POŽEGA – “Planinu će pomaknuti samo onaj tko je na početku pomicao kamenčiće” kaže kineska izreka. Požeško-slavonska županica Antonija Jozić “kamenčiće” je počela pomicati u Pleternici pretvorivši taj mali grad u sinonim izvrsnosti, kreativnosti i učinkovitosti. Na krilima povjerenja koje su joj na lokalnim izborima poklonili građani, sada je snagu usmjerila na nove i veće izazove. Razgovarali smo o nekima od njih.

Nakon vremenskog odmaka, kakav je dojam o poziciji čelne osobe županije koja je vrlo časna, ali i vrlo zahtjevna?
U nadležnosti županice Požeško-slavonske županije sve je ono što mi je poznato i od ranije, iskustvo koje nosim iz upravljanja Gradom Pleternicom mogu samo preslikati ovdje na razini županije, naravno na puno veći sustav, s većim ovlastima i puno većim brojem zaposlenih. U ovih tri tjedna otkako sam preuzela dužnost županice već smo odradili dosta toga. Nažalost, suočili smo se svi i s jednom elementarnom nepogodom koja je napravila najveću štetu ovdje na području grada Požege i naselja Vidovci. Odradila sam i sve druge aktivnosti, sastanke koji su išli u smjeru pripreme i razrade projekata koji su vezani uz daljnji razvoj Požeško-slavonske županije, bilo u smislu fondova Eu, bilo u smislu aktivnosti koje će provoditi Hrvatske vode i Hrvatske ceste. S druge strane, obavili smo analizu i financijskog aspekta Požeško-slavonske županije – tu je dug koji postoji oko 15 godina, možda i duže, a koji je rezultat odluka iz prošlosti koje sada itekako opterećuju županijski proračun. Riječ je o dugu Županijske uprave za ceste koji je tada prije 15 godina prenesen na Županiju, na kredit u iznosu od oko 18 milijuna kuna kojeg Županija otplaćuje. Uz glavnicu od preko 20 milijuna kuna koja je obveza prema Hrvatskim cestama plus kamate dolazimo do razine od gotovo 70 milijuna kuna koji su “uteg oko vrata” Požeško-slavonskoj županiji. Nadam se da ćemo u periodu koji je ispred nas riješiti pitanje toga duga, djelomično otplatom kredita, a djelomično, nadamo se, potporom Vlade RH.

U Vašem programu jedna od okosnica bio je i ITU mehanizam za grad Požegu. Pojasnite, što to doista znači za ovo područje?
Grad Požega kao županijsko, gospodarsko, kulturno središte Požeško-slavonske županije uvršten je na popis gradova koji će imati mogućnost korištenja ITU mehanizma. Konkretno za grad Požegu to znači sredstva za projekte koje Grad Požega i okolica planiraju. Naravno ne smijemo zaboraviti ni okolicu jer grad Požega je urbana aglomeracija koja oko sebe okuplja općine i gradove koji gravitiraju i naslonjeni su na razvoj Požege – dakle, grad Požega će u sklopu ITU mehanizma planirati s okolicom svoje projekte i aktivnosti. Razlika od onih uobičajenih natječaja za sufinanciranje iz EU fondova i ITU mehanizma je u tome što kada idete na natječaj, onda konkurirate među projektima drugih općina i gradova iz cijele Hrvatske, odnosno onog područja koje se može kandidirati. Kada imate ITU mehanizam, onda se planiraju projekti koji će se financirati i samo formalno provodi se postupak natječaja – raspiše se ograničeni poziv na koji se mogu javiti samo oni kojima su ta sredstva namijenjena – s područja urbane aglomeracije Požega. Na sličan način financirale su se aglomeracije – Aglomeracija Pakrac, Lipik, Aglomeracija Požega i Aglomeracija Pleternica. Pojednostavljeno još više, u danima i mjesecima koji slijede radit će strateški dokument, definirat će se koji su projekti ključni za razvoj gospodarstva, kulture, društvene, socijalne i komunalne infrastrukture, koji su nužni za razvoj Požege i okolice kako bi ona bila još jača, gospodarski konkurentnija. Ti će se projekti uvrstiti u strateški dokument i onda kada se odobri korištenje sredstava, odnosno, aktivira mehanizam imamo razdoblje od sedam godina, da se ta sredstva potroše i implementiraju ti projekti. U ovom trenutku mi ne znamo kolika će biti ta omotnica, ona sigurno neće biti dovoljno velika za sve ono što bi se željelo raditi na području Grada Požege i okolice, ali će biti dostatna za neke projekte koje se možda neće moći financirati na nekim drugim fondovima. Uvijek je dobro u ITU mehanizam planirati one projekte koje ne možete redovnim putem isfinancirati na redovnim natječajima. To je put koji je pred nama, još je puno nepoznanica, ali jedno je lijepo razdoblje pred nama i vjerujem da će, kada se ta sredstva potroše i kada se odrade projekti, Požega biti i gospodarski i kulturno i društveno i infrastrukturno jača no što je bila do sada.

S Vašim upravljanjem Gradom Pleternicom u dva mandata, Pleternica je doista postala prepoznatljiva upravo po kvalitetno osmišljenim projektima i dobrim strategijama. Koliko se takav model upravlja iz male, kompaktne zajednice poput Pleternice može preslikati na jedan veliki sustav upravljanja, na jedno šire područje cijele županije?
To se mora učiniti. Jer jedino tako kako je Pleternica odrađivala i svoje strateške dokumente i planiranje razvojnih projekta, to je po meni, jedini ispravan put. I to se mora preslikati i na Požeško-slavonsku županiju. Sada je u tijeku i izrada Plana razvoja Požeško-slavonske županije. Ključno je definirati one bitne, ključne projekte koji bi u budućnosti trebali nositi razvoj Požeško-slavonske županije. Ako i treba, vratiti se korak unazad, dobro pripremiti strategije, akcijske planove i onda ih krenuti provoditi. Jer, strategije su izvrsna stvar ako su to strategije koje ne stoje u ladici, ako su to strategije po kojima dalje radimo i put po kojem dalje idemo. Tako sam naučila raditi u Pleternici i naravno da ću itekako voditi računa o tome da se, sve ono što stavimo u strateške dokumente, što uđe u neke planove, da bude jedan okvir iz kojeg će se dalje pripremati i financirati projekti. Jer, temelj je zapravo najvažniji, smjer u kojem idemo je važan. Želimo postati gospodarski razvijenija županija, županija čiji kulturni identitet će biti prepoznat puno šire od Slavonije. Na području naše županije brojna je kulturna baština, koje, nažalost, čini mi se, nismo dovoljno svjesni niti mi koji smo stanovnici Požeško-slavonske županije. Tu je i prirodna baština koju također trebamo staviti u funkciju razvoja, tu se vežu i turističke zajednice i zapravo je puno segmenata koji se spajaju i s čijom sinergijom se može doprinijeti daljnjem razvoju. Taj model, kako ste ga nazvali, iz Pleternice, svakako želim prenijeti ovdje, povezati, surađivati – projekti moraju biti komplementarni, projekti ne mogu biti jedni drugim konkurenti već kockice koje slažemo u skladan mozaik.

Dugo godina pričamo i o prometnoj (ne)povezanosti ovog područja s ostatkom Hrvatske. Koliko se s pozicije Županije može učiniti da se konačno i tu napravi korak ka poboljšanju?
Županija je zapravo ključna u tome i treba nositi te projekte, treba inzistirati na tim projektima. I to ću činiti. Već ovih dana imat ću sastanak s direktorom Hrvatskih cesta u Zagrebu, bude li potrebe i s ministrom prometa, nadam se i susretu s Premijerom u sljedećih dva do tri tjedna upravo kako bismo razgovarali o projektima. Premijer Plenković kada je bio ovdje u Požegi, kada je došao dati podršku nama kandidatima pred lokalne izbore, rekao je kada završe izbori da se javimo, sjednemo i razgovaramo o ključnim razvojnim projektima. Prometna povezanost je ono zapravo na što najviše pokazuju i ukazuju i naši gospodarstvenici i pitanje prometne povezanosti je pitanje gospodarskog razvoja naše županije. To nije pitanje bržeg izlaska na auto-cestu nas građana i hoćemo li se voziti 15 minuta manje do auto-ceste. To je pitanje razvoja gospodarstva – hoće li transport biti brži, hoćemo li biti bliži i u minutama i u kilometrima toj žili kucavici koja nam je praktički jako blizu te hoćemo li tu blizinu iskoristiti za privlačenje investicija. I to je nešto što se mora rješavati. Tu nije samo pitanje izlaska Požege već i gradova Pakraca i Lipika koji su s druge strane brda prema zapadu, ali isto tako i pitanje brzih cesta prema Našicama, govorim o cesti Požega – Pleternica – Našice i brza cesta prema Lužanima. Brza cesta Pleternica – Našice prolazi velikim dijelom kroz područje općine Čaglin koje je deprivirano područje i koje će sigurno imati itekako velike koristi od te prometnice, a to je na određeni način i povezivanje s Osječko-baranjskom županijom, nadam se kako će i oni biti zainteresirani da se taj projekt provede. To su projekti koji su stari, dugo i puno se o njima govori. Imam osjećaj kako i sami građani Požeško-slavonske županije ne vjeruju da se mogu ostvariti ti projekti. No, ja ću ustrajati i inzistirati na tome, a s obzirom na to da me poznajete kao osobu koja nikada neće reći da je riješeno dok to stvarno nije riješeno, čekat ćemo taj trenutak da mogu reći kako je to pitanje – konačno riješeno.

Koliko je u svemu tome značajna podrška Vlade RH, koja, čini se, u zadnje vrijeme više prepoznaje ovo područje, no što je to bilo prethodnih godina?
Činjenica jest da je usmjerena posebna pažnja Vlade RH na područje Slavonije i pet slavonskih županija. Na kraj koji je 90.-tih godina prošlog stoljeća itekako dao obol Domovinskom ratu, koji je gospodarski i demografski osiromašen, ali jedan prekrasan prostor koji u svakom slučaju vrijedi oživjeti. Naša Slavonija je bila žitnica Europe s ogromnim potencijalima za razvoj poljoprivrede, prehrambene, drvne, metalne industrije i ja vjerujem kako ćemo u tom segmentu, a s obzirom na području Vlade RH koju imamo, uspjeti ostvariti projekte koji su za nas jako bitni. U ovom novom programskom razdoblju Projekt Slavonija se proširuje na još tri županije – Karlovačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Sisačko-moslavačku županiju. U tijeku je izrada strateškog dokumenta u kojem je već definirano pet ključnih tema – poljoprivreda, metalna industrija, drvna industrija, turizam te IT sektor. U tih pet ključnih tema definiraju se ključni projekti koje će moći kandidirati ovih osam županija i gdje su osigurana sredstva za razvoj tih projekata i daljnji gospodarski rast. Brigu Vlade RH prema ovom dijelu Hrvatske pokazuje i činjenica da je ispravljena nepravda kojoj smo dugo svjedočili, a to je podjela na NUTS regije. Naša Slavonija, Baranja, područje sjeverne Hrvatske bili smo u NUTS 2 regiji s gradom Zagrebom. To je konkretno značilo da smo svi u prosjeku jednaki, iako su drastične razlike u odnosu Zagreba i istočne Hrvatske i to značilo da je poduzetnik koji želi investirati, graditi i otvarati poslove ostvarivao jednaku potporu investirajući u grad Zagreb ili u grad Požegu. Sada je to ispravljeno i sada smo u NUTS regiji koja se zove Panonska Hrvatska i u kojoj će poduzetnik ostvarivati veće potpore iz EU fondova nego što će to moći ostvariti na području Zagreba, Istre koji su u određenom smislu razvijeniji.

Osoba ste koja organizirano radi, vrlo konkretno i brzo rješava probleme, no kako s iskustvom rada u malom gradskom sustavu, organizirati posao u velikom kakav je ovaj u Županiji? Jeste li “pohvatali konce” tko, gdje i što radi i koliko će promjena biti potrebno?
Činjenica je da Požeško-slavonska županija ima veliki broj zaposlenih. Nama se od 1. siječnja ove godine spojio i Ured Državne uprave, napravljena je i određena sistematizacija i novo ustrojstvo same Županije. Još se uvijek upoznajem s radom, s Odjelima, dobra je suradnja s pročelnicima, a očekujem da iz dana u dan tempo dižemo na još bolju razinu. Očekujem učinkovito i operativno rješavanje svih predmeta koji se rješavaju u našoj instituciji, a posebno tu naglasak stavljam na izdavanje građevinskih dozvola i svih drugih dokumenata koji su nužni poduzetnicima da bi oni mogli početi svoje poduzetničke aktivnosti. Očekujem i inicijative u smislu poboljšanja svih sustava, od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i svega za što je Županija nadležna. U sastavu i nadležnosti Županije je Županijska uprava za ceste, Zavod za prostorno planiranje, Regionalni koordinator razvoja Panora, JU za upravljanje zaštićenim područjem, Turistička zajednica PSŽ i svi drugi korisnici – od škola, osnovnih i srednjih, đačkih domova, sustava zdravstva i socijalne skrbi za koje očekujem da ćemo u narednim danima sjesti, razgovarati i vidjeti koje su daljnje aktivnosti. Prvenstveno očekujem inicijative od ljudi koji su imenovani na dužnosti ravnatelja, direktora, pročelnika s posebnim naglaskom na ubrzavanje svega što se može ubrzati. Uz nove projekte koje moramo osmišljavati i gurati. Primjerice, ovog ljeta u fokusu će nam biti snimanje stanja za uvođenje jednosmjenskog rada u osnovne i srednje škole jer od sljedeće godine nadamo se i potpori EU za uvođenje jednosmjenskog rada.

Dolazite iz najsnažnije političke stranke na nacionalnoj i županijskoj razini koja je, razumljivo, pod najvećim povećalom javnosti. Koliko je to teret, a koliko poticaj u izvršavanju svakodnevnih obveza, posebno jer su nažalost, i Požeško-slavonska županija i Grad Požega percipirani kao mjesta skandala i afera zbog određenih postupaka upravo osoba iz Hrvatske demokratske zajednice?
Ako časno obnašate obavljate dužnost na koju ste izabrani povjerenjem građana, onda je interes javnosti u svakom slučaju poticaj. Ne bih rekla da mi je osobno problem ili opterećenje, iako nije ugodno, bilo kakav pojedinačni slučaj koji se događa ne samo u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, dogodi se nažalost i u drugim strankama. Mislim da za sve krive poteze koji su učinjeni u proteklom vremenu trebaju odgovarati oni koji su te poteze učinili, a što se tiče nas koji smo ili potvrđeni ili izabrani na nove dužnosti, bitno je i ključno časno i odgovorno obavljati dužnost na koju su vas građani izabrali i onda stvarno nikada neće biti problem nikakvo pitanje bilo građana, bilo novinara vezano za rad. Ako odgovorno i savjesno radimo, sa željom da ovoj zajednici pridonesemo svojim radom, da ostvarimo projekte koji su životno bitni, onda je to nešto što ispunjava čovjeka. Povjerenje građana koje sam dobila i očekivanja koje imaju od mene ono su što me nosi iz dana u dan i puni me snagom, odlučnošću i odvažnošću da mijenjam stvari oko sebe.

Uz neupitno povjerenje građana, što je još dodatno “pogonsko gorivo” koje našu županicu nosi kroz dan?
Dakle, prvo povjerenje građana jer svjesna sam činjenice da su naši mandati i naš “rok trajanja” ograničeni na samo četiri godine i to je okvir u kojem možeš dati sebe 100 posto, 200 posto ili odlučiti možda dati se samo 20 posto. Ja uvijek dajem i više, iznad mogućnosti i to povjerenje je ono što će me voditi u danima ispred nas. No, s druge strane snaga proizlazi i iz obitelji, iz činjenice da u obitelji imam veliku podršku za sve što radim, što želim učiniti – veliko povjerenje, ljubav i podršku bez kojih sigurno ne bih funkcionirala.

TEKST: Sanja Pok         FOTO: Sanja Pok