POŽEGA – Turistički znalci svjesni su kako priča o dvodnevnim ili trodnevnim događajima odavno više „ne pije vodu“ i kako suvremeni, zahtjevni gosti od turističkog proizvoda traže puno više. Na tom tragu, želeći se pozicionirati kao istinsko središte ovog dijela regije, Požežani svojim gostima od prošle godine nude jedinstveni festival doživljaja, 7 dnevni AUREA FEST. O tome koliko je priča o festivalu istovremeno i priča o izgradnji budućeg istinskog brenda grada, ali i početak uspješnog kontinentalno-turističkog proizvoda, razgovaramo s direktoricom TZ grada Požege, SILVIJOM PODOLJAK.

Od 30.kolovoza do 5.rujna Požega je živjela pod sloganom „Sedam dana, sedam noći“, uspješno nastavljajući izazovnu turističku priču osmišljenu prošle godine. Nakon prošlogodišnjeg i ovogodišnji AUREA FEST trajao je 7 dana i publici ponudio istinski turistički proizvod prepun doživljaja.Koliko je za turističko pozicioniranje kontinenta, ali i za istinsku prepoznatljivost sredine važno od grada stvoriti brend?
I u turističkom i u  gospodarskom smislu, upravo je to posebno važno. Time smo se vodili i prošle godine, kada smo, pomalo eksperimentalno, ali s ogromnim entuzijazmom i sigurna sam iznimno kvalitetnim sadržajem, odlučili napraviti veliki zaokret i ući u priču zvanu AUREA FEST.Stvaranjem jednog ovakvog proizvoda, koristeći pri tome sve naše potenecijale, ali i epitete koje gost oduvijek, neizostavno veže uz Požegu, poput baroka, okusa, mirisa, enologije, tamburice, dugoročno, od grada stvaramo istinski brend, nudeći pri tom gostu, uvijek malo više od onoga što smo mu  obećali. Sigurna sam kako smo u tome uspjeli i ove godine kroz priču koja je potrajala čak 7 dana. Jer, danas, znaju to svi turistički znalci, ne prolaze, ali niti ne opstaju kratki festivali, ali niti vikend manifestacije, koliko god iza sebe imale dug staž i tradiciju.Jer, upravo su ovakvi, višednevni sadržaji idealna prilika i najbolja moguća promocija grada i sredine, ali i pravi poziv gostu koji tek, sada, raspolažući s dovoljno vremena, ali i raznovrsnih sadržaja, u turističkom smislu na kvalitetan način isplanirati svoj boravak u Zlatnoj dolini.A, mi smo, uistinu ponudili puno toga. Bilo je tu 10-ak festivala, od onih popularne glazbe, preko elektronske kroz festival mc-a i dj-a, do tambure, ali i po prvi puta, zahvaljujući Zvjezdanu Marjanoviću Zvekiju, prodirektoru festivala popularne glazbe, i festival jazza, koji su majstorski odradili  članovi gradskog Big Benda Požega potvrđujući kako kvalitetom mogu stajati uz bok onim europskim.Za glazbeni identitet požeške festivalske priče svakako je zaslužna i vrhunska ekipa Glazbene škole, sa svojih 500 učenika i 50 iznimno kvalitetnih profesora, ali, na prvom mjestu i idejni začetnik čitave priče, Valentin Veljko Škorvaga, ravnatelj naše Glazbene škole.Bio je to, čini mi se, sjajan spoj slavonske tradicije i urbanosti, kulture i iluzije, elektronike i enologije, povijesti i sporta, priča koju su prepoznali brojni gosti. Osim toga i vrijeme nam gotovo do same završnice išlo na ruku,  posebno se iskazujući tijekom Fišijade, još jednog elementa Festivala koji, čini mi, se, polako, ali sigurno postaje jedan od omiljenih, što su potvrdili i gosti iz Istre i Slovenije.

Čini se kako ste ove godine, zahvaljujući spomenutom jazz festivalu , napravili i određeni veliki iskorak u smislu glazbene prepoznatljivosti Požege. Jer  susjedi, ali i gosti grada, oduvijek su Požegu ili bar do sada, uglavnom percipirali kao grad tambure?
Iako se ne želimo odreći svog slavonskog identiteta i vezanosti uz tamburicu, jer i to je naše naslijeđe, ali i dobar dodatni adut u stvaranju brenda, u dugoročnoj turističkoj strategiji grada, želja nam je da gost Požegu percipira, na prvom mjeestu, kao urbanu sredinu.A, da to jesmo, potvrdio je prvi jazz festival, dokazujući kako i manje gradske sredine, itekako, imaju publiku i za ovakvu vrstu, pomalo znalačkih i elitističkih glazbenih žanrova..Dodatna potvrda elementa urbanosti grada, sredine i ovog turističkog proizvoda, zasigurno je i festival elektronske glazbe koji se već nakon svog prvog prošlogodišnjeg izdanja pokazao kao pun pogodak, od starta ciljajući  isključivo na mladu publiku. AUREA FEST u tom je smislu, zapravo, sukus svega onoga što Požega jest-njene povijesti, tradicije, urbanosti, ali i vezanosti uz elemente koji Slavoniju kao regiju čine svugdje u svijetu prepoznatljivom.

Što kažu o svemu mediji, prvenstveno oni izvan Požege, i kakav je generalno, feedback nakon drugog izdanja AUREA FEST-a?
Posebno sam sretna upravo zbog te festivalske dimenzije, jer, obzirom na broj intervjua koje sam obavila prethodnih dana, što izravnih, što putem telefona i uključivanja u programe brojnih medijskih kuća i radio postaja, čini mi se kako Aurea fest postaje, itekako prepoznata glazbeno-kulturno-gastronomska manifestacija i na nacionalnoj razini.Zadovoljstvo mi je što je s nama, od prvog dana i naša glavna medijska kuća, HRT, ali i brojni novinari iz čitave regije i gotovo svih susjednih gradova. S druge strane, prekrasno je bilo vidjeti  i doživjeti grad  koji je, ovih dana, istinski disao i živio punim plućima, 24 sata, a njegovi stanovnici, punog srca i širom otvorenih očiju, pratili svaki trenutak festivala. Mislim kako je upravo to najbolja ocjena,, ali i potvrda da radimo dobar posao. Uostalom, svaki proizvod, pa tako i onaj turistički, koliko god bio kompleksan, živi samo ukoliko ima svoju publiku, a Aurea fest to, svakako, ima.

Na osnovu svega viđenog i doživljenog, slušajući pozitivne kritike i komentare, ali i osluškujući ritam publike, koliko je požeška festivalska priča dobra podloga za pozicioniranje grada kao poželjne turističke destinacije? I gdje je, uopće, ovaj naš, zajednički dio Slavonije u ovom trenutku, kada govorimo o razvoju i potencijalima kontinentalnog ili ruralnog turizma?
Kroz upravo završenu uspješnu festivalsku priču AUREA FEST 2015.,, nastavljajući u smjeru kreiranja prepoznatljivog požeškog brenda, čini mi se, kako polako, ali sigurno, kreiramo i proizvod poznat pod nazivom „turizam doživljaja“, suvremeni oblik turizma kakav sve veći broj uglavnom mlađih, aktivnih, gostiju ,traži. Riječ je o turističkom proizvodu koji uz prirodne potencijale, kojima smo, na sreću, blagoslovljeni, gostu mora moći ponuditi i povijesno-tradicijsku priču, vrhunsku gastronomiju, ali i niz kvalitetnih, kulturno-sportsko-zabavnih sadražaja, koji će ga, na prostorima koji nemaju more, uspješno zadržati određeno vrijeme.U prilog nam idu i sve snažnije i brojnije aktivnosti Hrvatske turističke zajednice na promociji kontinenta kao poželjne turističke destinacije. Sigurna sam kako dolazi vrijeme u kojem će Požega konačno, na pravi način, u turističke svrhe, moći iskoristiti svoj idealan geografski položaj, ali i sve ono drugo što gostu, s ponosom, možemo ponuditi. Na sreću, hrvatski kontinent postaje sve traženija i sve prepoznatljivija destinacija, idealno mjesto za godišnji odmor koji traži sve više stranih, ali i domaćih turista. U tom ćemo smislu svakako znati iskoristiti svoj položaj, namećući se kao urbana kontinentalna sredina koja gostu može ponuditi i neposrednu blizinu ruralnih prostora, ali i  sve ono što ide  uz takav oblik turizma, kao dodatnu vrijednost čitavog turističkog doživljaja. Aduti su, zasigurno brojni i na našoj strani-kultura, glazba, povijest, značajan broj prepoznatljivih, kvalitetnih manifestacija, bogat muzeološki postav, galerijska i umjetnička ponuda, kazalište s tradicijom, grad baroka u srcu regije, nadomak slavonskom selu, atraktivna priroda, gastronomija za prste polizati, sve to natopljeno vinima čije su okuse među prvima prepoznali i majstori hedonizma i dekadencije, stari Rimljani. Promišljajući dugoročno, turističko-strateški, doživimo li Požegu i sve njene potencijale iz tog ugla, AUREA FEST tek je prvi korak, ali i dobar početak uspješne kontinentalne priče.

TEKST: Simonida Tarbuk/NGB    FOTO: Slavonski.hr