POŽEGA – “Gosti više ne dolaze samo zbog hrane i vina, privlači ih i naša zlata vrijedna baština. Interpretacijski centri postaju ključni motivi dolaska turista” kaže nam Ivona Odvorčić Kahanek, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

U Slavoniji je zlatna, bogata jesen, kako kaže i moto Turističke zajednice Požeško-slavonske županije – Zlatna Slavonija. Kakva je bila 2026. godina do danas prema nekim pokazateljima, ako ih imate? Koliko ste zadovoljni i koliko prostora ima za poboljšanje?

Bilježimo porast dolazaka i noćenja u našoj županiji. Kako bismo poboljšali aktivnosti, osmislili smo obrasce koje smo slali našim lokalnim dionicima te ih ispitali o promociji destinacije, edukacijama koje možemo provoditi te o međusobnoj suradnji – dakle, o internoj suradnji među dionicima koji pružaju usluge u turizmu. Iz toga ćemo planirati aktivnosti do kraja godine, kao i nove aktivnosti za sljedeću godinu. Svi su istaknuli da je naša web stranica već sada velika baza podataka koja nudi informacije o smještaju, ugostiteljskim objektima, vinarijama i outdoor sadržaju. Gotovo devedeset posto njih smatra da ta stranica treba biti osnova, bilo za njihovu internu komunikaciju, bilo za gostovo planiranje dolaska. Zbog toga ćemo još neke stvari dodatno promijeniti i unaprijediti na webu. Zatim, istaknuli su da su im potrebni fotografije i video materijali. Mi smo i do sada radili na tome, ali sada ćemo uvesti godišnje planove fotografiranja na terenu, kako vanjskih tako i unutarnjih sadržaja, kao i izradu video materijala. Također, s obzirom na to da je danas iznimno velika koncentracija ljudi na mobitelima i društvenim mrežama, pokrenuli smo kolaboracije s raznim subjektima. S time smo već i krenuli. Neovisno o tome radi li sadržaj lokalna turistička zajednica ili je pojedinu ponudu osmislila neka vinarija, mi ćemo im pomoći u sponzoriranju, odnosno u promoviranju tog događanja. Time želimo potaknuti još veći broj dolazaka jer se sponzorirane objave mogu precizno targetirati na određeno područje i na osobe koje pokazuju interes za to. Taj se potez pokazao jako dobrim i nastavit ćemo u tom smjeru. Isto tako, radit ćemo na što većem povezivanju svih nas na području Požeško-slavonske županije kako bi turistički proizvod prema gostima bio još kvalitetniji i kako bi oni od nas dobivali konkretne informacije koje im služe za planiranje boravka.

Kakva je suradnja između turističkih zajednica na području Požeško-slavonske županije? Može li gost koji dođe izvana doista očekivati cjelovit paket ponude? Dakle, ako je došao u Požegu, hoće li ga netko uputiti i na Pleternicu u Muzej bećarca, u Pakrac na Spahijski podrum i na sve one atrakcije kojih na ovom području uistinu imamo u velikom broju?

Kao regionalna zajednica imamo redovite koordinacije s lokalnim turističkim zajednicama i već neko vrijeme svi prezentiramo cijelo područje kao Zlatnu Slavoniju. Uredi lokalnih turističkih zajednica opremljeni su letcima s raznolikom ponudom iz cijele županije, bilo da je riječ o interpretacijskim centrima, Toplicama Lipik ili Parku prirode. Svima nam je jasno da je ovo jedna destinacija u kojoj je sve jako blizu. Iz Požege možete za petnaest do dvadeset minuta biti u bilo kojoj vinariji ili interpretacijskom centru. Već neko vrijeme svi komuniciramo to zajedničko povezivanje turističkih sadržaja kao jedinstven paket, odnosno kao doživljaj koji možete dobiti u Zlatnoj Slavoniji. Svi radimo na tome da se prezentiramo zajedno i da objedinjenu informaciju svaki posjetitelj, gost ili turist može dobiti u bilo kojoj turističkoj zajednici, bez obzira na to je li ona lokalna ili smo to mi kao regionalna.

Na službenoj stranici Turističke zajednice Požeško-slavonske županije postoji i anketa za stanovništvo, kojom želite procijeniti puls lokalne zajednice kada je riječ o razvoju turističke ponude, ali i o samom ozračju koje lokalno stanovništvo ima prema turizmu. Jesam li u pravu kada to tako tumačim?

Da, u pravu ste. Pokrenuli smo anketu za lokalno stanovništvo kako bismo prikupili informacije o tome kakav je njihov pogled na dosadašnji razvoj turizma, ali i na buduće projekte koji će se događati ili za koje oni smatraju da bi bili poželjni. Tu anketu provodimo jer je ona jedna od ključnih postavki za izradu sljedećeg plana upravljanja destinacijom, budući da nam aktualni vrijedi do 2029. godine. S obzirom na to da želimo ostvariti jače pozicije i bolje povezati dionike na terenu, želimo znati kako lokalno stanovništvo reagira na promjene i događanja. Zato smo osmislili ovu anketu koja će kroz duži period biti otvorena za odgovore građana. Svakako smatram da bez suradnje smještajnih i ugostiteljskih objekata, vinarija, ali i lokalnog stanovništva – koje je često organizirano u određene udruge – nema daljnjeg razvoja niti pokretanja inicijativa koje mogu promijeniti stanje na pojedinim lokacijama ili u gradovima.

Odnedavno ste direktorica županijske Turističke zajednice, no vrlo ste dugo u ovom poslu. Što bi, po Vama, trebalo još učiniti da bi destinacija bila prepoznatljivija i da bi se njezina autentičnost cijenila puno šire, izvan granica same županije?

Gledat ću to kroz djelovanje našeg ureda. Mi uvelike ovisimo o sredstvima koja nam odobri Hrvatska turistička zajednica. To se ipak postupno mijenja jer se u dodjeli sredstava dosta gleda broj noćenja. Međutim, kroz dosadašnji rad i komunikaciju s kolegama uvjerila sam se da smo mi destinacija u kojoj dominiraju jednodnevni posjetitelji – ljudi koji vrlo kratko borave u našoj županiji i odlaze iz nje. Zbog toga ću usmjeriti pažnju na prikupljanje točnih brojki na godišnjoj razini o tome koliko je posjetitelja bilo u interpretacijskim centrima, muzejima, Toplicama Lipik ili u Parku prirode. To nam je važno kako bismo još jače povezali dionike na području jer su nam sredstva, kao što sam rekla, ograničena. Najviše se možemo osloniti na ono što sami stvorimo i potaknemo. U idućem razdoblju nadam se ulaganju u edukacije kako bismo podigli kvalitetu pružatelja usluga u smještaju i ugostiteljstvu. Tu mislim na kuhare i konobare, kao i na povezivanje s fakultetima i studentima gastronomije. Vidim da bismo mnoge stvari trebali međusobno još bolje iskomunicirati kako bi proizvod koji nudimo gostima bio kvalitetniji i spremniji za samo tržište.

Cjelogodišnja ponuda je nešto prema čemu kontinentalne turističke destinacije teže i na čemu intenzivno rade. Je li to zapravo „sveti gral“ kontinentalnog turizma? Može li se doista postići cjelogodišnja ponuda, odnosno da turisti na naše područje dolaze od siječnja do prosinca?

Mislim da može. Danas se promijenio stav ljudi prema putovanjima i više im nije teško putovati iz jednog mjesta u drugo. Gosti putuju češće i više, i to ne samo vikendima. Zbog toga smatram da je cjelogodišnji turizam itekako ostvariv na kontinentu. Ipak, neke se stvari još moraju dodatno posložiti kako bi vidljivost ponude bila veća. Kroz kanale koji su nam dostupni svakako ćemo se potruditi da u sklopu promocije županije radimo na osmišljavanju hodograma i itinerara. Njima želimo sugerirati gostima da ovdje dođu potaknuti određenom temom. Primjerice, u zadnje je vrijeme iznimno aktualan team building. Tu se otvorila značajna niša i mi pratimo potrebe ljudi koji dolaze s tim ciljem. Zato ćemo ponudu grupirati prema temama i interesima te definirati kakve pakete kod nas mogu očekivati grupe od pet ili dvadeset ljudi. Cilj nam je ponuditi im jasan motiv i razlog da za svoj team building odaberu upravo našu županiju. Na tome ćemo raditi zajedno s lokalnim dionicima kako bismo potaknuli još veći broj dolazaka i posjeta.

Ispravite me ako griješim, ali nekako mi se čini da je Slavonija prepoznata najviše po svojoj gastro ponudi. Dakle, to su, kako se uvijek kaže, miris i okus kulena, fiša, čobanca i svega onoga što ćemo staviti na tanjur, dok je po strani ostala sva ona kulturna tradicija i baština koja je doista zlata vrijedna, a čiji su mnogi dijelovi prepoznati i od strane Ministarstva kulture, pa i na svjetskoj razini?

Da, što se tiče gastronomije, ovo što ste naveli – kulen, fiš i suhomesnati proizvodi – važan je dio ponude jer bismo trebali nuditi ono što je naše, autentično, i što gost ne može kušati nigdje drugdje. No, kada spominjete kulturu, navike se ipak mijenjaju i gost više ne dolazi isključivo zbog gastronomije i vina. Sve češće ljudi kod nas imaju priliku upoznati našu baštinu i tradiciju kroz interpretacijske centre. Kada danas pogledate da imamo jedan Muzej bećarca, interpretacijski centar Vilu Dobre vode, Spahijski podrum i Požešku kuću – svi su oni obradili specifične teme. Važnost baštine i povijesti ovoga kraja stavili su u sam centar, a gosti sve više žele istražiti ono što je autohtono i vezano isključivo za ovo područje. Što se toga tiče, mislim da smo na dobrom putu ako i dalje nastavimo, uz tradicionalna jela i vrhunska vina po kojima je destinacija poznata, kroz interpretacijske centre nuditi posjetiteljima doživljaj toga kako se nekada živjelo te kolika je vrijednost i tradicija ovoga kraja. Mislim da se te dvije komponente danas jako dobro nadopunjuju.

I što biste poručili za kraj – zašto uistinu vrijedi i treba doći u Zlatnu Slavoniju?

Prvenstveno zbog gostoljubivosti i srdačnosti ljudi koji se ozbiljno bave turizmom. Bilo u ugostiteljskom objektu, vinariji ili smještaju, ljudi će vas ovdje dočekati otvorenog srca. Preporučit će vam kamo još možete otići i što sve možete posjetiti. Boravak u našoj destinaciji sigurno će vam ostati u lijepom sjećanju, zbog čega ćete poželjeti ponovno doći, ali i preporučiti svojim prijateljima, rodbini i obitelji da posjete Zlatnu Slavoniju i sami se uvjere kako se ovdje može lijepo provesti.

TEKST: Sanja Pok             FOTO: Sanja Pok