UZ DAN GRADA – Razgovor s Vinkom Grgićem, gradonačelnikom Nove Gradiške: „Moj je cilj urediti grad i učiniti ga prepoznatljivim“
NOVA GRADIŠKA – Prvih 100 dana vlasti, a onda i skorašnji 269.rođendan koji će Nova Gradiška proslaviti 8. prosinca, na blagdan župe Bezgrešnog začeća blažene djevice Marije, prilika su za rekapitulaciju učinjenog i dobar trenutak za nove planove. Jer, ideja, baš kao i volje ima, a i planirani proračun najveći je u povijesti grada . Izazov je to i prilika koju zaslužuje Nova Gradiška, na tragu predstavljenog plana rada i obećanja danog biračima, kaže u razgovoru za Slavonski hr. prvi čovjek grada, gradonačelnik Vinko Grgić.
Prošlo je onih famoznih, oglednih prvih 100 dana mandata, uskoro će kraj godine, pa i Dan grada. Sve su to pravi trenuci za rekapitulaciju i sagledavanje do sada učinjenoga, ali i najavu onoga što Novu Gradišku tek očekuje. Jer, ako je suditi po broju događaja i aktualnim radovima, a primijete to i dežurni kritičari, u gradu je u samo godinu dana, čini se, učinjeno puno više nego li svih ranijih godina?
Prošlo je skoro i 150 dana, a ja, da li zbog ludog tempa ili entuzijazma, nemam osjećaj da sam ih doživio na pravi način, i tako je, zapravo još od izbora. U petak sam, uoči te nedjelje, otišao s posla, a onda se u ponedjeljak, ponovno kao gradonačelnik, vratio na radno mjesto, zajedno s teretom i odgovornostima koje ta fukncija nosi. I baš kao i prethodnih šest mjeseci, i izbori su proletjeli u trenu, a mi nastavli istim tempom. Brzo, agilno, s puno dobre volje i ideja, te prije svega, kvalitetnih i konkretnih planova za drugačiju i bolju Novu Gradišku.
Iako ste čelnu funkciju grada preuzeli na neuobičajen način, iako je, kako to već kod nas ide, bilo i kritičara i vječnih nezadovoljnika, čini mi se, kako se, paralelno sa sve brojnijim projektima, osjetno mijenja i energija u gradu. Primijete to, baš kao i gotovo svakodnevna mala i velika infrastrukturna i estetska poboljšanja, i Novogradiščani i gosti grada…
Mislim kako je upravo to, uz brojne pozitivne komentare sugrađana, najbolja potvrda svakom lokalnom čelniku da dobro radi svoj posao. Profesionalna mi je to i osobna satisfakcija, ali i izazov da napravimo još više.Čini mi se i kako je, za promjenu općeg stava, bilo potrebno pokazati kako ima političara koji stoje iza obećanja danih biračima, jer ljudi su nekako već u startu, na osnovu ranijih iskustava, bili negativno verzirani prema izborima, uvjereni kako je planirano i predstavljeno tek lista osobnih želja složena u korist kampanje i kako sve ono započeto nikada neće biti završeno. S početnih izbornih 77 projekata približili smo se brojci od njih 100-njak, dokazujući da poslu pristupamo ozbiljno i profesionalno, stojeći odgovorno iza izgovorene riječi. Kao SDP-ov kandidat za gradonačelnika, nastojao sam, osim toga, osobnim stavom i otvorenošću prema svima, prevladati i sve prisutne predrasude o lijevim i desnim političarima, uvažavajući svakoga tko radi u interesu i za dobrobit grada.
Lagodna i za novogradiški politički život ne tako uobičajena pozicija u Gradskom vijeću, gdje SDP, s kandidatom Hrvatskih laburista-stranke rada, ima 10 vijećnika, zasigurno olakšava donošenje važnih odluka ali i „upravljanje“ gradom. Kakva je suradnja s kolegama iz opozicije?
Apsolutna većina u Gradskom vijeću možda olakšava neke stvari, ali, prije svega, predstavlja veliku odgovornost. I prema biračima i prema Gradu. Odgovornost je to koje su, moram to reći, svjesni i kolege iz opozicije, vijećnici HDZ-a i Liste Željka Bigovića, jednako spremni raditi u interesu grada. Zahvaljajući takvom stavu, dobroj pripremljenosti za sjednice, činjenici kako u radu Gradskog vijeća nema mjesta politikanstvu, ali i kako su vijećnici normalni, visoko obrazovani ljudi, vrlo često se događa kako u 12,13 točaka dnevnog reda nema niti jednog glasa protiv. Zbog toga, ali i osjećaja da radimo u interesu zajednice, uvažavajući jedni druge i međusobne prijedloge, zahvaljujem svim kolegama. Zadovoljstvo je raditi na takav način.
Posebnom brigom za branitelje, ali i novim kvalitetnijim pristupom problemima s kojima se suočavaju, također ste razbili uobičajene predrasude kako je riječ o području kojim se uglavnom bave HDZ-ovi političari?
Čvrsto vjerujem kako su branitelji kategorija s kojom ne bi smjeli trgovati ni lijevi ni desni, ni SDP-ovci ni HDZ-ovci, jer sve što imamo, imamo zahvaljujući njima. Zbog toga, zbog želje za poboljšanjem položaja branitelja u društvu, zbog činjenice da smo i mi grad s prve crte bojišnice, imenovali smo koordinatora za branitelje, jednog od njih, kolegu vijećnika Vlatka Greinera i donijeli plan rada čiju je kvalitetu pohvalio i Dinko Tandara, pomoćnik ministra branitelja. Želja nam je sve braniteljske udruge u gradu objediniti u jednu krovnu, za 10 posto povećati namijenjena im proračunska sredstva, te, u suradnji, kroz zajedničke projekte, čuvati živim sjećanje na Domovinski rat.
Sportski centar „Ivo Petranović“, skate park, izgradnja dječjih igrališta, besplatna gradska wi-fi mreža, kino. Ovo su samo neki od realiziranih projekata koji su promijenili sliku grada, najavljujući nove trendove. Što sve još čeka Novogradiščane?
Uz brojne pokrenute i završene projekte, niz je ideja i za one buduće, na tragu nepisanog pravila i dogovora između djelatnika Gradske uprave kako ne smije i ne bi smio postojati niti jedan fond ili natječaj na koji se nećemo prijaviti, jer puno je vremena i puno prilika već potrošeno. Želeći poslu pristupiti drugačije, ozbiljnije i profesionalnije, i prije nego li smo otišli na godišnji odmor, pripremili smo projekciju proračuna za 2018.godinu, nastojeći želje i ambicije uskladiti s realnošću, te se prije svega, konzultirati sa stručnjacima. Značajna novina u radu je i činjenica kako svi, gdje god i kad god je to moguće, u interesu grada, koristimo osobna poznanstva i kontakte stečene tijekom ranijih radnih i profesionalnih iskustava , ne bi li i na taj način, ponešto uštedjeli. Jer, posla je puno, baš kao i potreba i nema vremena za stajanje u mjestu. U ovom trenutku punim se tempom radi na izgradnji kružnog toka kod Kauflanda, a u planu je i jedan kod „Pauna“, koji će značajno rasteretiti posebno frekventna gradska raskrižja. Slijedeće nas godine očekuje uređenje najužeg centra grada, od parka do zgrade gradske uprave, nastavak radova u Trenkovoj ulici i ulici Mala, završetak teniskih terena, a onda, u skladu s obećanjem kako će svaki kvart imati dječje igralište, jedno na Slavči i u Zvonimirovoj ulici. Vodeći računa o potrebama naših najmlađih sugrađana, u skladu sa statusom grada-prijatelja djece, posebno mi je drago da smo i tu podigli standarde, jer igralište više nisu dvije ljuljačke, nego ograđeni prostori, s podlogom i potrebnom infrastrukturom.
Tu su još i brojni projekti koji će, na mnogo načina, u društvenom smislu promijeniti i poboljšati grad. Prije svega, dugogodišnji projekt revitalizacije prostora starog zatvora koji bi, nakon dobivanja građevinske dozvole trebao postati društveni centar za mlade, pa zgrada Doma omladine koja će, uspije li dugoročni plan kojim bi grad stekao status sveučilišnog , postati kampus. Tu je i sjajna priča koja je još uvijek na razini ideje, ali koja bi, dugoročno, uspiju li pregovori s Hrvatskim vodama za korekciju toka potoka Šumetlica, a onda i izgradnje pješačkih staza od Psunjskog mosta do centra, grad mogla približiti vodi , ali o tom potom. Tu su, zatim, i projekti kojima je prioritetni cilj razvoj gospodarstva, poput poduzetničkog inkubatora za koji je već osigurano 30 milijuna kuna i za koji samo još čekamo zeleno svjetlo i službeni start, zatim Centar kompetencije i naprednog inžinjerstva težak više od 100 milijuna kuna, pa projekt Zaželi, kao i brojni drugi manji projekti koji u grad donose ulaganja i nova zapošljavanja. Zbog svega bi toga, kao i zbog već najavljenih investicija u Industrijski park, godina koja je pred nama mogla bi biti rekordna po ulaganjima.
Osim novih vizura grada, vidljivih svakome tko navrati u Novu Gradišku, a onda i sve brojnijih novih sadržaja, i tradicionalne su, dobro poznate manifestacije, čini se, podignute za stepenicu više?
I to je, još jedan od brojnih dugoročnih planova, nastalih najprije slijedom moje osobne vizije, a onda i slijedom znanja, iskustva i mogućnosti – stvoriti grad po mjeri čovjeka, grad urbanosti i sadržaja, grad koji živi. Jer, tako se kreiraju i kultura i brend. Na tom tragu, dižući stalno ljestvicu, ideja je da u gradu godišnje imamo pet, šest stalnih događanja, koja ćemo službeno počinjati s 15.siječnja i festivalom čorbanca, nastaviti obilježavanjem VRO Bljesak, pa Dana državnosti, a onda i našom najprepoznatljivijom manifestacijom, Glazbenim ljetom. Od ove godine u kalendar smo gradskih događanja, u suradnji s tvrtkom Slavonija slad, uvrstili festival crafta koji će dugoročno, siguran sam, a potvrdili su to već i prvi sudionici, postati jedan od top evenata, jer riječ je o priči temeljenoj na povijesti i tradiciji pivarstva u gradu, priči s potencijalom brenda. Nakon Oktoberfesta na novogradiški način, godinu ćemo zaključiti Adventom u našem gradu, koji, baš kao i „Craft u srcu Slavonije“, uz sajamski dio, u suradnji s lokalnim obrtnicima i opg-ima, kroz organizaciju stručnih predavanja i tematskih okruglih stolova, namjeravamo proširiti i na edukacijski. Jer, samo je tako, uz kvalitetan sadržaj, moguće pobuditi interes, pružiti priliku lokalnim proizvođačima, te, dugoročno, stvoriti temelje za razvoj turizma. Posebno me raduje i činjenica kako uz manifestacije, jednako prepoznatljiva, jednako prihvaćena, postaju i neka nova mjesta u gradu, poput novouređenog parka, prostora Sportskog centra “Ivo Petranović“, ili klincima omiljenog Gimnazijskog trga. Kad to vidim, onda znam da smo pogodili.
Potreba za stalnim i trajnim popravljanjem, estetskim i funkcionalnim „dotjerivanjem“ i promišljanjem sredine, u Vašem je slučaju, pomalo i stvar profesionalne deformacije. Je li to što ste, prije svega, arhitekt, u obavljanju funkcije gradonačelnika prednost ili prokletstvo?
Vjerojatno i jedno i drugo. Prednost je jer, puno lakše nego li netko tko nije te struke, za puno stvari, puno brže pronalazim jednostavna i kvalitetna rješenja. Istovremeno predstavlja to i problem, jer puno je toga što me smeta, što bi volio „popraviti“, a što često, zbog nedostatka sredstava, vremena, i inih okolnosti, baš i nije moguće uskladiti.
Razvoj gospodarstva i obrazovanja, stvaranje preduvjeta za ulazak u prestižno društvo „pametnih“, ali i sveučilišnih gradova, zadržavanje mladih, privlačenje investicija. Ovo su samo neki od planova predstavljenih u predizbornoj kampanji i uvrštenih u strategiju razvoja grada. S čime bi Vi osobno bili zadovoljni po isteku mandata i kakva bi Nova Gradiška trebala biti?
Nova Gradiška ima sve potrebno da bi bila istinski grad po mjeri čovjeka. U to čvrsto vjerujem, stoga sam ovdje, u gradu u kojem sam se školovao i proveo sjajno djetinjstvo, odlučio podizati i svoju djecu, ali i koliko god je to moguće, stvoriti nužne preduvjete za podizanje standarda življenja. Prepoznaju to i svi oni koji dođu u ovaj grad, poput recimo, studenata arhitekture iz Splita i Zagreba koji će projektirati nekoliko važnih gradskih objekata, ili srednjoškolaca iz pet europskih zemalja koji su, u okviru Erasmusa, nedavno bili gosti novogradiških gimnazijalaca. Ne znam kada ću i s čim bi bio potpuno zadovoljan, jer, uvijek može bolje i više, ali moj je cilj učiniti grad prepoznatljivim, u i izvan Hrvatske, stvoriti od njega brend, pa ga, onda, 2020.godine, u vrijeme kada Rijeka bude Europska prijestolnica kulture, možda uključiti i u jednu takvu priču. Jer, zašto se neki od brojnih sadržaja koji idu, ruku pod ruku, s tom prestižnom titulom, ne bi mogli organizirati i u Novoj Gradiški? Važno je imati viziju… i znati kako je realizirati.
TEKST: Simonida Tarbuk FOTO: Dorian Pok