ZNANOST BEZ GRANICA: Štampareva ostavština inispiracija je i u dalekoj Kini

Datum objave: 09. 4. 2022. | Kategorija: Razgovori

POŽEGA – Dr.sc. Yarong Chen stručnjakinja je za kulturnu baštinu i povijest zdravstva, našoj javnosti zanimljiva zbog svog projekta o Andriju Štamparu. Kvalitetu rada prepoznali su i u Udruzi Andrije Štampara pa je članica Međunarodnog organizacijskog odbora, a usko surađuje i s našim Požežaninom hrvatskim znanstvenikom, docentom Goranom Đurđevićem s Pekinškog sveučilišta za strane studije. Štamparev rad ostavio je dubok trag i u dalekoj Kini o čemu nam svjedoči mlada znanstvenica.

Što vas je zainteresiralo da krenete istraživati upravo Štampara?
Moj je doktorski projekt vezan uz UNESCO i Kinu pa sam istraživala kako je metafora bolesti i zaraza oblikovala mišljenje o Kini iz perspektive međunarodnih odnosa i organizacija. Saznala sam i da je Liga naroda slala mnoge strane zdravstvene stručnjake u Kinu, a tako je došao i Štampar. U mom sam prethodnom istraživanju pisala i istraživala o tzv. zdravim selima. To je bio zajednički projekt tadašnje Kine i UNESCO-a u kojemu su podučavali seljake o prevencijama bolesti, higijeni i javnom zdravstvu. To je ideja slična radu Andrije Štampara po hrvatskim i jugoslavenskim selima. Tako kad sam razgovarala s kolegom Goranom Đurđevićem, inače Požežaninom i docentom na Pekinškom sveučilištu za strane studije, na kojemu i sama radim, shvatila sam da bi mogla više istražiti Štampara i njegov rad. Kako sam čitala o njemu, moj je interes sve više rastao. Njegov je značaj velik posebno danas kad živimo u vrijeme globalne pandemije. Njegove nas misli i rad upućuju na važnost upoznavanja zdravlja, vlastitog tijela, virusa, ali i značenju društvenih odnosa, javnih politika i blagostanja (u svakom smislu te riječi).

 Što vas je osobno najviše fasciniralo u podatcima koje ste pronašli o njemu?
Za mene kao mladu kinesku znanstvenicu najviše me impresionirao Štamparov iskreni i dobronamjeran odnos prema Kini. To je izvrsna polazna točka za razvoj kinesko – hrvatskih odnosa. S druge strane, uznemirio me njegov, pomalo tužan, životni put. Njegov je život nažalost često bio blokiran i prekidan brojnim okolnostima na koje nije imao utjecaja. Za početak, politika i politička situacija u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, potom rastuće napetosti i sukobi u Europi pa bi u konačnici bio i rat u Kini. Međutim, on je bio posve posvećen svojoj ideji socijalne medicine bez obzira na nepovoljne okolnosti u Europi i Kini. Dakle, nije nailazio na potpuno razumijevanje, ali je ustrajao i na kraju ipak nešto uspio. Zato nam i može biti inspiracija posebno u razvoju i promociji svjetskog zdravlja i medicine za društvo. U Kini je Štampar dobio nadimak Balkanski medvjed pa možemo reći da je on najhumaniji Balkanski medo.

Kako biste nam vi prezentirali Andriju Štampara, u čemu je veličina njegove ostavštine?
On je promotor javnog zdravstva i veliki entuzijast jer je želio postići dobar i kvalitetan život za sve stanovnike, posebno za one neprivilegirane, tj. siromašnije članove društva. To se prožima kroz njegov rad u tadašnjoj Jugoslaviji, Europi i Kini. Međutim, on nije samo to. Štampar je bio čovjek s globalnom vizijom, točnije pravi kozmopolit. Kad je ispred Lige naroda došao u Kinu, uočio je slabosti kineskog zdravstvenog sustava posebno prema društveno najslabijima pa je odmah počeo podučavati ljude na terenu i mijenjati sustav. Donio je nove ideje i vrijednosti kao socijalna medicina, zatim globalno zdravlje i zapravo je bio preteča današnje Svjetske zdravstvene organizacije. Kao što sam već spomenula njegov nadimak, Balkanski medo, kojeg je dobio u Kini od svojih domaćih i međunarodnih kolega iz Lige naroda, Štampar je veoma pozitivna i karizmatična ličnost. Podsjeća nas da trebamo biti čovjek, bez obzira tko smo i što smo. Zato nam može biti inspiracija.

Što želite u konačnici postići vašim istraživanjima o Štamparu?
Uspostavljam kontakte s kolegama iz Njemačke, Švicarske, Amerike te Hrvatske. Radim na sortiranju arhivske građe. Cilj je napraviti bazu podataka. Potom ćemo imati međunarodnu radionicu s istraživačima iz nekoliko zemalja pa ćemo usporediti i povezati međunarodne okolnosti razvoja zdravstvenih politika u međuratnom svijetu s posebnim osvrtom na Europu, Aziju i Ameriku. Željeli bismo ostvariti bilateralni hrvatsko – kineski projekt oko Štampara. Fokusirat ćemo se na njega i njegovu ulogu u Ligi naroda, Rockfellerovoj fondaciji, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali i odnosima prema pojedinim vladama i državama kao npr. tadašnjoj kineskoj vladi. Time će se dobiti mrežu njegovih kontakata, poslova i suradnji da bi mogli vidjeti razvoj i primjenu njegovih ideja kao što su socijalna medicina, promocija higijene u ruralnim krajevima. Vjerujem da možemo saznati puno informacija i napraviti zbornik radova. Osobno istražujem Štamparov utjecaj na regulatorne propise i zakonodavstvo oko trgovine i korištenja droga koji su bili veliki problem međuratnog svijeta i istočne Azije.

Kako dolazite do potrebnih informacija?
Najviše kroz arhivsko gradivo. Zato je važno doći do građe iz različitih arhiva kao što je u Ženevi. Tamo su neki dokumenti digitalizirani i time lakše pretraživi, a neki još nisu što znači da trebamo ići prikupljati osobno. Za regionalne arhive u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi pomoći će kolegica Jelena Kupsjak iz Zadra. Meni je dosta pomogao i kolega Goran Đurđević, posebno oko jezika. Istovremeno, istražujem arhive u Kini, a morat ćemo ići u arhiv Rockfellerove fondacije u Americi. Nadam se da ćemo još više znati i dobiti cjelovitiju sliku o Štamparu.

TEKST: S. P./ D. O.                 FOTO: S. P./ G. Đ.

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn