POŽEGA – S požeško-slavonskom županicom Antonijom Jozić razgovarali smo o brojnim kapitalnim projektima koji su obilježili 2024. godinu i onima, jednako kapitalnih razmjera, koji će zasigurno obilježiti 2025. godinu. Godinu u kojoj, sudeći prema planiranim i obavljenim aktivnostima,  neki urbani mitovi konačno postaju stvarnost, a brojne urbane vizije, s čvrstim temeljima, postavljaju okvir za sigurniju i uspješniju budućnost.

Što su glavne značajke godine na izmaku 2024. , kada je u pitanju Požeško-slavonska županija?
Najznačajnija ulaganja koja smo  kao Županija imali u 2024. godini su ulaganja u školstvo. Tu prvenstveno mislim na pilot-projekt cjelodnevne škole koji smo provodili s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. Podsjetit ću da je pet od 11 škola kojima je osnivač Požeško-slavonska županija ušlo u taj pilot-projekt, to su Trenkovo, Velika, Brestovac, Jakšić i Čaglin. Kroz pilot-projekt smo uložili značajna sredstva u infrastrukturu tih škola, oko 1,5 milijuna eura. Radili smo obnovu škola, u Brestovcu su primjerice još uvijek radovi u tijeku u kuhinji i blagovaonici, u Jakšiću smo radili vanjski prostor oko škole, igrališta i okoliš, nabavljali smo opremu, sve s ciljem da se projekt cjelodnevne nastave može obaviti kako je zamišljen. Između ostalog, zamišljen je i da djeca u školi imaju i dva topla obroka besplatna za vrijeme trajanja nastave. Naravno, vodili smo računa o tome da djeca imaju prijevoz nakon što završi prvi ili drugi dio nastave u sklopu cjelodnevne škole. A posebnost tog pilot-projekta jest činjenica da su sve izvannastavne aktivnosti za djecu besplatne. Na to sam jako ponosna jer smo sve one aktivnosti na koje su inače roditelji morali voziti djecu te izdvajati mjesečno određena sredstva, doveli besplatno u školu. Pa onda u sklopu škole imamo i mažoretkinje, školu tenisa, školu košarke, judo, vatrogasce, folklor, sve ono što su djeca pohađala u poslijepodnevnim ili večernjim satima. S jedne strane dobro je za roditelje jer imaju određene uštede u kućnom budžetu, a s druge strane ne smijemo zanemariti činjenicu da se radi o našim udrugama koje pružaju te usluge i koje su tako osigurale jedno lijepo financiranje za vrijeme trajanja ovog projekta. Ako pak govorimo o srednjem školstvu, ovo je godina u kojoj su završeni radovi na izgradnji RCK Panonike. Predstoji obaviti tehnički pregled koncem ove godine ili početkom sljedeće, dobiti uporabnu dozvolu i evo, u drugom polugodištu 2025. godine preseliti učenike u novu školu. Škola je dograđena, spojena je infrastruktura s povijesnom zgradom Ratarnice, uspostavljeni su kabineti, praktikumi, učionice, kako bi djeca mogla učiti o poljoprivredi 21. stoljeća.

Određeni iskoraci napravljeni su i kada je u pitanju zdravstvo u 2024. godini…
Da, to je godina u kojoj je završen jedan veliki projekt koji je bio težnja uistinu dugi niz godina, a riječ je o izgradnji zgrade Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije koje smještena pored zgrade naše požeške bolnice. Projekt je vrijedan gotovo 2 milijuna eura kojeg smo, evo, započeli i završili u roku od dvije godine, preselili naše “hitnjake ” iz centra grada, iz Ulice Matije Gupca na periferiju, na rubni dio grada i omogućili objedinjenu uslugu odmah u neposrednoj blizini bolnice. I ono što je doista važno – brzi izlazak na intervencije.

Nismo stali samo na tome, nastavit ćemo dalje ulaganje u hitnu medicinu. U tijeku je izrada projektno tehničke dokumentacije za zgradu hitne medicine u Pakracu, isto pored bolnice. Do konca ove godine ili najkasnije početkom sljedeće raspisat ćemo natječaj za izgradnju zgrade Doma zdravlja u Lipiku. I jedna ekskluzivna vijest – prijedlogom Odluke o raspodjeli decentraliziranih sredstava za zdravstvo nama je za 2025. godinu odobreno nešto više od 500 tisuća eura za početak radova na izgradnji zgrade doma zdravlja u Lipiku, s tim da smo i mi kao Županija osigurali određena sredstva i u županijskom proračunu, a isto tako i grad Lipik. Stoga se nadam da ćemo tijekom dvije godine završiti taj objekt koji je izuzetno važan za grad Lipik, posebice ako o tom gradu razgovaramo kao o gradu u kojem je povećani broj turista i posjetitelja pa i  povećana potreba za ambulantama. A kada već govorimo o Lipiku, moram napomenuti, a tiče se zdravstva, veliko ulaganje u Fontanu, zgradu koja se rekonstruira i koja će u budućnosti biti hotel s četiri zvjezdice upravo za zdravstveni turizam. U tijeku je javni natječaj za izvođača radova, to je projekt vrijedna oko 12 milijuna eura, sredstva smo osigurali iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i nadamo se da ćemo s proljećem krenuti u tu veliku investiciju.

Tu je i ulaganje u Dom zdravlja Požeško-slavonske županije. U tijeku su radovi na uređenju zgrade u Požegi, u Ulici Matije Gupca, u idućoj godini planira se uređivati i potkrovlje zgrade Doma zdravlja u Pleternici, a imamo određena ulaganja u Domu zdravlja u Kutjevu, sve s ciljem kako bi se uspostavile nove ambulante i nove djelatnosti. Zakonskim je izmjenama, zdravstvenom reformom, predviđeno da domovi zdravlje imaju i neke nove ambulante koje do sada nisu imali poput logopeda, radnih terapeuta, psiho-socijalnu podršku pa u konačnici i onog čemu i težimo uspostave centra za Centara za ranu intervenciju za djecu s poteškoćama u razvoju. Naravno da smo mi to i do sada imali, to je bilo u sklopu požeške pedijatrije izuzetno dobro organizirano, ali s obzirom na to da  jačaju uloge doma zdravlja kao primarne zdravstvene zaštite idemo i mi u tom smjeru učiniti iskorake.

Možemo reći da će 2024. godina biti obilježena i kao godina u kojoj konačno imamo konkretne činjenice vezane uz već urbani mit – izgradnju brze ceste?
Ha, urbani mit brze ceste postoji već uistinu dugi niz godina, međutim to nije urbani mit, to je stvarnost koja se događa. Ali s obzirom na to koliko dugo traje, ne čude me svi epiteti koje dobiva. Brza cesta trebala bi se početi graditi 2025. godine, sada to već čvrsto mogu reći, mi smo pred donošenjem odluke o odabiru izvođača radova. Podsjetit ću, u prosincu prošle godine raspisan je natječaj koji je bio otvoren do proljeća. Imamo dvije valjane ponude, jedna jeftinija je od tvrtke koja je radila Pelješki most i druga je zajednice ponuditelja s područja Republike Hrvatske. Međutim, i jedna i druga ponuda bile su preko onog iznosa koji je inicijalno bio određen za izgradnju brze ceste pa su se trebala pronaći dodatna sredstva. Ona su sad rezervirana u proračunu za 2025. godinu s projekcijama za 2026. i 2027. godinu i evo, čeka se donošenje Odluke o odabiru, nakon toga ide procedura žalbi ako ih bude, ugovaranje i početak radova. Ono što je iza nas i što je još uvijek u tijeku, to je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Velikim dijelom imovinsko-pravne odnose rješavaju upravo ovdje djelatnici u Županiji, kroz izvlaštenja, jedan dio je povjeren Brodsko-posavskoj županiji koji se odnosni na to područje. I evo, “urbani mit” kreće s realizacijom 2025. godine.

Na zadnjoj sjednici Skupštine Požeško-slavonske županije izglasan je i najvažniji dokument – proračun za 2025. godinu koji, bez pretjerivanja, donosi i neke kapitalne, povijesne projekte, zar ne?
Da. Proračun je “težak” preko 119 milijuna eura što je iznimno visok proračun ako uzmemo u obzir da mi od 2024. godine više u svojoj nadležnosti nemamo dvije bolnice, one su sada državne. Naravno, jednim velikim dijelom  iznos se odnosi se na sve ono redovno što se radi u sklopu Županije. Taj proračun obuhvaća sve naše proračunske korisnike, škole, đačke domove, zdravstvene ustanove koje su nama preostale – Zavod za hitnu medicinu, Dom zdravlja, Zavod za javno zdravstvo i Specijalna bolnica u Lipiku – i sve plaće zaposlenika u tim ustanovama, svi njihovi troškovi  sadržani su u našem proračunu. Ali, kada izdvojimo taj dio proračuna i kada ogolimo i dođemo do onoga što je Požeško-slavonska županija planirala u okviru proračuna, tu su onda brojne investicije. Već smo neke spomenuli, to je izgradnja Fontane u Lipiku, zgrade koja će postati hotel, tu je izgradnja Doma zdravlja u Lipiku, ali i izgradnja Logističko-distributivnog centra za voće i povrće u Požegi, to je projekt težak oko 15 milijuna eura – deset milijuna smo dobili iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tu nam je i projekt Centra za palijativnu skrb koji će se graditi u Orljavcu, u nekadašnjoj školi, potom projekt uređenja prostora bivšeg Atletskog stadiona u Požegi, mi smo ga nazvali Amfiteatar, prostor iza zgrade Gimnazije za koji su Požežanke i Požežani iznimno vezani i sjećanjima i emocijama. Kroz ITU mehanizam kao Županija uredit ćemo taj prostor tako da ćemo tribine koje su tamo ostale obnoviti, prostor gdje inače stoji pozornica uredit će se i postati prostor za kulturne manifestacije, javni prostor koji će građani moći koristiti i u kojem će se organizirati razne aktivnosti. Mi smo u planu proračuna za sljedeću godinu stavili i izgradnju sportske dvorane kod Gimnazije. To će biti sportska dvorana i za potrebe osnovne škole „Julije Kempf“ i Gimnazije, zajednički projekt Požeško-slavonske županije i Grada Požege. Prijavili smo se na natječaj i čekamo da nam odobre sredstva za financiranje izgradnje te dvorane koja je isto na određeni način dug, prvenstveno prema gimnazijalcima, a onda i prema građanima. Jer i to je jedan „urbani mit“ o kojem se jako dugo govori, moramo ga konačno rasplesti i dovesti do toga da se realizira.

Požeško-slavonska županija mogla bi vrlo uskoro postati i prva županija u Republici Hrvatskoj koja ima Braniteljski centar i to u Pakracu. Recite nam o tome.
Tako je. Riječ je o projektu Ministarstva hrvatskih branitelja. Da bi uopće došlo do tog projekta mijenjao se čak i zakon kroz koji je omogućena uspostava braniteljskih centara za trajnu brigu i trajni smještaj hrvatskih branitelja, koji su, kako vrijeme odmiče, sve stariji i u sve većim potrebama. Posebice tu mislim na one hrvatske branitelje koji nemaju članova obitelji koji o njima mogu skrbiti, ili koji su u zdravstvenimi drugim poteškoćama. Ministarstvo hrvatskih branitelja prepoznalo je to kao problem, ili izazov, današnjeg društva i uspostavit će se braniteljski centri na području Republike Hrvatske, jedan od njih u našem Pakracu, u gradu u kojem je zapravo počeo Domovinski rat. I to baš u onoj zgradi, zgradi stare Psihijatrije, iz koje je provedena najhumanija operacija u Domovinskom ratu a to je bila evakuacija psihijatrijskih bolesnika i liječnika iz bolnice za vrijeme najžešćih napada na Pakrac. Taj projekt je pripremio Grad Pakrac, predali smo ga Ministarstvu hrvatskih branitelja i ono što mi je ministar Tomo Medved nedavno rekao da bi početkom sljedeće godine, odnosno, najvjerojatnije u vrijeme kada budemo obilježavali 1. ožujka početak Domovinskog rata u Pakracu, mogli početi s radovima na rekonstrukciji te zgrade i uspostavi Braniteljskog centra. Da, bit ćemo prvi jer smo mi najspremniji, uvijek smo spremni kada su projekti u pitanju.

Vlada Republike Hrvatske donijela je cjelovit paket demografskih mjera. Koliko jedna takav paket daje vjetar u leđa i na lokalnoj razini, u Požeško-slavonskoj županiji u nastojanjima da se popravi demografska slika na ovim prostorima?
Naravno da pridonosi, značajno. Uvijek sam govorila da ne može ni jedan grad, ni jedna županija napraviti neko veliko čudo. To uvijek mora biti zajednički rad svih, od najniže do najviše razine. Paket koji je sada izašao i koji je prezentiran i svi druge zakonske izmjene koje će se događati u sljedećih godinu dana idu u prilog tome da se zapravo problem demografije i priuštivog stanovanja stavlja na prvo mjesto kao izazov ovog društva. Ovdje bih svakako pomenula nešto što je već postignuto, a treba također gledati u smislu demografske revitalizacije, a to je gospodarska snaga Hrvatske. Podsjetit ću da je Vlada RH ispravila onu krivu i nepravednu kartu državnih potpora koja je bila stavila Slavoniju u isti rang kao i grad Zagreb, što znači da investitor koji se odlučivao za investiciju, naravno da je uvijek birao Zagreb ako mu je potpora ista koju će dobiti tamo i u Požegi  i to iz dobro poznatih razloga. Ta je karta ispravljena i poduzetnicima je dan signal da ulažu u slabije razvijena područja kao što je i Slavonija te da će na takvim područjima dobiti i značajniju podršku nego ako se odluče ulagati u Zagreb. Drugo, što je jednako bitno, jest da smo tijekom nekoliko godina iz „kreditnog smeća“ došli u razinu A kreditnog rejtinga što na određeni način šalje poruku investitorima da smo stabilna država, financijski uspješna i gospodarski jaka. I to gospodarstvo je ključna podrška ovom paketu demografskih mjera, sve je to snažna sinergija. Mi smo se kao Županija, a to je jedna od mjera u okviru proračuna za 2025. godinu, odlučili uključiti u taj paket mjera. Tako ćemo s početkom sljedeće godine krenuti s jednim simboličnim darom prema svim novorođenim sugrađanima Požeško-slavonske županije. Nismo još odredili iznos ali mislim kako će to biti 250 eura po rođenom djetetu, a isto tako osmišljavamo i mjere za potpore za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.

Kraj jedne, početak nove godine vrijeme je želja. Što bi Vi, kao županica Požeško-slavonske županije, poželjeli našoj županiji i njenim stanovnicima?
Uvijek želje započinju s onim da imamo svi skupa obilje mira, suradnje, međusobnog uvažavanja, zdravlja – jer to je valjda ono najvažnije što bismo svi trebali imati da bismo mogli živjeti kvalitetan život. Ali naravno da našim sugrađanima želim i radna mjesta, dobro plaćena. U konačnici, nadam se da ćemo sa svim ovim projektima koje mi kao Županija osmišljavamo, u suradnji s našim gradovima i općinama, pridonijeti tome da se oni u našoj županiji građani osjećaju sigurno i da u našoj županiji mogu ostvariti sve one osobne i profesionalne težnje.

TEKST: Sanja Pok                   FOTO: Sanja Pok