija i proširenje Sokolove ulice do Matice hrvatske, kružni tok na ulici Matice hrvatske i rekonstrukcija i uređenje ulice Matice hrvatske od kružnog toka do Gradskog muzeja, odnosno do trga. Na prostoru uz Sokolovu ulicu prema trgu, praznina gdje prolazi potok Vučjak, biti će jedan manji gradski park. To je zapadni ulaz u gradsku jezgru i tu je bilo vrlo teško osmisliti što napraviti jer nema mjesta za izgradnju zgrada bilo koje namjene pa se park nametnuo kao najlogičnije i najbolje rješenje. Rušenje tržnice vezano je uz izgradnju nove tržnice. U Priorljavskoj ulici, na uglu te ulice i Cvjetne ulice, u tijeku je izgradnja nove tržnice. Tu su radovi već značajno poodmakli i priprema se površina za asfaltiranje, nakon toga slijedi opremanje te tržnice. To su uglavnom montažni objekti prilagođeni toj namjeni. Sve pripreme uključujući i financijsku konstrukciju završene su i očekujemo do travnja 2025. godine da će ta tržnica početi s radom. Tamo će biti privremeno jedina tržnica u Požegi, a završetkom izgradnje nove zgrade na mjestu stare tržnice na trgu, to će ostati kao jedna od dvije tržnice gdje će naglasak biti više na veleprodaji, prodaji s kamiona i sl. Za obiteljska gospodarstva bit će uređeno desetak većih parkirnih mjesta gdje će moći parkirati svoja dostavna vozila, a isto tako bit će i 70 parkirnih mjesta za kupce. Iskreno, mislim da će to, kada je riječ o funkcionalnosti, vjerojatno dugoročno biti tržnica koju će građani rado koristiti. Kada u travnju preselimo tržnicu, započet ćemo s rušenjem stare tržnice i izgradnjom podzemne garaže.

U novom proračunskom razdoblju i projekt nove osnovne škole u Babinom viru, vrijedan 15 milijuna eura, dobiva konkretne okvire?
Prostor u Babinom viru predviđen je za školu već kod same izgradnje tog stambenog naselja i sada, na određeni način, samo realiziramo nešto što je davno planirano. To će biti velika, lijepa osnovna škola koja će omogućiti jednosmjensku nastavu i u ove tri preostale škole kojima smo osnivači, a uz to će imati i posebni odjel za školsku djecu s poteškoćama u razvoju. To je sada riješeno u OŠ Julija Kempfa ali ne na posve odgovarajući način. Ovdje će to biti riješeno na najsuvremeniji način i najbolji za tu skupinu djece. Škola će imati dvije dvorane, jednu veliku, jednu malu sportsku dvoranu, uređen okoliš, vanjske terene, parkić i sve ono što bi moderne škole trebale imati. Projektna dokumentacija je na građevinskoj dozvoli, očekujemo da će tijekom proljeća biti proveden natječaj za izvođača i da će početi izgradnja jer rokovi za završetak i vrtića i škole, svega što je iz NPOO financirano, jest do 30. lipnja 2026. godine.

Podizanju kvalitete razine obrazovanja u Požegi ide u prilog i najava trodijelne sportske dvorane u partnerstvu sa Županijom. U kojoj je fazi taj projekt?
Projekt gimnazijske sportske dvorane koji je bio planiran kod izgradnje Gimnazije iz raznih razloga je bio odgađan i na kraju je otpao. Napravljen je novi projekt za dvoranu iza osnovne škole i gimnazije. Riječ je o velikoj trodijelnoj dvorani koju bi koristila osnovna škola Julija Kempfa, Gimnazija i Glazbena škola. Te tri škole sada nemaju sportsku dvoranu, nova će zadovoljiti sve njihove potrebe. Županija koja je osnivač Gimnazije, priredila je projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu, a Grad Požega je prijavitelj na Nacionalni plan oporavka i otpornosti jer su osnovne škole prihvatljivi prijavitelji. Osim što će te tri škole koje nemaju dvoranu imati bolje uvjete, a danas stvarno ni jedna škola ne bi trebala biti bez dvorane, i grad će imati jednu dodatnu veliku sportsku dvoranu za natjecanja i pripreme sportskih klubova.

Ono što veseli jest i činjenica da se, uz Gradsku knjižnicu i Gradski muzej Požega koji su sada središta kulture bez premca i na nacionalnoj razni, Požegi nakon 60 godina vraća i Arhiv…
Da. Zapravo mogu reći da mi je to na određeni način bilo i pri samom vrhu prioriteta. Jer, kao što su se neki gradovi poput Slavonskog Broda razvijali na industriji, velikim gospodarskim kompleksima poput “Đure Đakovića”, tako se Požega, koja s obzirom na svoj zemljopisni položaj i okolnosti nije na nekim najznačajnijim prometnicama, kroz povijest profilirala najviše kao grad kulture, odgojno-obrazovni centar, duhovni centar, grad umjetnika i bogate kulturno-povijesne baštine. I takvi gradovi doista moraju imati dobro razvijene stupove na kojima počiva čuvanje, ali isto tako i istraživanje te baštine. Uz Gradsku knjižnicu Požega i prošle godine završenu obnovu Gradskog muzeja, ostalo je to pitanje Povijesnog arhiva, odnosno Državnog arhiva koji je Požega imala do 1966, a onda je od 1. siječnja 1967. pripao kao odjel Državnom arhivu u Slavonskom Brodu. To nije prirodna situacija, to je nešto što se osjećalo kao nedostatak jednog sadržaja koji Požegi svakako pripada. I evo, nakon jednog, rekao bih, renesansnog perioda koji je nastao osnivanjem Požeške biskupije gdje su tijekom vremena napravljeni zahvati od ogromnog značenja za Požegu u sakralnoj kulturno-povijesnoj baštini, pa između ostalog i osnivanja Povijesnog arhiva Požeške biskupije, doista je ostala jedna praznina. I zbog toga je to bilo pri samom vrhu prioriteta u ovom mandatu. Na tom projektu smo se posebno potrudili i angažirali županica i ja da taj problem prikažemo onako kako to doista jeste, da nadležne zainteresiramo za rješenje tog problema. I u kolovozu prošle godine je Vlada RH na prijedlog Ministarstva kulture i medija donijela odluku o osnivanju Državnog arhiva u Požegi. Danas imamo Državni arhiv ali nemamo odgovarajuću zgradu. Projekt nove zgrade počeli smo raditi u prvoj godini mandata 2021. godine, prošle godine ishodili smo i građevinsku dozvolu. Odlukom Gradskog vijeća dodijelili smo zgradu sadašnjeg sjedišta arhiva u Županijskoj ulici zajedno s ishođenom dozvolom i projektnom dokumentacijom Ministarstvu kulture i medija, zgrada će se srušiti i na tom mjestu izgraditi novi suvremeni prostor Državnog arhiva u Požegi, financiran iz europskih sredstava. Projekt je vrijedan oko 3 milijuna eura, sa spremištem za arhivsku građu, a to će značiti i zapošljavanje novih stručnih ljudi koji će dati dodatni doprinos istraživanju požeške povijesti. Početak izgradnje bit će ove godine, upravo je u tijeku aktivnost na javnoj nabavi i izboru izvođača, a završetak do 30. lipnja 2026. godine.

Nekako je nepravedno, kada govorimo o kulturi i kulturnim institucijama, da ne spomenemo Gradsko kazalište Požega koje ima tri stoljeća povijesti, a vrlo nedavno učinili su iskorake, primili i dva profesionalna glumca. I u tom segmentu Grad Požega pokazuje vizionarski stav, zar ne?
Da, Požega ima dugu kazališnu povijest. Nažalost,u novije vrijeme stvari su se tako odvijale da je požeško kazalište ostalo bez glumaca, postalo je kazališna kuća. Dakle, već i tom klasifikacijom je svrstano u red ustanova koje će nešto organizirati za druga kazališta ali neće razvijati vlastitu produkciju. Naravno da je to nešto što je teško prihvatiti, pogotovo Požežanima koji cijene tu vrstu kulturnog sadržaja. Stoga smo od početka mandata krenuli u jednu postupnu i tihu, bez posebnih iznošenja u javnosti, rekonstrukciju te cijele priče. Unutar istog broja zaposlenih sada imamo i dva zaposlena glumca, a Gradsko kazalište posljednjih bar dvije godine jako je napredovalo i postalo prepoznatljivo u cijeloj Hrvatskoj. Njihove predstave više nisu samo lokalnog značaja, pristižu i nacionalna priznanja, glavna glumica u jednoj predstavi je dobila i “hrvatskog Oskara”. I sami djelatnici su se dodatno potrudili da sve to pomaknu u nekom kvalitetnijem smjeru, a mi smo se kao osnivač potrudili da to i formaliziramo tako da smo od Ministarstva kulture i medija tražili i dobili suglasnost za osnivanje Gradskog kazališta Požega. Od 2024. godine Požega ponovo ima Gradsko kazalište sa zaposlenim glumcima i ta priča će nadam se ići dalje u tom smjeru. Ostalo je ono možda na kraju i najlakše, ali svakako važno – riješiti pitanje prostora. Jer, Gradsko kazalište ima prostor, ali prostor koji je možda za neko prošlo vrijeme bio odgovarajući, a danas je s puno nedostataka koje treba riješiti ili novim prostorom ili ozbiljnijom rekonstrukcijom postojećeg. To ćemo ostaviti za sljedeći mandat.

Kada govorimo o rezultatima i postignućima pri kraju jednog mandata, osobno, jeste li zadovoljni? Prisjećam se izjave s početka mandata kada ste poruku s Kneževog dvora u Dubrovniku naznačili kao nit vodilju: Obliti privatorum, publica curate – Zaboravi privatno, djeluj javno. Bez pretjerivanja, ovi projekti koji su završeni, koji kreću, potvrđuju da ste tako i djelovali…
Da. To je moto lokalne politike i trebao bi biti moto svakog političara. S ovih mjesta kao što je gradonačelničko mjesto dajete nešto za grad u kojem živite, to je svima nama i neka obveza, da u nekom trenutku, kada dođemo u priliku da možemo nešto napraviti, to doista i učinimo. Jer to je sredina gdje živimo i gdje će poslije nas živjeti naši novi naraštaji. Od početka mandata trudio sam se motivirati cijeli tim oko sebe da idemo u tom smjeru, da ne razmišljamo kako da samo što lakše prođu te četiri godine. Nametnut je tempo koji je možda ispočetka izgledao dosta nerealno, jer kada pobrojite sve ove projekte u ove četiri godine koji se završavaju, koji su u tijeku ili se započinju, to je jako puno posla i tu su se morali dobro angažirati i dobro naraditi svi da uspijemo realizirati planirano. Tijekom te četiri godine ovdje je okupljen tim mladih ljudi koji su, tko god bio gradonačelnik, dovoljno sposobni i zreli da mogu raditi i najzahtjevnije projekte. I sve ovo o čemu smo govorili da je započeto i treba završiti, mogu uspješno završiti. Okvir je tu, raditi treba i dalje jer u jednom mandatu možete puno toga podići da bude vidljivo ali ne možete sve završiti. Završili smo što smo mogli, u tijeku je ono što mora trajati i ovaj mandat sa zadovoljstvom ću pamtiti, ali isto tako, ovaj mandat gledam kao početak ubrzanog razvoja Požege kakvog ona i zaslužuje. Pogotovo gledano u svjetlu nekih projekata koji nisu izravno vezani za gradsku upravu, ali za politiku jesu, između ostalog za mene, ne kao gradonačelnika već kao saborskog zastupnika. To su nacionalni projekti koji će tom razvoju dati dodatni zamah, ima ih puno ali izdvojit ću brzu cestu koja će Požegu spojiti s autoputom. Ove četiri godine nismo se bavili analizama prošlih mandata, došli smo i radili, stvarali smo pozitivno ozračje i suradničke odnose, nastojali iskoristiti svaku priliku da se Požega razvija i bude grad ugodan za življenje. Bavili smo se onim što i treba biti osnova komunalne politike, bavili smo se razvojem grada. Kad se osvrnem na ovaj mandat koji je pri kraju, zadovoljan sam.

TEKST: Sanja Pok                   FOTO: Sanja Pok