POŽEGA – Vrijeme je obilja na blagdanskim stolovima pa je nerijetko teško odrhvati se iskušenju i pretjerati u konzumaciji ponuđenog. Mala priča o mirisnoj zimskoj deliciji iz kuhinja naših prabaka možda vas potakne da kušate već zaboravljenu, a tako ukusnu i za zdravlje dobru namirnicu. Prezentacijom načina pripreme turkinje na starinski način bave se učenici Obrtničke škole u Požegi na čelu sa svojom profesoricom i nutricionistkinjom, Andreom Drkulec koja nam je i pomogla ispričati ovu priču.

Ljudi se mogu odlučiti za proizvodnju ili konzumaciju raznih vrsta bundeva, a bundeva turkinja je najstarija vrsta bundeve koja se uzgaja u našem kraju. Naziv turkinja je vjerojatno došao iz želje da se opiše duljina njenog postojanja jer slavonski seljak kada je htio reći da je nešto jako staro, rekao je da je to još iz turskog doba. Turkinja se uzgaja i koristi petstotinjak godina u našem kraju. Prezentacijom načina pripreme turkinje na starinski način bave se učenici Obrtničke škole u Požegi na čelu sa svojom profesoricom i nutricionistkinjom, Andreom Drkulec.

“Ispeći bundevu turkinju u pećnici na drvima je običaj star 200 godina. Isto tako i pravljenje pekmeza od turkinja koje su u jesen pokupljene, a u zimu jele zbog odličnog kemijskog sastava kojeg sadrže. Betakaroten, odnosno vitamin A aktivnog oblika kojeg sadrže dobro djeluje na rad srca i krvožilnog sustava, a bučine sjemenke su oduvijek poznate za dobar rad prostate. Svi proizvodi od bundeve djeluju antikancerogeno i antiupalno pa su zbog toga povoljni za konzumiranje. Vrlo jednostavan način pripreme ovog proizvoda u zimskim mjesecima poboljšavao je zdravstveno stanje slavonskih seljaka. Za bundevu ne treba nikakvih intervencije, nikakvih dodataka. To je voće koje se peče u pećnici, a ima dovoljno svoje kremaste strukture koja je slatka i koja je takva poželjna za jesti”, rekla nam je profesorica Drkulec.

Turkinja je velika okruglasta bundeva, koja može biti tamno narančaste ili zelene kore a čvrstog tamno žutog, gotovo narančastog mesa. Bundeva izuzetno povoljno djeluje na regulaciju probave, na smetnje mokraćnih kanala, a pozitivno djeluje i na ten. Budući je meso bundeve niskokalorično preporučuje se u raznim redukcijskim dijetama. Beta karoten u bundevama je pigment koji se nalazi u biljkama i daje voću i povrću raspon boja od žute do crvene. U tijelu se pretvara u vitamin A, snažan antioksidant koji igra ključnu ulogu u održavanju zdravog vida, kože i neuroloških funkcija. Antioksidant je tvar koja inhibira oksidaciju drugih molekula i štiti tijelo od slobodnih radikala. Slobodni radikali oštećuju stanice oksidacijom, a šteta može izazvati kronične bolesti. Antioksidanti pozitivno utječu na imunološki sustav, štite od raka i čuvaju zdravlje srca. Preporuka je konzumirati voće i povrće bogato beta karotenom najmanje 4 puta dnevno.

“Nikakva velika mudrost nije potrebna za ispeći bundevu – jednostavno ju prerežite, izvadite sjemenke, narežite na režnjeve i složite na lim na papir za pečenje. Gurnite u pećnicu i to je to! Čekajte da se lijepo zarumeni dok se kuhinjom razliježe predivan miris pečene bundeve”, ispričala je Drkulec.

TEKST: Bojan Miščević      FOTO: B. Miščević