PAKRAC – Sve je spremno za svečanost obilježavanja 27.godišnjice početka Domovinskog rata, a onda i blagdan Svetog Josipa i Dan grada, koji će Pakračani i Pakračanke, jer, upravo oni čine grad, proslaviti sadržajno bogatim i raznolikim programom. Prilika je to za najavu novih projekata i planova i povod razgovoru s gradonačelnicom Anamarijom Blažević.

Dostojanstveno i s pijetetom, Grad Pakrac će se i ove godine, dvodnevnim programom pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, prisjetiti početka Domovinskog rata. Uvod je to i u svečanost Dana grada i blagdan Svetog Josipa koji će pratiti i sadržajno bogat i raznolik program. Je li sve spremno za obilježavanje ovih, za Grad, iznimno važnih datuma?
Dani su ovo koji kod Pakračana i Pakračanki izazivaju tugu i sjetu, ali i dani ponosa i zajedništva, jer, i danas, 27.godina kasnije, čuvamo živim sjećanje na godine u kojima smo stvarali Domovinu, ne dozvoljavajući da se zaboravi hrabrost, srčanost i domoljublje branitelja i svih onih koji su Hrvatskoj poklonili sebe. Sjetit ćemo se toga dostojanstveno, spremno i s dobrodošlicom dočekujući u gradu goste i drage prijatelje, sudionike „Mimohoda pobjednika“ iz cijele Hrvatske. Kao i ranijih godina, bit će to i uvod u program obilježavanja blagdana Svetog Josipa i Dan grada, koji je, ove godine, po mom mišljenju, iznimno kvalitetan, jer nudi za svakoga ponešto. Baš onako kako bi to i trebalo biti, jer grad čine ljudi, stoga upravo oni, uz Dan grada, nešto od Grada trebaju i dobiti.

Dan grada i svečana sjednica Gradskog vijeća obično su prigoda i za svojevrsno podvlačenje crte pod učinjeno i najavu slijedećih poteza . Nameće to i početak godine, pa i novi projektni ciklusi. Koje teme dominiraju ovih dana u Pakracu i što su aktualni projekti?  
Zasigurno su to novosti koje donose novi načini gospodarenja otpadom, a s kojima se, od početka godine, s većim ili manjm uspjehom, boljom ili lošijom pripremljenošću, bave i sve ostale jedinice lokalne samouprave. Ono što možda nije dovoljno poznato je činjenica da je Pakrac u tom smislu, u odnosu na ostale Općine i gradove, napravio značajan iskorak. Uz brojne zelene otoke u gradu, odavno imamo i kontejnere za staklo, plastiku, tekstil, u domaćinstvima-kompostare, a dugoročni nam je cilj omogućiti svima razvrstavanje na kućnom pragu. Znajući kako je za razvoj ekološke svijesti presudna pravovremena edukacija, uskoro ćemo u tom smjeru početi odgajati one najmanje,klince dječjeg vrtića. Također, vrlo brzo će biti gotov i projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada Crkvište, za koje su kupljene i dodatne čestice zemljišta, kako bi plan gospodarenja otpadom u gradu Pakracu bio potpun i zaokružen.Jer, planova je tu jako puno i prilično su ambiciozni. Razmišljamo tako i o sortirnici i o odlagalištu bio otpada. Posebno veseli i što u gradu polako počinju biti vidljivi rezultati energetske obnove, koja će, s dolaskom proljeća i građevinske sezone, tek „živnuti“, kada nakon više stambenih zgrada, na red dođu i javne ustanove, škola, vrtić.

Ovih je dana, u okviru projekta Pakrac-grad prijatelj ženskog poduzetništva, „startao“ i ciklus besplatnih edukacija za poduzetnike. Vjerujem kako je to, tek još jedna u nizu mjera kojima Grad nastoji potaknuti  i olakšati samozapošljavanje?
Iako ćemo se uskoro, na Kongresu poduzetnica Jugoistočne Europe u Zagrebu i službeno okititi titulom Grada prijatelja ženskog poduzetništva, vjerujem kako je Pakrac to oduvijek. Ipak, ovo je još jedan važan korak kojim se Grad želi približiti poduzetnicama i poduzetnicima, olakšati poslovanje svima onima koji se odluče na samozapošljavanje, biti vjetar u leđa poduzećima i obrtima, ali i zadržati sve one koji svoj život žele vezati uz Pakrac. Uz ciklus besplatnih edukacija koje organiziramo u suradnji s Virtualnim ženskim poduzetničkim centrom, puno je i drugih takvih mjera-pomoć pri otvaranju obrta i poduzeća, sufinanciranje svakog onog koji stvori novo radno mjesto, pomoć pri nabavi dugotrajne imovine, financijska pomoć kod prijava na Eu projekte, oslobođenje od komunalnog doprinosa, povoljne cijene u poduzetničkom inkubatoru.

Uz projekte na kojima se radi i koje ste već spomenuli, što su najveći, najznačajniji izazovi koji do kraja godine čekaju Pakrac?
Uz projekte odlaganja i gospodarenja otpadom na kojima dosta radimo i brojnim, uglavnom velikim projektima energetske obnove, tu je i puno, recimo to tako, manjih, ali ne i manje značajnih projekata. Od onih komunalne infrastrukture, asfaltiranja cesta, do onih kapitalnih, koji će, dugoročno, promijeniti vizuru grada. Poput projekta aglomeracije, za koji je potpisan ugovor i raspisan javni natječaj. Čekamo i, sigurna sam, pozitivne rezultate prošlogodišnjih natječaja, poput projekta obnove središta grada i projekta spomen obilježja. Kada govorimo o izazovima, mene osobno posebno veseli novi Zakon o poljoprivredi, jer, oduvijek smo bili prepoznati kao poljoprivredni kraj, a sada bi, opredjeljujući se upravo za poljoprivredu kao jedan od glavnih razvojnih smjerova, stvari konačno mogli podići na višu razinu.

Po uzoru na veće gradove, Dječji vrtić u Pakracu od 1.ožujka počinje raditi i u drugoj smjeni, do 17.30. Znači li to da grad za razliku od ostatka Slavonije, nema demografskih problema ili problema s iseljavanjem mladih?
Na žalost, ni mi nismo cijepljeni od problema s kojim se suočava cijela Slavonija-odlaskom mladih koji, po završetku fakulteta, ostaju uglavnom u većim gradovima. S druge strane, razumijem i kako ta generacija na svijet gleda globalno, ne vežući se čvrsto za rodno mjesto, i potičem njihovu želju da odu, vide, nauče više. Naš je zadatak pružiti im priliku i mogućnosti za ostanak, ali i uvjeriti ih kako se, i ako odu,uvijek imaju gdje vratiti. Istovremeno, na sreću, Dječji vrtić ima potrebu za radom u poslijepodnevnoj smjeni. Saznali smo to kroz anketu provedenu s roditeljima i s prvim danom ožujka, produžit ćemo radno vrijeme do 17.30.Mislim kako je riječ i o istinskoj pomoći roditeljima, koji, vrlo često, ili nemaju riješene „baka servise“ ili jednostavno nisu u mogućnosti birati radno vrijeme, a osim toga, vrtić je danas, uz odgojno obrazovnu ulogu, preuzeo i onu uslužne djelatnosti.

Uz razvoj poduzetništva i gospodarstva kao prioriteta, Grad Pakrac posljednjih je godina profilirao i neke od svojih manifestacija. Pokazalo se kako je upravo to jedan od potencijalnih aduta i prilika za razvoj turizma?
Potvrdio je to, prije svega, prošlogodišnji sajam Slavonski banovac, s kojeg su dojmovi još uvijek sjajni i živi. Manifestacija je to koja, zasigurno može postati jedna od najprepoznatljivijih u ovom dijelu Hrvatske, što su potvrdili i gosti. Tu je i Multipak, jedinstvena regionalna hi fi izložba koja je, još uvijek više prepoznata izvan Slavonije, pa i izvan Hrvatske, nego na lokalnom, domaćem terenu, ali i koja predstavlja jedinstvenu priču koja okuplja i sasvim poseban profil gostiju i turista grada.

Uz bogatstvo koje čine pripadnici brojnih nacionalnih manjina koje žive u Pakracu, valja istaknuti i sjajnu, dugogodišnju suradnju koju Grad ima sa Slovačkom?
Na dugogodišnje iskreno prijateljstvo sa Slovačkom, grad Pakrac je ponosan. Potvrđuju to i redovna godišnja druženja najmlađih-zimovanja djece iz Pakraca na Tatrama, ljetovanje malih Slovaka u Pakracu, a onda i na Viru, u odmaralištu Gradskog Crvenog križa. Prijateljstvu koje je rođeno zaslugom Martina Kukučina, slovačkog pisca i političara koji je dio svog života proveo u Lipiku, a umro u pakračkoj bolnici, Grad Pakrac će se odužiti ove godine uz Dan grada, otkrivanjem reljefa, biste s njegovim likom u Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana. Čast nam je i zadovoljstvo što će to učiniti i visoki gost grada, veleposlanih Republike Slovačke u Hrvatskoj.

Prijatelji i suradnici Pakraca dobrodošlicu će moći osjetiti na svečanosti 27.godišnjice početka Domovinskog rata i uz Dan grada, kada dođu u goste. Što reći svima ostalima, zašto posjetiti Pakrac?
Pakrac ima jako puno prednosti. To osjeti svatko već prilikom prvog posjeta i poželi se vratiti. Tu su šume, tu je Omanovac, ekologija i bogata povijest, tu je poznato slavonsko gostoprimstvo, pa gastronomija.. Dođite i osjetite. Bit ćete nam dragi gosti!

TEKST: Simonida Tarbuk      FOTO: Dorian Pok/ pakrackilist.hr