805 GODINA RUDINE (1210 – 2015): Svibanj na Rudini – ugrožena kulturna baština

Datum objave: 29. 5. 2015. | Kategorija: Lifestyle

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nema idile u svibnju na Rudini. Može se nebo plaviti, lišće na vjetriću treperiti i skrivene ptičice u grmlju cvrkutati, ali nema nikoga tko bi u tome mogao uživati. Stvarnost je šokantna! Nekada veliki, travnati proplanak na Rudini sada je zarastao u visoku travu korova, a ‘osvajači’ poput Sviba, borovice, kupine, glogova i mnogih drugih agresivnih biljki toliko napreduju da su ‘okupirali’ ruševine Benediktinskog samostana i crkve Sv. Mihovila. Slavna prošlost Rudine na terenu je jadna stvarnost!

Nitko u bijelom cvijeću grmova Sviba, po kome je peti mjesec dobio naziv, ne može pronaći ljepotu, jer je očigledno da je ta biljka najveći neprijatelj na Rudini. Turci su bili i otišli sa Rudine, ali Svib nema namjeru otići sve dok potpuno ne pretvori plato Rudine u šikaru. Koristi idealne uvijete za bujanje i širenje, a to je nebriga ljudi za Rudinu požeškog kraja u 21. stoljeću. Zar će doista Rudina zarasti u gustu šikaru u ovome stoljeću? Na žalost, takva je stvarnost…

Prošle, 2014.g, Hrvatski restauratorski zavod započeo je kvalitetno i stručno čišćenje samostana, te su izgradili šest stupova koji su nosili središnji dio samostana. I, to je prvi pozitivni korak na Rudini… Međutim, to je kap u moru potreba za spašavanjem jedinstvene  kulturne baštine na Rudini. Mora se dogoditi veliki i opsežan program za obranu Rudine od propasti i sramote, a to znači uključivanje šire društvene i političke zajednice. Sve počinje sa osnivanjem županijskog upravnog tijela za Rudinu koji je pravno ovlašten, zadužen i odgovoran za izradu programa cjelokupne zaštite, obnove, razvoja i prezentacije Rudine, a zatim za njegovu realizaciju. Naime, do sada se briga o Rudini odvijala pojedinačno i sporadično, simpatično i prozaično, naivno. U koliko se ne dogodi velika, zajednička i snažna aktivnost, za samo nekoliko godina proces propasti Rudine biti će dovršen.
Tako velika sadašnja i buduće obljetnice Rudine postaju, vjerovali ili ne, podsjetnici na kulturnu katastrofu u prostoru Zlatne doline. Može se nebo plaviti, ptičice cvrkutati i Svib cvjetati na Rudini, ali u porazu nema ljepote…

(Rudina se nalazi na južnoj padini Psunja, dvadesetak kilometara zapadno od Požege.
Lokalitet Rudina na kojem je Rudinska opatija, jedan o najvažnijih arhitektonskih kompleksa sagrađen u srednjem vijeku, stoljećima je uništavan odvoženjem kamenih dijelova, a  materijalom s Rudine podizane su crkve i čitava naselja. Na važnost Rudine upozoravali su mnogi; među njima književnik i povjesničar Julije Kempf , a potom prvi kustos gradskog muzeja u Požegi. Slikar, povjesničar umjetnosti i književnik Matko Peić 1957. godine upozorava da su rudinske skulpture ne samo povijesni već i vrijedan likovni fenomen. Spomenikom kulture  Rudina je proglašena 1979. godine . Danas slovi kao najvažniji srednjovjekovni sakralni spomenik u Slavoniji, a najvažniji nalaz s Rudine su tzv. Rudinske glave od kojih su tri bile na arheološkoj izložbi u Parizu. Otad je o njima objavljeno niz vrijednih studija, osvrta i izložbenih kataloga. Najopsežnija istraživanja na Rudini provedena su 1980 godine, a  2012. godine u Požegi je organiziran i okrugli stol na temu: “Rudina – prošlost u budućnosti”. )

TEKST: Ljubiša Aleksić/ S. Pok     FOTO: Ljubiša Aleksić

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn