IZLOŽBA U GRADSKOM MUZEJU POŽEGA: „Barun Trenk, novo lice legende“ – saznajte kako je stvarno izgledao legendarni barun!

Datum objave: 13. 1. 2020. | Kategorija: Kultura

POŽEGA – Gradski muzej Požega tijekom siječnja i veljače ove godine ugostit će izložbu iz Republike Češke, “Barun Trenk, novo lice legende” koja prikazuje jedinstvene rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka. Radi se o prvoj izložba u Hrvatskoj koja nam nudi rekonstrukciju jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled. Otvorenje izložbe je u četvrtak, 16. siječnja 2020. godine u 18 sati.

Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu. Autori izložbe su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová, Petr Vachůt, a prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka, pojasnila je ravnateljica Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein.

“Gradskom muzeju Požega Petr Vachůt, kustos Muzeja grada Brna i jedan od autora ponudio je prošle godine suradnju na ovoj izložbi i predložio gostovanje kod nas u Požegi, što smo mi vrlo rado prihvatili. Izložba je izvorno bila na češkom, a mi smo prilagodili našem području u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar koji su iskazali interes da ova izložba nakon Požega gostuje i kod njih,” naglasila je ravnateljica Pavličić Hein.

Barun Trenk iznimna je povijesna ličnost, s kojom je Požega je na mnogo načina povezana. Iako potječe iz pruske obitelji, zbog očeve vojne službe Franjo Trenk boravio je u Slavoniji. Pohađao je s braćom isusovačku gimnaziju u Požegi te stanovao u požeškoj Kolegiji. Uz svoja i očeva imanja bio je najbogatiji plemić u Slavoniji, a za sebe je u više navrata rekao kako se smatra Slavoncem.

“Trenka najviše pamtimo po njegovim pandurima odnosno “Trenkovoj pandurskoj regimenti”. To je bila regularna pukovnija od 1745. godine i sastojala se od 3 000 ljudi. Nakon smrti baruna Trenka 1749. godine, nastavili su djelovanje, najprije kao slavonski bataljun, a 1756. godine iz toga je bataljuna osnovana čuvena 53. pješačka pukovnija, najstarija hrvatska pukovnija koja je djelovala sve do raspada Austro – Ugarske Monarhije krajem 1918. godine. U Požegi je 1881. godine osnovana gradska glazba „Trenkovi panduri“, koja je i danas aktivna, a 1997. godine povijesna postrojba istog imena. Književnik Josip Eugen Tomić, također Požežanin, je 1881. godine napisao igrokaz “Barun Franjo Trenk”. U Požegi je jedna ulica još u 19.st. nosila njegovo ime, a selo Mitrovica je 1912. godine preimenovano u Trenkovo u čast svom najslavnijem stanovniku,” rekla je kustostica Povijesnog odjela Ivana Domanović.

“Barun Franjo Trenk je vrlo popularna figura i danas no često ga se oslikava kao surovog i nasilnog čovjeka. Često ga se gleda na isti način bez mijenjanja pogleda. Zato su ovakve izložbe posebno vrijedne ne samo zbog novih rezultata znanstvenih istraživanja već i mogućnosti da se drugačije sagleda barun Trenk i da se educira javnost kako bi se ispravile nanesene mu nepravde i kako bi se konačno stalo na kraj raznim izmišljenim pričama,” zaključila je Domanović.

O samoj izložbi govorila je muzejska pedagoginja Ljiljana Marić. “Ova izložba među ostalim otkrit će nam i zašto mi danas uglavnom o Trenku mislimo kao o nasilnoj i okrutnoj osobi. Međutim, ova izložba, ponudit će o Trenku i do sada nikada iznesene činjenice, a koje su proizišle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela. Ono je fotografski i fotogrametrički obrađeno. Načinjeno je preko 27 000 CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificaranog mekog tkiva za genetsku analizu. Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda u vrijeme kada je došao u tvrđavu Špilberk kao doživotni zatvorenik 1748. Rekonstrukcija Trenka je jedinstvena po tome što se istovremeno uz lice rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući i odjeću.Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija na taj način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda,” rekla je pedagoginja Marić.

“Ovo je prva ovakva izložba u Hrvatskoj koja nam nudi rekonstrukciju jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled. Osim izgleda ovom analizom dobili smo podatke od kojih je sve bolesti Trenk bolovao, jesu li ga boljela leđa, zašto je imao zubnog kamenca više nego ostali u to vrijeme, zašto je šepao, koji broj obuće je nosio, koliko je bio visok, je li pušio, je li bio dešnjak ili ljevak… i niz drugih zanimljivosti. Za kraj ću samo reći da je bio iznadprosječno visok – 187 cm, tadašnji prosjek muškarca srednje Europe je bio 168 – 169, a današnji je 180 cm. Sve ostale zanimljivosti saznat ćete na izložbi kao i to da Marija Terezija nikada nije bila u Slavoniji!” zaključila je Marić predstavljanje izložbe koja će zasigurno mnoge zaintirgirati.

Otvorenje izložbe je u četvrtak, 16. siječnja 2020. godine u 18 sati. Izložba ostaje otvorena do 29. veljače 2020. godine, a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote, prijepodne od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom, poslijepodne od 17 do 19 sati.

TEKST: S. Pok      FOTO: S. Pok

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn