VELIKA – 9.Srimušijada, 40. izdanje najveće nacionalne planinarske manifestacije, a potom i Festival kulenove seke posljednjih su tjedana službeno “otvorili” sezonu u Velikoj, najavivši tako i značajne iskorake u smjeru kreiranja i pozicioniranja Općine kao top turističke kontinentalne destinacije. Uz sve ozbiljnija promišljanja o turizmu, o pratećim planovima, idejama, projektima ali i izazovima razgovaramo s načelnikom Robertom Hofmanom.

Dobra organizacija ali i još bolja posjećenost čak tri uzastopne tradicionalne manifestacije Općine Velika-9.Srimušijade, 40.izdanja Papučkih jaglaca i Festivala kulenove seke, na neki su način otvorile sezonu i pokazale kako turizam postaje strateška razvojna grana Općine?
Upravo tako. Nakon svojevrsnog uvoda početkom ožujka, 9. Srimušijade u organizaciji HPD Mališćak, 40. Papučkih jaglaca koji su i ove godine okupili nekoliko tisuća zaljubljenika u planinarenje i prirodi, a onda i tradicionalnog Festivala kulenove seke, uz svojevrsni povratak na “staro normalno” i otvaranje sezone druženja, na neki smo način predstavili i ideju prema kojoj bi Općina, svakih par tjedana, “domaćima” ali i gostima, trebala ponuditi određena događanja, jer samo se tako može graditi prepoznatljiva destinacija, za što mi, uz brojne resurse, potencijala itekako imamo. Uz, relativno “izgrađen” ljetni turizam koji je, otvorenjem Aquaparka Schhhuma podignut na novu razinu, a onda i jedinstveni Advent o kojem su pisali gotovo svi značajniji nacionalni mediji, naš je zadatak sada osmisliti nove sadržaje i manifestacije od siječnja do svibnja, kako bi uopće mogli govoriti o cjelogodišnjoj destinaciji. Iako je pred nama još puno posla, moram priznati i kako su već sada napravljeni značajni iskoraci, ali mogućnosti, ideje i planovi su tu, treba samo raditi.

Iako su prirodni, geografski potencijali tu, bez sinergije svih dionika, teško da se mogu napraviti značajniji iskoraci. Postaju li, u tom smislu, mještani svjesni turističkih potencijala Općine, kao i činjenice da se od turizma, uz pravi pristup i kvalitetne sadržaje, može dobro živjeti?
Veseli me što se svijest polako mijenja i što svi lagano počinjemo shvaćati da, itekako, imamo što ponuditi gostima. Potvrđuju to i ulaganja u smještajne kapacitete, sobe za spavanje, sve je više razmišljanja i o izgradnji ugostiteljskih objekata, ali i ozbiljnijeg ulaganja u poljoprivredu i domaće proizvode, zahvaljujući kojima, uz bogatstva i resurse Parka prirode, uistinu možemo biti prava cjelogodišnja turistička kontinentalna “Meka”, što dokazuje i veliki broj posjetitelja ranije spomenutih manifestacija, ljudi željnih druženja ali i ugodnog boravka u prirodi, daleko od stresa koji nosi današnji moderni stil života.

Želji za druženjem i međusobnim susretima zasigurno je doprinijela i sve povoljnija epidemiološka situacija koja na ruku ide i gospodarstvu. Koliko je, u tom smislu, korona utjecala na svakodnevni život općine i kako ste, uopće iskoristili vrijeme “lock down-a”?
Epidemija nas je poprilično zaustavila i zakočila, kao, uostalom i cijeli svijet, ali, nadajući se zdravstveno boljim vremenima, uz novi smjer, s optimizmom nastavljamo dalje. Puno je ideja, planova i projekata na kojima radimo svakodnevno s ciljem podizanja kvalitete življenja u Općini. Takav je i projekt proširenja dječjeg vrtića za 25 mjesta koji sada, umjesto donedavnih 56, može primiti 80 vrtićaraca, ali i projekt razvoja poduzetničke zone, u prostoru bivše “Orljave” u koji će vrlo skoro ući 9 naših gospodarstvenika. Iskorak u poboljšanju infrastrukture zasigurno predstavlja i završeni projekt Aglomeracije Velika- Požega, kao i izgradnja kanalizacijske mreže i kućnih priključaka Trenkovo-Trnovac, a kako bi, u tom smislu, dugoročno riješili i zapadni dio Općine, nadamo se da će uskoro i aglomeracija Kutjevo-Velika. Od ostalih aktualnih projekata valja spomenuti i asfaltiranje pješačke staze u Trenkovu, izgradnje mosta i ceste u Markovcu, kao i nadstrešnica u suradnji s Udrugom Vilin šapat. Tu je i niz projekata za koje tek očekujemo potvrdan odgovor, iz područja sportskog turizma, led rasvjete…

Bez ulaganja u razvoj infrastrukture nema govora o kvaliteti življenja koje, s druge strane, nema bez stanovnika. Kako je, u tom smislu, prošla Općina Velika na popisu stanovništva i suočava li se s istim problemima i trendovima kao i ostatak Slavonije?
Rezultati popisa kažu kako smo u deficitu za nekih 900-njak stanovnika, ali tako je to danas svugdje, jer ljudi idu trbuhom za kruhom tamo gdje je bolje i čini se kako je riječ o trendu s kojim ćemo se svi morati naučiti nositi. U tom smislu, s nizom mjera nastojimo zadržati mlade. Riječ je, prije svega o potporama za novorođenčad u iznosu od 3 tisuće kuna za prvo troje djece i po 4 tisuće za četvrto i svako slijedeće dijete, sufinanciramo cijenu vrtića, a tu je i projekt “poslijepodne u vrtiću”, pomažemo đake i studente, a dugoročni je cilj pomoći i mladim obiteljima pri kupnji prve nekretnine. Radimo na svim poljima, koliko i kako možemo u okviru općinskog proračuna, okrećući se na prvom mjestu razvoju turizma, poljoprivrede kao i ulaganju u malo i srednje poduzetništvo, a s određenim sredstvima pomažemo i obrtnicima pri kupnji potrebnih alata i strojeva.

Nakon dvije godine prisilne pauze ovaj bi svibanj konačno trebao obilježiti i tradicionalni, nadaleko poznat Najduži stol u Hrvata, kojem sam, sigurna sam, vesele i gosti i domaći?
Tako je. Nadajući se dobroj epidemiološkoj situaciji već sada se ozbiljno pripremamo jer riječ je o trodnevnom događaju koji ove godine, 27.,28.i 29.svibnja, što zbog dvije godine stanke, a onda i novog pristupa organizaciji manifestacija, planiramo podići na novu, višu razinu. Veseli nas i skoro otvorenje Turističko informativnog centra koji će, također potvrditi našu usmjerenost ka kreiranju i pozicioniranju Općine kao prepoznatljivog brenda.

U organizaciji Najdužeg stola ali i brojnih drugih manifestacija veliku ulogu imaju i lokalne udruge. Koliko ste zadovoljni njihovim radom i koliko i one mogu pomoći u kreiranju što kvalitetnije turističke priče?
Iako su poprilično aktivne, vjerujem kako i u radu udruga ima još dosta prostora za poboljšanje i napredak. Uz puno truda, rada i zalaganja, potrebno je, na neki način, podići i nivo razmišljanja, a onda je, uz dobre ideje, sve moguće.

Na mjestu čelnog čovjeka Općine još ste uvijek relativno “friško”. Kako ste zadovoljni s timom ljudi s kojima radite, suradnjom sa županijom i ministarstvima, što bi još voljeli napraviti i gdje vidite Općinu na kraju mandata?
Zadovoljan sam s timom ljudi s kojima surađujem. Riječ je o mladim sposobnim ljudima koji uz kvalitetan rad, također imaju prostora za napredak i poboljšanja. Kada je riječ o suradnji sa županijom, nemam nikakvih primjedbi, sva potrebna podrška i pomoć su tu, baš kao i u slučaju ministarstava. Uz svakodnevne, uglavnom, komunalne poslove, kojih je poprilično, jer velika smo Općina sa čak 24 naselja, želja mi je ustrojiti mjesne odbore, jer tako bi, siguran sam, svi zajedno bili uspješniji i lakše rješavali probleme na terenu. Iako sam po funkciji načelnik, čvrsto vjerujem kako Općinom trebamo upravljati svi, radeći u istom cilju, zajedničkom boljitku, jer Općina je ogledalo ljudi koji na tom prostoru žive.

TEKST: Simonida Tarbuk             FOTO: S. Pok/ D. Pok