PLETERNICA – Kao prostori kulture i obrazovanja, zabave i informiranja, knjižnice su, oduvijek, središnja, polazišna točka svake sredine, institucije koje u manjim gradovima itekako posebno dobivaju na težini. Obilježavajući veliki, 110.rođendan, dokazala je to i Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, osnovana iste, davne 1907. godine kada i ona u Zagrebu.

Riznica kulture i duha narodnog, pleternička „ljubimica“, kako je Knjižnicu i čitaonicu nazvao njen ravnatelj, Franjo Novak, u društvu prijatelja, čitatelja, predstavnika Ministarstva kulture, čelništva Županije Požeško slavonske, gradskih institucija, u domaćinstvu Grada Pleternice i gradonačelnice Antonije Jozić, proslavila je 110.rođendan. Bila je to prigoda za podsjećanje na značaj knjižnice kroz povijest, njenu ulogu čuvarice nacionalnog identiteta i pisane riječi, kao i hrabrost onih koji su je, u vremena nesklona narodnom, hrvatskom jeziku, dok je u gradu djelovala mađarska željeznička škola, osnivali.

I mada su se u posljednjih 110.godina promijenila i vremena i navike čitatelja, Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, osim nove adrese i suvremenog, multifunkcionalnog prostora kakvog se ne bi postidjele ni daleko urbanije sredine, nije promijenila gotovo ništa drugo, ostajući i dalje „motor“ kulturnog života grada, mjesto kojeg Pleterničani rado posjećuju. Kako i ne bi, kad su, „nakon doma i radnog mjesta, knjižnice treći najvažniji prostor svake sredine, svojevrsni dnevni boravak grada. Dokazuje to više od stoljeća i pleternička knjižnica, zbog čega bi na nju, njenu prošlost, ali i neupitnu budućnost, trebali biti ponosni svi Pleterničani, ali i nacionalna knjižničarska djelatnost.“, istaknula je na svečanosti 110.godišnjice Hrvatske knjižnice i čitaonice Pleternica, Jelena Glavić-Perčin, voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige pri Ministarstvu kulture .

TEKST: S. Tarbuk     FOTO: D. Pok