POŽEGA – Osvrt na prvu godinu gradonačelnikovanja, veliki projekti, razvojni planovi i pripreme za 800. obljetnicu Slavonske Atene, teme su o kojima smo razgovarali s gradonačelnikom prof.dr. sc. Borislavom Miličevićem.

Požega će uskoro promijeniti vizure u svom samom središtu. U tijeku su radovi na prvoj fazi vrlo zahtjevnog, recimo tako, povijesnog projekta rekonstrukcije povijesne jezgre grada Požege. Kakva je financijska konstrukcija tog projekta? Jeste li zadovoljni dinamikom i što nas još očekuje vezano uz taj projekt?

Da, to je jedan jako izazovan projekt rekonstrukcije povijesne jezgre grada Požege koji je delegiran u procesu ITU mehanizma, integrirano teritorijalno upravljanje jednim prostorom, a odnosi se i na općine i gradove iz našeg okruženja Pleternicu, Kaptol, Jakšić, Brestovac i Veliku. Dodijeljeno je 18 milijuna eura, a Grad Požega je kandidirao rekonstrukciju povijesne jezgre grada Požege, projekt koji nadilazi mogućnosti izvornog proračuna i nadilazi mogućnosti realizacije kroz neke druge programe koje je hrvatska Vlada ugovorila iz fondova Europske unije ili iz vlastitih sredstava. To je projekt kojeg su Požežani dugo sanjali, ali nismo nikada imali mogućnost sagledat hoće li doživjeti svjetlo dana i to tako da je zatvorena financijska konstrukcija. I sad to nije tako, još nije zatvorena financijska konstrukcija. Ali ITU mehanizam će se nastaviti i u drugom razdoblju. Međutim, ova prva faza, raskrižje Sokolove i Matice hrvatske je započela kao što su i naši građani u prilici vidjeti i dobro se razvija. To je taj prvi dio kojim ćemo onda omogućiti drugu fazu. No, faze smo zamijenili. Umjesto izgradnje podzemne garaže i novog centra na mjestu tržnice, faze koja je trebala sada ići nakon kružnog toka, stavili smo prioritet na rekonstrukciju središnjeg trga, odnosno glavne plohe središnjeg trga. Procijenjena vrijednost radova na toj plohi će biti oko sedam milijuna eura. Nadamo se da ćemo tu rekonstrukciju uspješno završiti tijekom sljedeće godine, u okviru obilježavanja osamstote obljetnice od prvog spomena grada Požege. Tako da bi taj projekt glavnog Požeškog trga bio nekako i rođendanski dar za naš grad i zapravo bi doista promijenio vizuru središta grada.

Znači, nakon Matice hrvatske i Sokolove odmah se ide na plohu trga?

Odmah se ide plohu. Razlog je, vidjeli ste i to smo našim građanima transparentno nastojali pokazati kroz onu tematsku sjednicu Gradskog vijeća na koju su bili pozvani i stručnjaci i naši građani. To je završna faza, jako financijski izazovna. Nekakve procjene su bile trideset i šest milijuna eura. To je gotovo trostruki proračun Grada Požege. Vidjet ćemo financijske mogućnosti u ITU 2 mehanizmu. Nadamo se, Požega je sad zapravo jedan od najspremnijih gradova za ući u taj ITU 2 mehanizam. Prva faza nam, evo, dobro napreduje, zahvalni smo i izvođačima i našim građanima koji su strpljivi. Nadamo se da ćemo isto tako ući u tu drugu fazu i rekonstrukciju glavne plohe. To je projekt koji u ukupnom iznosu od 18 milijuna eura koji je dodijeljen za cijelo ovo područje, nije bilo moguće realizirati. Stoga smo mi promijenili faze. Na sreću, našli smo na vrlo odgovorne i stručne ljude u Ministarstvu koji su odmah prepoznali tu situaciju, da to nije moguće realizirati u prvom pozivu ITU-a iz tih osamnaest milijuna.

Nedavno je u Karlovcu održana prva sjednica Vijeća za urbani razvoj i uručeni su vam ugovori za nova financiranja iz ITU mehanizma. O čemu je tu riječ?

Vlada je formirala to vijeće prvi put, dosad to nije bilo iako je ITU već nekoliko godina. Time želi i Vlada pod predsjedanjem premijera dati važnost gradovima sjedištima. ITU mehanizam je stvaranje jednog integriranog prostora, prostora koji je prirodno integriran u jednu funkcionalnu cjelinu. Mi smo kao središte, Grad Požega, i nama prirodno gravitiraju Pleternica, Općina Jakšić, Općina Kaptol, Općina Brestovac i Općina Velika. S njima realiziramo i taj prostor i osmišljene projekte. Ugovori koji su uručeni pripremljeni su u ovoj fazi, u ovom pozivu ITU 1 mehanizma. To su za Općinu Kaptol i za Općinu Jakšić. Općina Kaptol realizira svoj sportski centar, a jedan multifunkcionalni centar je već u realizaciji kod Općine Jakšić.

Jedan od velikih projekata u gradu koji je ovih dana pravo gradilište, svakako je nova škola u Babinom Viru. Kako će to suvremeno zdanje za obrazovanje budućih naraštaja Požežana izgledati, već se dobro da naslutiti. Za sve one skeptike i “Facebook nezadovoljnike”, za sve one kojima to još nije jasno, recite zašto Požega treba još jednu školu?

Požega je grad od 800 godina, grad obrazovanja i kulture, grad koji je prednjačio u obrazovanju kroz sva ova stoljeća. Mi smo članica Europske unije i postoje obrazovni standardi, jedan od njih je i nastava u jednoj smjeni. Ona podrazumijeva višu razinu obrazovanja, bolje organizirano obrazovanje, primjereno današnjem društvu zaposlenih roditelja. Danas svjedočimo najvećoj zaposlenosti ikad u Hrvatskoj, najmanjoj nezaposlenosti ikad. Da bismo obrazovanje ujednačili, da bismo taj standard izjednačili s europskim standardom i kvalitetu naših svjedodžbi i diploma u budućnosti, moramo dati djecu jednaku priliku kakvu imaju djeca u najrazvijenijim europskim zemljama. Jer moramo i ovo shvatiti – Hrvatska se velikim koracima približava najbolje razvijenim zemljama u Europskoj uniji. Taj standard, želja od 80 posto najviše razvijenosti, je skoro dostignuta i moramo imati obrazovanje primjereno vremenu u kojem živimo i izazovima vremena koje je pred nama. Cjelodnevna nastava je model koji će osigurati da sva djeca imaju istu priliku i bez toga uvjeta nema napretka u obrazovanju. Zato nam treba jednosmjenski rad. U Požegi smo jako blizu toga. Ovom školom u Babinom Viru, koja je nekad u tom urbanom prostoru i bila planirana, taj najviše urbanizirani prostor, konačno nakon toliko godina, privodimo svrsi i oplemenjujemo dajući pri tom mogućnost da sve škole u gradu idu na jednosmjensku nastavu. Dodatni bonus je da djeci s posebnim potrebama osiguravamo uvjete koje niti u jednoj od naših osnovnih škola ne možemo ispuniti. Društvo smo socijalno osjetljivo, inkluzivno i moramo osigurati najbolje uvjete kako bi i ta djeca, jako osjetljivi mladi ljudi, mogla ostvariti sve svoje potencijale. To će nam pružiti ova nova škola koja nam dolazi kao još jedan poklon za 800.obljetnicu grada, grada koji se ponosi svojim obrazovanjem.

Učinjeni su ovih dana i pomaci u prometnoj infrastrukturi. Neke ulice u prigradskim naseljima dugo su čekale takve promijene, no izazova predstoji još puno upravo u tom segmentu?

Da. Želio bih se onim našim sugrađanima koji su možda malo nestrpljivi i žele da se njihova ulice što prije napravi ispričati i zamoliti ih da imaju strpljenja. Naime, mi planiramo uravnotežen razvoj grada, ali planiramo i velike investicije po gradu. Može se već vidjeti da investicije koje smo najavili, idu u realizaciju, bilo u ovom mandatu bilo u idućem. Imamo veliku podršku Vlade RH, i omotnice koje sada možemo konzumirat omogućiti će nam da realiziramo te velike projekte. Prometnice unutar našeg grada uglavnom će se obnavljati iz našeg izvornog proračuna. Ali kao dobri gospodari, ne možemo obnoviti prometnicu pa sutra na nju dovesti teške kamione ako ćemo u tom prostoru raditi i graditi. Zato naš Komunalni odjel planira što i kako treba napraviti. Neke prometnice su već i oštećene jer smo kroz njih organizirali promet zbog projekata velike infrastrukture.Ne bi bilo učinkovito da smo te prometnice obnovili prije završetka velikih projekata, jer onda je to bačeni novac. S Hrvatskim cestama smo dogovorili i već se realiziraju neki projekti. Teško je početi sve projekte koji su pripremljeni istovremeno. Blokirat ćemo grad! I ovako imamo problem s organizacijom prometa, jer kada srušite most na Orljavi, kada krenete raditi jedan kružni tok, postavlja se pitanje pristupa. Pred nama je jako puno posla, u dogovorima s okolnim gradovima i općinama utvrdili smo određenu dinamiku kako bi svake godine maksimalno iskoristili proračune naših Hrvatskih cesta i na tome ćemo raditi. Također, obnavljamo i one ulice i prostore gdje više neće biti teškog prometa zbog nekih većih projekata. Primjerice, radimo sada u Županijskoj ulici Državni arhiv i svaki dan dolaze teški kamioni. Bilo bi nelogično sada ulaziti u rekonstrukciju te ulice dok se ne završi taj projekt. Pred nam je dakle investicijski ciklus koji nećemo zaustavljati, no on je dodatni izazov za naš proračun. Jer, mi ove velike infrastrukturne projekte koje realiziramo u gradu na temelju nacionalnih projekata, sve njih, s obzirom na indeks razvijenosti moramo sufinancirati u određenom dijelu i platiti iz svojih sredstava. Ima prometnih koridora, ulica, koje stavljamo u funkciju zbog privremenog protoka prometa, znamo da i one vape za obnovom, ali i to ćemo raditi, napraviti i pripremiti kada završimo ove započete projekte.

Na području grada Požege pri završetku je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Iako je nositelj projekta Požeško-slavonska županija, slijedom dobrog partnerstva, ovaj projekt zasigurno donosi brojne dobrobiti kojima se može i Požega pohvaliti, jesam li u pravu?

Da naravno. Kao županijsko središte imamo sjajnu suradnju sa Županijom. To je jedan sinergijski efekt i svi projekti koji se organiziraju na ovom prostoru su na dobrobit i grada Požege, njegovih stanovnika i poslovnih subjekata, kao i svih ostalih koji su na području Županije. Takvi projekti su za budućnost. Regionalni distribucijski centar, Brza cesta i spoj na autocestu, to je zamah razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije u gradu Požegi, realnom sektoru koji je u zadnjih nekoliko godina počeo opadati. Prirodne predispozicije koje imamo valja iskoristiti i sad je prilika da organiziraju i realiziraju tako veliki projekti kao osnova za razvoj obiteljskih gospodarstva i svih drugih poslovnih subjekata u tom sektoru. Ovo je Zlatna dolina, a hrana je najdragocjeniji strateški resurs kojeg moramo staviti u funkciju. Realizacijom ovog projekta mi realiziramo Sjevernu poslovnu zonu u kojoj će se moći razvijati poslovni subjekti koji na tržište puštaju proizvode s većom dodatnom vrijednosti, s boljom zaradom i višom razinom razvoja. Grad i Županija jako dobro surađuju, svjedočimo jednoj sinergiji i imamo zamah – i u obrazovanju i u gospodarstvu. Shvatili smo ovaj prostor kao zajednički i nema podjela, idemo zajedno ostvariti rezultate koji su primjereni.

Kulturni razvoj našeg grada ne zaostaje. Imamo Gradski muzej i Gradsku knjižnicu koji su po uređenosti i aktivnosti u nacionalnom vrhu. Državni arhiv već je dobio pravi oblik u kojem se daje naslutiti i pravi značaj tog objekta i te institucije. Jeste li zadovoljni tim segmentom i je li u planu što novoga?

Dinamikom i smjerom razvoja kulture, mislim da svaki Požežanin mora biti zadovoljan i moramo biti ponosni. Požega nikada, niti u najtežim vremena nije izgubila svoj identitet, zahvaljujući i kulturi. Požega je kulturno središte, mora to biti i u budućnosti. Zahvaljujem svim generacijama koje su njegovale kulturu, svima koji su pomagali i radili da se kultura unapređuje i da Požega ima odgovore primjerene novim izazovima u kulturnom segmentu. Vrijeme degradacije kulture u Požegi davno je iza nas. Smjer je dobar, danas smo na visokoj razini, ali ne smijemo tu stati. Uz dobru volju i zajedništvo, uvijek se pronađe model. Tu nam je i Gradsko kazalište Požega koje još nema odgovarajući prostor, ali i tu su učinjeni pomaci – od kazališne kuće, postali smo kazalište uključeno u hrvatska kazališna zbivanja, zaposleni su glumci, imamo i kazališni festival. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća javno smo zamolili premijera za dodatni impuls kako bismo u Požegi u dogledno vrijeme imali novu primjerenu kazališnu dvoranu i pripadajuće prostore. Potrebno je to kako bi i naše kazalište moglo funkcionirati u primjerenim uvjetima te kako bi kreativnosti ljudi koji tamo rade dali zamah i taj segment kulturnih sadržaja podigli na višu razinu. I tu nećemo stati, nije to samo kazalište, treba raditi na svim poljima, ali u ovom trenutku kultura je u fokusu jer slavimo 800. obljetnicu, a vjerujemo da ćemo tada biti u prilici zakoračiti u nove projekte.

U godini smo uoči te velike obljetnice – iduća godina u znaku je 800. rođendana našeg grada. Vrlo je to značajno u svim segmentima – društvenom kulturološkom pa i gospodarskom. Valja se prisjetiti svega što su nam preci baštinili, tko smo i kamo na tim temeljima idemo. Jesu li krenule pripreme za cjelogodišnje obilježavanje?

Jesu. Definirali smo koordinatora za te pripreme, to je naš Gradski muzej Požega, obavljen je niz koordinacijskih sastanaka. Jako je veliki odaziv i pozitivan odjek i mislimo da ćemo vrlo primjereno obilježiti tu obljetnicu. Do kraja ljeta imat ćemo i financijski okvir i tada ćemo se, kroz pripremu proračuna, odrediti i za realizaciju projekata u sklopu obljetnice. Veselim se svakom od njih koji su kandidirani, a naravno, koordinator će izabrati one koje realno možemo i ostvariti. Bit će toga puno, tražit ćemo i pomoć resornog ministarstva, a obuhvatit će raznolike sadržaje. U pripremi je i Požeški leksikona pri čemujsam zamolio sve autore da ne zaborave i te na adekvatan način valoriziraju i zahvale se svima koji su Požegu imali u srcu, dali svoj doprinos da danas imamo županijsko središte, grad kulture i obrazovanja.

Gradonačelnik ste punih godinu dana. Od 1. lipnja 2025. godine prvi ste među jednakima. Iako imate i gospodarskog i pedagoškog i političkog iskustva, kako vam se čini ta pozicija? Kako se nosite s teretom (ili blagoslovom) odgovornosti, posebice u današnje vrijeme kada su osobe poput vas pod velikim povećalom javnosti, koliko vam prijašnja iskustva pomažu u radu?

Kako se nosim, to će vjerojatno javnost odgovoriti. Ono što moram priznati jest da je Požega uvijek bila u mojim očima grad dobrih ljudi, dobrih namjera i otvorena srca i kad sam došao na ovu poziciju, osvjedočio sam se da je to tako. Požežani vole svoj grad, žive za ovaj grad, žele doprinositi razvoju. Naravno, uvijek postoje pojedinci drugih namjera, ali to je tako i tome ne treba pridavati važnost. Pozicija prvog među jednakima nosi odgovornost i nije puno drugačija od onih na kojima sam već bio.Uvijek sam bio dio tima. Jer, kreaciju suradnika i njihov doprinos treba njegovati. Ovdje to samo radim na puno široj razini, uvažavam i sve naše sugrađane, dajem im priliku, vrata su uvijek otvorena. Nemamo jedan određeni dan za primanje sugrađana već svaki trenutak koristimo da čujemo njihove prijedloge. Naravno, svatko ima svoj stav, nije sve to tako jednostavno uskladiti i tako idilično, ali kad se stavite u poziciju da ste jedan među jednakima, onda to ide, onda se veselite uspjehu svakog pojedinca i svake skupine u našem gradu. I posebno se veselite kada kao zajednica ostvarujemo velike projekte. Veselim se svakom izazovu. Recimo da sam kao jedan od kotačića u stroju u kojem, ako jedan kotačić stane, sve je stalo i zato su svi, od prvog do zadnjeg, važni.

Znam da volite Požegu i neću pitati zašto, ali postavit ću ovo pitanje – kako bi, da vas pita netko iz “stranog” svijeta, opisali naše Požežane?

Onako kako se već odavno opisuju naši Požežani. Kao jednostavni ljudi velikog srca, puni empatije za svakog gosta, a opet pomalo ispunjeni dozom slavonskog inata i duha. To su topli ljudi i otvorena zajednica u kojoj je – dobro biti.

TEKST: Sanja Pok              FOTO:Sanja Pok/ Grad Požega