REŠETARI – Pod nadzorom Gradskog muzeja Nova Gradiška, u suradnji s s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Institututom za antropologiju iz Zagreba i udrugom Odyssey Fieldschool s Cipra na području Općine Rešetari krajem prošog mjeseca krenuo je niz areholoških istraživanja. Dio je to terenske arheološko-antropološke nastave za studente i značajan prilog proučavanju vrijedne kulturno-povijesne baštine mjesta.

Iako se prema povijesnim izvorima ime Rešetari prvi puta spominje 1407. godine u popisu naselja Požeške kotline, veliko značenje, čak dva stoljeća ranije, 1250.godine, ima naselje Zapolje u vlasništvu Boričevića i vremenu osnivanja. Reda starih hrvatskih plemića Zapoljskih, kao i naselje Drežnik, iznimno arheološki zanimljivo. Poznato je, osim toga, kako se na području današnje Općine život odvijao i u prapovijesno doba, kao i u vrijeme vladavine Rimljana, u trećem i četvrtom stoljeću, o čemu bi jasniju sliku mogla donijeti stručna istraživanja.

Svjesna vrijedne, ali i nedovoljno poznate kulturno-povijesne baštine, Općina Rešetari, krajem prošlog mjeseca na svom je području, počela je niz arheoloških aktivnosti na svom području, pod nadzorom Gradskog muzeja Nova Gradiška, uz suradnju s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Institututom za antropologiju iz Zagreba i udrugom Odyssey Fieldschool s Cipra. Dio je to terenske arheološko-antropološke nastave za studente u kojoj, uz stručnu ekipu HRZ-a, sudjeluje i sedam studenata iz SAD-a, Kanade, Francuske i Nizozemske. Istraživanja su počela 17. lipnja, a terenska nastava će se odvijati od 24. lipnja do 5. srpnja. Tijekom terenskog rada studenti će se upoznati s tehnikama istraživanja i izvođenjem analiza na kosturima ostacima pronađenima unutar i oko ostataka crkve sv. Grgura.

Istraživanje se odvija na lokalitetu Lipanovac- Pustošina. Srednjovjekovni lokalitet Lipanovac-Pustošina nalazi se jugoistočno od naselja Drežnik, u općini Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji. Položaj Lipanovac-Pustošina (Grgurevo) na povišenom platou na 267 m nadmorske visine omeđen je sa zapadne strane potokom Adžamovka, a s jugoistočne potokom Daždevikom (Dadišćak). Prostor naselja Drežnik se u povijesnim vrelima spominje prvi puta 1261., dok se crkva posvećena sv. Grguru spominje 1332. godine.Prilikom probnog arheološkog iskopavanja 2019. godine utvrđeno je postojanje jednobrodne crkve s polukružnom apsidom. Tijekom dosadašnjih istraživanja većim je dijelom istražen zapadni dio crkve, točnije 52 grobne cjeline, a pronađeni se grobovi mogu datirati u razdoblje od kraja 15. do prve polovice 18. stoljeća.

TEKST: S. Tarbuk                 FOTO: resetari.hr