POŽEGA – U Gradskom muzeju Požega otvorena je izložba iz Republike Češke, “Barun Trenk, novo lice legende”. Izložba prikazuje jedinstvene rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka i vjernu rekonstrukciju jedne povijesne osobe. Nastala je u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt.

Izložba o barunu koji je europski brend za mnoge slavonske i europske gradove koji su, na neki način vezani uz njega, njegovu obitelj ili ratno djelovanje, došla je u Požegu zahvaljujući suradnji Muzeja grada Brna, Povijesne postrojbe Trenkovi panduri iz Požege i požeškog muzeja. “Barun Trenk, novo lice legende” nudi do sada nikada iznesene činjenice koje su proizišle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela, naglasila je ravnateljica Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein.

Tijelo ovog avanturiste, kockara, konfliktnog ali izvrsnog vojnika koji je preživio 14 ranjavanja i navodno pobijedio u čak 102 dvoboja te na koncu lišen slobode skončao u tamnici, fotografski je i fotogrametrijski obrađeno.
Načinjeno je preko 27 000 CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificiranog mekog tkiva za genetsku analizu.

“Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda u vrijeme kada je došao u tvrđavu Špilberk kao doživotni zatvorenik 1748. Rekonstrukcija Trenka je jedinstvena po tome što se istovremeno uz lice rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući i odjeću. Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda,” pojasnila je muzejska pedagoginja Ljiljana Marić.

Zadovoljstvo što je izložba takvog značaja i kulturološke vrijednosti stigla u Požegu prigodnim je riječima izrazio gradonačelnik Darko Puljašić.

“Početkom 2018. godine naša udruga Trenkovi panduri obratila mi se s idejom i kontaktom u Brnu upravo vezano uz realizaciju ove izložbe. Ideju sam objeručke prihvatio pa smo već u prigodi Dana grada ugostili goste iz Češke Republike i povezali s našim Muzejom. Danas imamo ovdje jedinstvenu izložbu o jednom, po mnogo čemu posebnom čovjeku. Ali po meni, on je poseban ponajviše zbog jednog razloga – dok je bio plemić, svirao violinu i govorio sedam jezika, dok je bio primjer obrazovanog čovjeka, ali i pustopašna baraba i ratnik – iza njega su stajali naši Slavonci, Trenkovi panduri. Svoju snagu crpio je iz Slavonije iz svojih Slavonaca i uvjeren sam kako je bio tako velika zvijezda ondašnjeg društvenog neba upravo zbog njih. Trudit ćemo se graditi ovu priču o barunu Trenku i kroz turizam, na suvremeni način ali oslanjajući se na bogatu povijest, na koju doista možemo biti ponosni, ” naglasio je gradonačelnik Puljašić.

Posjetitelje izložbe i goste prigodnim riječima pozdravio je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. “Nisam povjesničar i ne mogu govoriti o Trenku kako govore povijesni dokumenti, ali obožavam baruna Trenka kao umirovljeni general i dugogodišnji vojnik. Brojne vojske izučavaju njegovo djelo, prije 200 i više godina ratovao je, branio, pa možda i bio baraba, ali vojnik nije zadužen da bude dobra duša već uspješan na bojištu. Zato su Trenkovi panduri pronijeli slavu diljem Europe, a i danas to čini naša povijesna postrojba jednakom mjerom. Kako bi nastavili tradiciju, njegovali povijest i razvijali kulturu Grad i Županije poduzimaju i primjerene aktivnosti. Ponosan sam što smo kao Županija kupili i dvorac u Trenkovu koji će biti prostor gdje ćemo ponovo prezentirati lik i djelo baruna Trenka,” rekao je župan Tomašević.

Izložbu je svečano otvorio gost dr. sc. Aleksandar Bučinski, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest i počasni član Povijesne postrojbe Trenkovi panduri Požega. “Barun Franjo Trenk je nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista. Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene, ali koje usprkos tome uporno vode svoj život. Gotovo bi se moglo reći kako se ne vidi čovjeka od priče, jer u historiografiji hrvatskoj i svjetskoj još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna -Trenk nikoga neće ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se evo zasluženo vratio kući u Slavoniju,” rekao je dr.sc. Bučinski

Izložba u Požegi ostaje otvorena od 29. veljače, a nakon Požege gostovat će u Pakracu, Bjelovaru i Slavonskom Brodu.

TEKST: S. Pok        FOTO: S. Pok