KNJIGA O AZILANTIMA I HRVATSKOM DRUŠTVU – Integracija kao adaptacija tamo gdje živimo

Datum objave: 11. 4. 2021. | Kategorija: Kultura

POŽEGA – „To je kao da ste umrli i rodili se ponovno, ali kao odrasli imate sjećanja“ (jedan azilant iz Sirije). Dr. Rahela Jurković od 2015. godine istražuje izbjeglice i njihovu integraciju u hrvatskog društvo, a u fokusu interesa bilo joj je kulturno nasljeđe i suživot s lokalnom zajednicom. Rezultat istraživanja je kulturnoantropološka studija ukoričena u knjigu pod naslovom „Integracija azilanata u hrvatsko društvo“ predstavljena u Gradskoj knjižnici Požega.

Dr. Rahela Jurković od 2015. godine istražuje izbjeglice i njihovu integraciju u hrvatskog društvo, a u fokusu interesa bilo joj je kulturno nasljeđe i suživot s lokalnom zajednicom. Rezultat istraživanja je kulturnoantropološka studija ukoričena u knjigu pod naslovom „Integracija azilanata u hrvatsko društvo“, ujedno i njena dopunjena i za knjigu uređena doktorska disertacija, koju je obranila na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao rođena Požežanka sa zagrebačkom adresom, ali i bogatim iskustvom rada u međunarodnim organizacijama, željela je da knjiga bude najprije predstavljena u rodnom gradu, u novoj Gradskoj knjižnici, gdje su o knjizi govorili dr. Vesna Vlašić i dr. Žarko Španiček.

Knjiga „Integracija azilanata u hrvatsko društvo“ po svom naslovu implicira znanstveni pristup vrlo ozbiljnoj i još uvijek nedovoljno obrađenoj temi, koja nadilazi okvire naše zemlje. Takav i jest njen sadržaj, čiji podnaslov je kulturnoantropoška studija. Međutim, ona nipošto nije samo to, jer se osim svog osnovnog pristupa, može se čitati na nekoliko načina: kao udžbenik studentima međunarodnog prava, kao analiza otvorenosti ili ksenofobičnosti hrvatskog društva i pravnog sustava, ali i kao štivo za svakog radoznalog čitatelja kojega zanimaju okrutne sudbine nesretnika iz egzotičnih i dalekih zemalja u njihovoj potrazi za novom domovinom. Jer, gdje je život, pita se jedan od njih, i autorici u odgovara „Tamo gdje živim“.

Upravo to je istaknula i dr. Vesna Vlašić, rekavši: “Ono što me se posebice duboko dojmilo u ovoj knjizi su kazivanja koja je autorica revno prikupljala za vrijeme četverogodišnjeg istraživanja intrigantne i u današnje vrijeme nesumnjivo aktualne teme. Ovu višeslojnu studiju možemo tumačiti i s razine traženja sreće. Što je sreća za azilante, tužne ljude koji su svoja ognjišta morali napustiti zbog rata, politike ili nekih drugih egzistencijalno ugrožavajućih razloga““, te dalje dodaje: “Iz kazivanja sugovornika proizlazi kako je put izbjeglištva šekspirijanski trnovit, traumatičan i prepun bolnih iskustava. Ali postoje i primjeri kako se kroz humor mogu ublažiti mnoge teške situacije“.

Koliko god su u središtu knjige azilanti, njen sadržaj je poput ogledala u kojem se održava hrvatskog društvo, ponekad i nepravedno označeno kao teško prijemljivo za strance. „To je uvijek priča o nama samima, civilizacijski nivo nekog društva se mjeri po tome koliko je ono spremno i sposobno prihvatiti drugo i drugačije, a da to ne bude niti asimilacija, niti marginalizacija, niti segregacija, niti išta od tih negativnih pojava i tu razliku pojmova vrlo jasno autorica objašnjava“, naglasio je dr. Španiček.

Potvrđuju to životne priče azilanata, koji su zahvaljujući i vlastitim nastojanjima uspješno ostvarili u Hrvatskoj svoje nove životne puteve. U tome autorica pored ostalog zaključuje: „Nekim azilantima integracija je bila pojam koji nisu voljeli, jer ih je ona podsjećala na to da su izbjeglice, što je za većinu kazivača općenito bio identitet koji su teško prihvaćali. Njihova borba traje i prolaze kroz težak period. Stoga je istraživanje pokazalo i da se izbjeglice ne žele uvijek promatrati kao posebna kategorija, tražitelj azila ili azilanti, te žele da ih se prihvaća samo kao ljudska bića.“ A kako bi se tako jednostavan zahtjev ostvario, za azilante će, nažalost, još puno toga u Hrvatskoj nedostaje. Posebno stoga što je od 2006. do 2019. godine Hrvatska odobrila međunarodnu zaštitu za 767 osoba, ali s naglim rastom upravo posljednjih godina.

TEKST: BST            FOTO: BST

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn