REŠETARI- Ponosni na činjenicu kako su prva općina u Hrvatskoj po povučenim proračunskim sredstvima iz EU fondova, mještani Rešetara ovih su dana, predstavljanjem niza iznimno vrijednih projekata, obilježili najvažniji dan u životu Općine. Bio je to povod za rekapitulaciju učinjenoga kao i najavu brojnih novih ambicioznih projekata kojima je cilj podići standard življenja i sačuvati ugled koji su stvorili. Želja je to i prvog čovjeka Općine, dugogodišnjeg načelnika Zlatka Age, uvjerenog kako je uloga izabranih političara da odgovorno potiču i usmjeravaju procese razvoja, kreirajući tako uspješne i lijepe hrvatske priče kakva je i ona o razvoju i napretku Rešetara.

Dan Općine obično je prilika za pogled unatrag i rekapitulaciju učinjenoga tijekom protekle godine. Rešetari se, u tom smislu, itekako imaju s čim pohvaliti, jer, unatoč i usprkos epidemiji koronavirusa, radilo se punom parom, o čemu svjedoči i niz iznimno vrijednih projekata predstavljenih upravo ovih dana, u prigodi svečanosti 27.godišnjice osnutka Općine
Uz znanje i sposobnost koje smo pokazali u povlačenju europskog novca, kao i odgovoran, predan i promišljen rad cijelog tima, u posljednjih 15-ak godina koliko sam na poziciji čelnog čovjeka, Općina Rešetari potvrdila se kao lijepa hrvatska priča, na što sam iznimno ponosan, posebno stoga što uspjeh nije došao sam od sebe. U prilog tome govori i niz značajnih projekata s kojima smo se, vjerujem, s pravom, ovih dana pohvalili i gostima i koji su zauvijek promijenili vizuru mjesta.

Riječ je o projektima na kojima smo vrijedno radili nekoliko godina očekujući mjere ruralnog razvoja, ne stajući s provedbom ni tijekom epidemije koronavirusa. Na prvom mjestu tu je projekt Aglomeracije, zajednička priča o vodoopskrbi i odvodnji sedam naselja vrijedna 42 milijuna kuna, zahvaljujući kojoj smo i službeno jedna od rijetkih općina u Slavoniji s potpunom komunalnom infarstrukturom, brzom internet i mobilnom mrežom, DTK-a kanalizacijom.

Slijedi reciklažno dvorište, prvo na novogradiškom području, projekt vrijedan više od 5 milijuna kuna koje će, kad proradi punim plućima, što očekujemo vrlo skoro, zapošljavati dvoje djelatnika i svim mještanima nuditi uslugu odlaganja otpada bez naknade. Riječ je o višegodišnjoj priči koju smo počeli sanacvijom deponije a planiramo završiti izgradnjom mini sortirnice, zajedno s gradom Nova Gradiška i pet jedinica lokalne samouprave. Posebno me raduje projekt izgradnje novog dječjeg vrtića u Rešetarima, vrijednosti 9 milijuna kuna, koji će rezultirati novim objektom i još većim standardom i brigom o najmlađima, što je i dio demografske politike kojoj u Općini polažemo puno pažnje, kao i projekt rekonstrukcije Vatrogasnog doma koji bi do kraja godine trebao biti završen. U suradnji sa Brodsko posavskom županijom pripremamo projekt dogradnje i adaptacije stare škole u Rešetarima, “težak” 10 milijuna kuna, a tu je i promjena kompletne javne rasvjete, za koju smo upravo završili izbor izvođača i očekujemo završetak realizacije do jeseni. Uz nekolicinu kapitalnih projekata, tu je i niz onih, uvjetno rečeno manjih, kao i nekoliko njih u pripremi, poput pročistača otpadnih voda koji projektiramo zajedno s Gradom Nova Gradiška i Općinom Cernik. Važno je reći kako je većina projekata financirana europskim novcem, po čemu smo i službeno, najuspješnija Općina u Hrvatskoj, što mi čini posebno zadovoljstvo, jer riječ je o iznimno zahtjevnom poslu u kojem “nema pardona” i moraju se strogo poštivati pravila igre, želite li izbjeći penale i opterećenje općinskog proračuna.

Uz Dan Općine goste ste dočekali u novom, suvremeno uređenom prostoru kakvog se ne bi postidjele ni puno veće i urbanije sredine?
Iako nam ni u starom prostoru nije bilo loše, presretan sam i preponosan na projekt uređenja općinske zgrade kroz koji smo vlastitim sredstvima uredili dio starog objekta i dogradili novi. Puno sam i dugo razmišljao o tom projektu, komparirajući prostore brojnih prijateljskih Općina, želeći se predstaviti u najboljem svjetlu. Uz standard primjeren 21.stoljeću, ovim se projektom otvorio i prostor za nova zapošljavanja, bar dva djelatnika, što ranije nije bilo moguće, a vidim da je s odrađenim poslom iznimno zadovoljan i cijeli naš mali tim.

Iako je proteklih godina dosta toga učinjenog na promjeni vizure mjesta, vjerujem kako je i puno planova za naredno razdoblje?
Upravo tako, jer cilj, ambicija i prioritet mi je stvoriti modernu, uljuđenu i prosperitetnu općinu. U tom smislu, puno nade ulažem u projekt industrijske zone kod kojeg je trenutno aktualno ishođenje građevinske dozvole. Riječ je o višegodišnjoj, kompleksnoj priči koju bi volio završiti u ovom mandatu, projektu koji je zahtjevao izmjenu prostornog plana, a uz sjajnu lokaciju na izlazu s auto ceste i brojne razgovore koje već vodimo, moglao bi donijeti i značajan gospdarski zamah Općini. Tu je i projekt sportskog centra za koji je Općina kupila preko 8 hektara zemljišta, objekt za koji završavamo dokumentaciju i koji bi trebao postati nova prepoznatljiva atrakcija Rešetara. Za potrebe osmišljavanja i kreiranja poučnih staza za koje se okrećemo i novim modelima apliciranja, uskoro bi, nakon odluke usvojene na Općinskom vijeću, trebali osnovati Turističku zajednicu, a onda se, s ciljem razvoja turizma i promicije brojnih prirodnih potencijala, udružiti s Općinom Cernik. Vjerujem kako je riječ o projektu kojim bi mogli “profitirati” i mještani i koji će sigurno donijeti i određenu gospdarsku korist Općini Rešetari.

Rezultat vašeg rada na čelu Općine posljednjih 15 godina vidljiv je kroz niz projekata za sadašnjost i budućnost. Ima li još nešto što bi osobno voljeli realizirati i kako izgleda Općina Rešetari s kojom bi u potpunosti bili zadovoljni?
U ovom trenutku prije svega bih želio da se riješimo koronavirusa zbog kojeg smo se povukli u svoja četiri zida, a potom nastavimo onako kako smo živjeli prije epidemije. Dugoročno, najviše bi me razveselilo da se mještani, s puno više hrabrosti, odluče upustiti u gospodarske aktivnosti i postanu pokretači vlastitih poduzetničkih pothvata, bez staha od neizvjesnosti, jer jedino nas to može povući naprijed, ka nečem uspješnijem. Krajnje je vrijeme da napustimo stare modele ponašanja, očekivanja da netko drugi riješi naše probleme – Općina, županija, država, bez da se toga uhvatimo sami. Rizik je sastavni dio života i iako sa sobom nosi i brojne izazove, stvara i nove vrijednosti. Kada bi to osvijestili, siguran sam da bi i cjelokupno društvo počelo rasti.

TEKST: Simonida Tarbuk        FOTO: Dorian Pok