CERNIK – Jedna od površinom većih Općina novogradiškog dijela Brodsko posavske županije koja se proteže do samog vrha Psunja, bogate kulturno povijesne baštine, nezaobilazno je mjesto svakog putovanja ovim dijelom Slavonije. Upravo stoga, Cerničani posljednjih godina snažno razvijaju turizam, stavljajući u funkciju potencijale kojima su okruženi. Uz niz projekata čiji je cilj ravnomjeran razvoj svih naselja, modernizacija infrastrukture kao i podizanje kvalitete življenja svih mještana, cilj Općine je, kaže njen prvi čovjek, načelnik Vitomir Žakić, na temeljima stoljetne povijesti graditi bolju sadašnjost i budućnost

Uspješno organizirana jesenska razmjena plodova i proizvoda, manifestacija pod nazivom  Sačuvajmo stare sorte protekli je vikend, još jednom, upisala Općinu Cernik na kartu Hrvatske ali i zemalja regije, okupivši oko ove jedinstvene priče o vrijednosti domaće i ekološke proizvodnje, brojne znalce i hobiste iz cijele zemlje i inozemstva. Još je jedna to u nizu manifestacija s turističkim potencijalom kakve Općina Cernik, posljednjih godina, sve studioznije osmišljava, nastojeći sačuvati tradiciju i povodo razgovoru s prvim čovjekom Općine, načelnikom Vitomirom Žakićem.

Nakon proljetne razmjene plemki starih sorta voća i povrća i ova jesenska je potvrdila kako je riječ o priči koja je odavno prerasla lokalne okvire, ali i manifestaciji koja, itekako, može biti jedan od razloga za posjet Cerniku?
Upravo tako jer, na zadovoljstvo organizatora, Udruge vinogradara i voćara Cernik i zadovoljstvo Općine koja, uz Ministarstvo poljoprivrede i Brodsko-posavsku županiju, manifestaciju podupire, i ovaj su nam put stigli izlagači i gosti iz cijele Hrvatske, ali i susjednih Srbije, Bosne i Hercegovine, Austrije, pa i Njemačke, željni razmjene iskustava i degustacije plodova posijanih i kalemljenih proljetos, kao i proizvoda nastalih od njih. Uz priliku da sačuvamo sjećanje na Vjeku Hudolina, jednog od idejnih začetnika manifestacije, prilika je ovo i za uvjeriti se u trud, rad i muku svih onih koji, tijekom cijele godine, vrijedno rade na malim površinama ekološku proizvodnju bez pesticida, što je, u trenutku u kojem hrana sve više postaje luksuz, itekako, značajno.

Upravo to je, vjerujem i cilj projekta izgradnje Poljoprivredno-poduzetnikog inkubatora na kojem Općina, ovih dana, koristeći lijepo vrijeme, intenzivno radi?
Tako je. Riječ je o projektu u našoj Poduzetničkoj zoni koji smo osmislili upravo s Udrugom vinogradara i voćara, investiciji koja će značajno olakšati preradu voća i povrća malih poljoprivrednika s područja Općine, ali i šire. Ideja je izgraditi objekt u kojem bi, u budućnosti, okupili sve proizvođače koji imaju 100, 200, 500 pa i tisuću kilograma plodova i omogućili im, da na jednom mjestu, sami proizvedu sok, čips, džem, pekmez, kao i hladnjaču u kojoj bi se sve čuvalo, jer samo je tako, kvalitetno, moguće proizvod plasirati a onda i prodati. Projekt je vrijedan nešto više od 9 milijuna kuna i financiran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja. Nakon postavljene glavne konstrukcije, slijede paneli a potom i unutarnje uređenje, za koje ćemo se, u potrazi za dodatnim sredstvima, morati “natjecati”, jer kao mala Općina imamo i male prihode ali sve što uspijemo privući, nastojimo dodatno oplemeniti i iskoristiti na najbolji način, u ovom slučaju spašavajući i čuvajući domaći ekološki proizvod koji itekako ima svoju cijenu i tržište.

Zahvaljujući već spomenutim izlagačima i gostima iz susjednih zemalja, manifestacija Sačuvajmo stare sorte i ove je godine imala međunarodni karakter čime se potvrdila kao još jedan cernički turistički potencijal…
Zasluge za to pripadaju prije svega članovima Udruge vinogradara i voćara, a onda i naših brojnih drugih udruga koje su, uglavnom, nositelji i organizatori naših najpoznatijih manifestacija. Uz zavidnu arhivu Vjeke Hudolina, dugogodišnjeg novinara i suradnika poljoprivrednih emisija i časopisa, koju smo, dužni čuvati, baš kao i priču o starim sortama, tu je i bogata kulturno-povijesna baština brižno skupljana posljednjih sedam stoljeća koliko Cernik postoji. Zbog toga ali i činjenice kako kontinent postaje sve traženija destinacija, a mi se, uistinu imamo s čim pohvaliti, posljednjih godina sve ozbilnije promišljamo o turizmu, zbog čega je nedavno oformljena i Turistička zajednica.

Uz Strmac, prirodni biser koji bi, prođu li rezultati natječaja onako kako se nadamo, uskoro mogao dobiti novo lice, crkvu svetog Linarte, poučne staze oko jezera Bačica koje bi, sad kada više napaja grad pitkom vodom, trebalo biti poribljeno, nadaleko poznatu školu u prirodi u Cerničkoj Šagovini, brojne biciklističke staze, Franjevački samostan s muzejom na čijoj digitalizaciji upravo radimo a koji se diči zavidnom biblijskom zbirkom i arheološkim artefaktima starima 3 tisuće godina među kojima je i najmanja Biblija u Europi, šumska bogatstva, gljive, vrh Psunja do kuda seže naša Općina a potom i niz već prepoznatih manifestacija, ima sve što bi gost i putnik namjernik mogao poželjeti. Iako je na tome potrebno još puno raditi, mislim kako s puno entuzijazma slažemo priču kojom bi, bez problema, mogli dovesti autobus umirovljenika, učenika, sportaša ali i gostiju različitih profila, koji bi, uz posjet Novoj Gradiški, s kojom, također provodimo nekolicinu projekata, mogli provesti sjajan i sadržajan vikend u Cerniku.

Značajan dio turističke priče svakako je i bogata i specifična eno gastro ponuda?
Upravo tako, što su pokazali i Dani cerničkog portugisca organizirani nakon razmjene plodova. Riječ je o prvom godišnjem krštenju vina i to sasvim posebne sorte koja, uz Jastrebarsko, koliko ja znam, raste još samo u Cerniku. Riječ je o slatkom vinu u kojem posebno uživaju žene, sorti koja sjajno “ide” uz jesenske plodove i deserte, a koju su, posljednjih godina, revitalizirali članovi Udruge vinogradara i voćara. Uz vino, tu su i ćupteti, samo naš proizvod, jedinstveni kolačić punjen filom za kobasice, nastao iz inata, u vrijeme okupacije Turaka kojima vjera nije dopuštala konzumiranje svinjskog mesa, danas naš zaštićeni proizvod.

Ćupteti će biti u “glavnoj ulozi” na još jednoj manifestaciji koju Cerničani organiziraju već ovu subotu, 28.listopada. O čemu je riječ?
Sve je spremno za još jedan Cernički krmokolj, gastro-turističku priču u organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva “Tomislav”, manifestaciji koja uspješno traje već gotovo četiri desetljeća. Ovogodišnje izdanje čeka nas u subotu 28. listopada i iskreno se nadam kako, zbog aktualnih problema sa svinjskom afričkom kugom, neće biti i posljednje, jer riječ je o običaju koji iz niza razloga želimo sačuvati ali i učiniti dijelom naše turističke ponude. Iako krmokolj “zaključujemo” velikom zajedničkom večerom i zabavom, riječ je o manifestaciji koja traje tri dana, baš koliko traje i čitav posao- od klanja i pripreme mesa, do spravljanja kobasica, čvaraka i spomenutih ćupteta. Uz dobru zabavu, promociju slavonskih običaja, ali i ni malo jednostavnu organizaciju, “Tomislavci” od svega ponešto sitno i zarade, a nama ostaje zadovoljstvo u spoznaji da se i ovako čuva baština ali i pronosi ime Cernika izvan lokalnih okvira. Želite li i vi doživjeti “Krmokolj” kakav je u ovim krajevima oduvijek, budite nam dragi gosti u subotu. Dobro ste došli!

TEKST: Simonida Tarbuk                FOTO: Dorian Pok