Iako je od pamtivijeka prisutan u cijeloj regiji, bećarac, ponos Slavonije, Baranje i Srijema, taj jedinstveni soundtrack života svakog Šokca, napjev čiji je značaj i vrijednost prepoznao i UNESCO, posljednjih godinu dana, svoj je dom našao u Pleternici, u sasvim posebnom Muzeju koji, spajajući tradiciju i suvremenost, interpretirajući baštinu, oduševljava i predstavlja prozor u život kakvim se živjelo nekada. O značaju Muzeja bećarca za grad, njegovoj sadašnjosti i budućnosti, kao i ulozi interpretacijskih centara, razgovaramo s Jasnom Hoffmann, ravnateljicom Javne ustanove Pleternica koja upravlja IC Terra Panonica i Interpretacijskim centrom Muzej bećarca

Iako, na ponos Šokaca, pripada cijelom svijetu, bećarac, jedinstveni tradicijski napjev upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, svoju je kuću, od veljače 2023.godine, pronašao u Pleternici. Jedna od najvažnijih kulturnih institucija Slavonije, ali i Hrvatske kruna je dugogodišnjeg rada ovog Grada na EU projektima, ali i prikaz kako male sredine poput Pleternice mogu i trebaju raditi velike projekte, ne samo u kontekstu financija, nego i kontekstu preuzimanja odgovornosti za interpretaciju važnih segmenata tradicije, što bećarac sigurno jest. Više od godinu dana nakon otvorenja, Muzej bećarca mjesto je susreta i druženja prepoznato i izvan nacionalnih okvira, važan gradski prostor zajedništva u kojem se spajaju prošlost i suvremenost, a priče o tradiciji i vrijednosti kulturne baštine, kroz turizam doživljaja i takozvani “storytelling”, prenose i mladima i starima. Riječ je o kapitalnom projektu koji je potvrdio važnost europskih projekata i dugoročno gradu otvorio brojne nove perspektive.

Kako je priča počela, od kud ideja i koji je značaj bećarca i njemu posvećenog muzeja za Pleternicu i njene stanovnike?
Priča o Muzeju bećarca, od početne ideje do realizacije, trajala je više od desetljeća, a počela se rađati 2011. godine, kada je ovaj jedinstveni deseterački tradicijski napjev, zaštitio UNESCO. Jedan od glavnih krivaca za priču je naš nagrađivani turistički vodič, Vlado Štibrić koji je ideju “nabacio” tadašnoj gradonačelnici, danas županici Antoniji Jozić, predloživši kako bi, Pleternicu, u nedostatku značajnije povijesti, mogli promovirati upravo kroz bećarac, jer, ovaj kraj i njegovi stanovnici, s njim, svakodnevno, žive, rađaju se i umiru, zbog čega je Grad, 2013. godine, naziv Muzeja zaštitio i kao vlastito intelektualno vlasništvo, što govori o ozbiljnosti čitavog projekta. Prvi korak na tom putovanju, ali i prva stranica ove sjajne priče, bila je izgradnja Trga bećarca, i danas jedinstvenog u svijetu, obzirom da Grad, u to vrijeme, nije imao središnje mjesto okupljanja i druženja, a potom 2023. i otvorenje Muzeja. Riječ je o višegodišnjoj priči o razvoju, brendiranju i pozicioniranju Grada koju smo, tek počeli pričati, i pred kojom je, sigurna sam, još jako puno poglavlja. Kako smo, osim toga, za razliku od nekih drugih sredina, zakinuti za stoljetnu povijest, a turizam doživljaja i takozvani “storytelling” trend je koji traži sve veći broj gostiju, bila je ovo jedinstvena prilika i za predstavljanje onoga što imamo i po čemu smo specifični, kao i pametno iskorištavanje europskog novca, u čemu, kao Grad, također prednjačimo. Obzirom da je bećarac i danas neizostavan dio života stanovnika ovog kraja, jer bez njega nema niti jednog važnog životnog događaja, a i, što je manje poznato, upravo je Pleternica zaslužna za upoznavanje Austro-ugarske monarhije s njim, ni priče o Muzeju ne bi bilo bez Pleterničana i Pleterničanki, njih više od tisuću, kazivača, počimalja i počimača, seoskih bakica, više od 200 kulturno-umjetničkih društava s područja cijele Slavonije, Baranje i Srijema, onih koji bećarac istinski osjećaju i žive, zaslužnih za osmišljavanje i kreiranje priče koju danas, godinu dana kasnije, s puno zadovoljstva, svakodnevno pričamo domaćim i stranim gostima.

Zahvaljujući, prije svega, Muzeju, a onda i brojnim drugim projektima, Pleternica je danas grad prepoznat upravo po bećarcu ali i ostaloj bogatoj tradicijskoj baštini. Koliko je, prije svega u turističkom smislu, važno brendirati se i kroz bogatu kulturnu i tradicijsku baštinu, predstaviti ono što jeste i što vas čini drugačijima u odnosu na konkurenciju?
Iako je, čitava priča, na određeni način počela s idejom brendiranja Pleternice kao Grada ili “kuće bećarca”, ono što stalno ističemo i kroz Muzej želimo naglasiti, bećarac, kao dio svjetske nematerijalne kulturne baštine, pripada cijelom čovječanstvu, mi ga ne svojatamo, mi smo ga samo udomili i s puno ponosa i zadovoljstva, dobili priliku predstaviti i približiti svima. Ono što, možda, ipak, možemo navesti kao vlastitu zaslugu, tek je uspješno razvijena i realizirana ideja, svojevrsna ulaznica u svijet ovog vedrog, vrlo često i razuzdanog, pučkog napjeva koji se, upravo odavde, kroz minula stoljeća, proširio najprije do južne Mađarske, a onda i diljem Vojvodine i koji je, iako ga pjevaju i u Baranji i Srijemu, prije svega naš, šokački. Uz priču o bećarcu, ali i priču o Muzeju, čini mi se i kako smo ispričali i predstavili i priču o pleterničkom zajedništvu i dobroj energiji koje se, bar tako kažu naši gosti i posjetitelji, osjeti na svim našim manifestacijama, na što smo posebno ponosni i što ljubomorno čuvamo. Zahvaljujući tome, u svakom našem događaju, sudjeluju sve gradske tvrtke i udruge, kulturno-umjetnička društva, mali OPG-i, obrtnici i poduzetnici, umreženi i udruženi u priču koju, baš kao i priču o Muzeju bećarca, poglavlje po poglavlje, kockicu po kockicu, zajedno pričamo i pričat ćemo, jer samo je tako moguće ispričati i priču o tradiciji i kulturnoj baštini, približiti je mladima i starima, ali i osigurati njenu budućnost, jer upravo je to ono što nas čini drugačijima, a onda i turistički specifičnima.

Kad smo već kod specifičnosti, jedinstveni kulturni proizvod kojim ste se predstavili svijetu, jednako je tako poseban, stoga zaslužuje biti predstavljen i onima koji još nisu navratili. Kako Muzej izgleda, kako je koncipiran i što sve nudi posjetiteljima?
Muzej bećarca zamišljen je i koncipiran u pet tematskih cjelina kojima prethodi predcjelina nazvana Mala kuća graševine kojom smo, na određeni način, baš kao i u svakoj pravoj priči, htjeli napraviti uvod i objasniti kako je sve počelo. Svojevrsni je to dio i kapitalnog projekta Svijet graševine koji koristi vinski identitet i kulturnu baštinu u brendiranju cijele regije, zamišljen kao podrška turističkom sektoru Požeško slavonske županije, a koji Grad Pleternica provodi s partnerima- Muzejom i knjižnicom Grada Pakraca, Požeško-slavonskom županijom i njenom Turističkom zajednicom te Javnom ustanovom Pleternica, jer, bez vinarstva i vinogradarstva, bez stoljetne enološke tradicije, nema ni ovog prostora, baš kao što ni bez dobrog vina, nema bećarca, a kako je svaki kvalitetan objed dokazano najbolje početi čašom dobrog vina, upravo to je i prvi korak našeg Muzeja.

Nakon vinske zdravice, posjetitelje čeka Uvod u svijet bećarca, cjelina iza koje stoje izvorni kazivači, mještani naših sela, članovi kulturno-umjetničkih društava, počimači i počimalje, istinski poznavatelji bećarca, a potom i cjelina nazvana Bećarac kroz život, s originalnim bećarskim predmetima, svim onim što prati bećara i bećarušu, ali i posebnim dijelom rezerviranim za starije od 16 godina u kojem je moguće upoznati se i s onim pomalo masnijim i lascivnijim napjevima. U dijelu nazvanom Bećarski kalendar posjetitelje upoznajemo s važnim događajima koji se, kroz godišnja doba, obilježavaju u Slavoniji, Baranji i Srijemu, a nezamislivi su bez bećarca, bogata cjelina koja priča priču o pokladnim jahanjima, maškarama, ljeljama, žetvi, pečenju rakije.

Slijedi, potom, bećarski san, zanimljiva, moderna umjetnička instalacija, idealan spoj suvremenog i tradicionalnog koji traži angažman svih vaših osjetila, spremnih “oćutjeti” povjetarac u kosi, miris pokošenog sijena, topot konja, zveket čaša, i potvrđuje kako muzeji itekako mogu biti zanimljivi i atraktivni i mladim generacijama.U Bećarskoj rapsodiji mjesto su pronašli poznati glazbenici i umjetnici, ljudi koji su bećarac iznijeli na estradnoj sceni, edukativni interaktivni stol s velikom UNESCO-vom obitelji zaštićenih napjeva s područja Europe, što predstavlja i svojevrsnu poveznicu s pričom koju tek namjeravamo razvijati o kulturnoj ruti napjeva, bećarskom kinotekom, filmovima o baštini, ali i radionici s edukatorima na kojoj možete uzeti instrument u ruke i zapjevati bećarske karaoke.

Iako je priča o Muzeju i svemu onome što nudi puno kompleksnija od brojki, statistika je, pogotovo sada, nakon godinu i pol rada i djelovanja, jednako važna i predstavlja određeni putokaz za dalje. Što kažu brojevi, tko je sve kroz Muzej prošao, kakav je profil posjetitelja i odakle su oni najegzotičniji?
Moram reći kako smo brojkama iznimno zadovoljni. U prvoj godini poslovanja, dakle od veljače 2023. do veljače ove godine, bilježimo brojku od nešto više od 15 tisuća posjetitelja, a do lipnja i njih 20 tisuća. Možda ta brojka nije impresivna velikim urbanim sredinama, ali, kako je sve relativno, a Grad Pleternica ima ukupno 3,5 tisuće stanovnika, mislim da je uspjeh i više nego evidentan, a osim kroz brojke, mjerljiv je i porastom broja turističkih smještajnih kapaciteta, povećanim brojem poduzetnika i malih gospodarstava, što nam je, dugoročno i cilj, baš kao i gosta koji dođe ciljano u Muzej, zadržati ovdje još koji dan. Iako je takvih najveći broj, raste i broj gostiju koji pristižu i zbog drugih manifestacija ali i sve sadržajnije i prepoznatljivije turističke ponude cijele županije. Među njima, najveći broj čine školske grupe, što nas posebno raduje, jer tema bećarca pa i kulturne baštine, tema je i školskih kurikuluma, a upravo su mladi oni koji trebaju prenositi i čuvati tradiciju. Slijede udruge umirovljenika, grupni, a potom i individualni posjeti. Kada je riječ o profilu posjetitelja, nema posebne strukture, spolne ni dobne granice, jer muzej je, uistinu prostor za sve. Najmlađi ga vole zbog multimedije i mogućnosti interakcije, pripadnici takozvane zlatne dobi zbog mogućnosti da, kroz priču o bećarcu, ponovno prožive mladost, što je poseban doživljaj, a i svi oni između jednako dobro reagiraju, jer, osim što se zabave, puno toga i nauče, što je, u konačnici, i uloga Muzeja, a kako je, u svemu veliku ulogu imala i struka, sa zadovoljstvom mogu reći da smo uspjeli i u naumu povezivanja etnologa i etnografa, s izvornim kazivačima kao i mještanima naših sela koji bećarac svakodnevno žive. Uz naše Slavonce, tu su i posjetitelji iz nama susjednih zemalja-Slovenije, Austrije, značajan broj Njemaca, Australaca, a nedavno, ciljano i grupe iz Makedonije, Nizozemske pa i Indonezije, uglavnom, ništa nas ne može iznenaditi.

Obzirom da smo skloni tvrditi kako je trava uvijek negdje drugdje zelenija, jeste li, kroz priču o bećarcu i vi osvijestili vrijednost i značaj onoga što imamo i koliko i na koji način Pleterničani svakodnevno žive sa svojim Muzejom?
Još uvijek mi se ponekad čini da nismo dovoljno svjesni koliko smo veliku priču s ovim napravili i koliko, zapravo, osnažili Pleternički, Šokački kraj i njegove stanovnike koji s bećarcem svakodnevno žive, a tek su ga sada počeli osjećati i doživljavati i kao istinsko nematerijalno kulturno blago cijeloga svijeta, ponosni što je potekao upravo iz našeg kraja. Osim toga, raduje i činjenica kako svakodnevno, iz razgovora s posjetiteljima, saznajemo i koliko je sve ovo vrijedno u edukativnom smislu, ali i koliko je ljudima bećarac zapravo bio nepoznanica. Upravo zbog toga, cilj nam je i nadalje priču svakodnevno oživljavati i prenositi dalje, jer samo je tako moguće na pravi način sačuvati i vrednovati i tradicijsku kulturnu baštinu.

Članak objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.

TEKST: Simonida Tarbuk              FOTO: Slavonski.hr