POŽEGA – ” Smanjili smo liste čekanja. Zbog dostupne i kvalitetne zdravstvene usluge nama gravitiraju pacijenti iz Brodsko-posavske županije, iz rubnih dijelova Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičke županije, pa čak 30 posto pacijenata koji su liječeni u našoj ustanovi nisu iz naše županije” kaže dr.sc. Ivan Vukoja u razgovoru u kojem smo doznali ostvarene rezultate, ali i pripremljene planove požeške bolnice.

Kakva je bila 2022. godina za Opću županijsku bolnicu Požega?
Godina koja je iza nas, unatoč svim okolnostima, obilježena je rezultatima. Pokazuje to i kratak prijesek 2022. godine u kojoj je bila i covid pandemija, ali koja je bila obilježena i post-covid pacijentima, pacijentima viskoe životne dobi čiji je oporavak zbog brojnih komorbiliteta bio duži i zbog čega je i bolničko lječenje trajalo dulje pa su i naši bolnički kapaciteti bili jednim dobrim dijelom konzumirani njima. No, ono što je posebno važno napomenuti a to već empirijski primjećujemo zadnjih gotovo godinu dana jest – pojavnost karcinoma. Dakle, dvije godine fokus zdravstvenog sustava je bilo nešto sasvim drugo – infektivna bolest, nije bilo baš puno fokusa na kronične nezarazne bolesti. I ono što sada možemo primjetiti su pacijenti koji dolaze u uznapredovanim stadijima karcinoma. To je posljedica dvije stvari – prvenstveno, sistematski, odnosno, nacionalni preventivni programi su se spustili na niže razine i drugo, obiteljska medicina, primarna zdravstvena zaštita u fokusu je imala nešto drugo i jednostavno ti pacijenti su bili negdje “sa strane”. Nažalost, to je obilježilo 2022. godinu s onog uzdravstvenog segmenta.

Ulaganja u godini na izmaku?
Kada je riječ o ulaganjima, pri kraju je investicija u parkiralište – 173 parkirna mjesta plus 26 za osobe s invaliditetom. Investicija 2,7 milijuna kuna koja je gotovo u cijelosti financirana od strane Ministarstva zdravstva, plus ova kazeta će biti oko 300 tisuća kuna koje smo financirali vlastitim sredstvima i u tom smislu smo na određeni način opskrbili ovu zdravstvenu ustanovu dovoljnim brojem parkirnih mjesta. Uvijek u javnosti pitaju treba li zdravstven ustanova ulagati u parkirna mjesta. Međutim, dat ću vam samo jedan presjek – godine 2014. kada je otvarana faza I parkinga tada smo govorili o 800 prosječnih dnevnih usluga. Danas govorimo o 1100 do 1200 dnevnih usluga, što dovoljno govori kako je i potreba za parkiralištem realna. Bili smo svi svjedoci kada se otvorilo gradilište nove zgrade za hitnu medicinu, kakav je kaos bio po pitanju parkirnih mjesta. Činjenica je da će ovo što sada imamo biti dovoljno bar u nekoliko sljedećih godina.

Dolaze li pacijenti i iz drugih sredina?
Da. Važno je napomenuti da 30 posto pacijenata koji su liječeni u našoj ustanovi nisu iz Požeško-slavonske županije.Nisu pacijenti sve bolesniji kod nas, iako nas je dest tisuća manje nego 2011. godine, nego zbog dostupne i kvalitetne zdravstvene usluge nama gravitiraju pacijenti iz Brodsko-posavske županije, iz rubnih dijelova Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičke županije. Tako da u tom smislu prepoznati smo i šire od naših županijskih granica. Ljudima su najvažnije dvije stvari – kvalitetna zdravstvena usluga, ali i dostUpna zdravstvena usluga. U tom smislu ako na pregled čekate negdje kraće, ljudi se odlučuju doći na taj pregled u ustanovu gdje su kraće liste čekanja.Uspjeli smo unatoč koroni smanjiti liste čekanja, a kada smanjite liste čekanja otvori se prostor i tu vam se naruče pacijenti koji traže usluge za koje postoje slobodan termin. Naravno, sve je to posljedica i povećanog rada. Mi to pratimo kroz naša izvješća o izvršenim limitima, a ono što je posebno važno, to je pratio i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te nas je uvrstio među četiri opće bolnice u Republici Hrvatskoj koje su bile nagrađene za svoj rad. Uz rame zadarske, pulske i čakovačke bolnice našla se i naša ustanova i to je na određeni način nama jedno relevantno mjerilo našeg rada i njegovo vrednovanja.

Znači li to da nemate problema ni s kadrovima, specijalistima – ili?
Uvijek dobrih liječnika i medicinskih sestara valja imati i nikad ih nemate previše. Drago mi je pozdraviti inicijativu da su liječnici prepoznati kao deficitarna struka i zapravo da je županijska vlast odlučila dodatno stipendirati tu našu djecu koja odlaze na studij. To je uistinu hvale vrijedna mjera, međutim, rezultati te mjere će se tek mjeriti za 6 godina. Ono što bi sigurno bio dobar drugi korak u cijeloj priči, a to možemo vidjeti primjerice u Brodsko-posavskoj županiji, je sljedeće – tamo studenit kad završe fakultet kao mladi specijalizatni dođu, dobiju građevinsku dozovlu, dobiju zemljište, priključke i dobiju zapravo investiciju od oko 50 tisuća eura. Za uzvrat u godinu dana, trebaju donijeti uporabnu dozvolu kuće koju su sagradili. Na taj način ste vi sigurno dugoročno riješili deficitrana kadar i deficitarna zanimanja. Ono čega se bojim i što nam sigurno slijedi jest činjenica da ćemo živjeti u vremenima kada ćemo imati dovoljno liječnika, dovoljno sredstava a nećemo imati pacijenta. Tome u prilog ide i “bijela kuga” jer mislim da ove godine nećemo imati ni 400 poroda, tako da je u tom smislu mjerljiv pad broja stanovnika i u vremenima koja dolaze vjerojatno ćemo imati i kadra i opreme, a nećemo imati pacijenata.

Bolnica je imala i nepredviđenih troškova?
Da, tu je obnova od tuče koja je nažalost, uzročila višemilijunsku štetu i na našoj ustanovi. To je sada u tijeku, investicija od 1,7 milijuna kuna, pokrivena najvećim dijelom od osiguranja koje smo imali za neželjene događaje. I bilo je ulaganja u opremu sukladno zahtjevima i planiranjima koji se rade konstantno – nabavljen je CT i sada nemamo nekih velikih investicija tog tipa. Prošle smo godine završili i izvansudske i sudske nagodbe s našim djelatnicima čija je geneza iz 2014. godine, a tiču se isplate prekovremenih i osnovica. Tu mi nismo ni na koji način iznimka, to je ono što se događalo u cijeloj Hrvatskoj. Ali prošle godine relativno smo dobro poslovali, našli smo naših sredstva kako bi smo završili te nagodbe i tako riješili sva ta dugovanja. Kao rezultat toga našla su se određena sredtva i u poziciji Vlade RH te se našlo načina da se sredstva refundiraju i vraćena su nam ove godine i omogućeno nam je da skratimo dospijele obveze za gotovo 20 milijuna kuna u dvije godine . Tako u jednom konsolidiranom poslovanju mislim da ova ustanove može i dalje služiti na ponos ovoj sredini u kojoj se nalazi, da ona i dalje treba osiguravati stručnu i dostupnu uslugu našim korisnicima. Osobno sam ponosan na sve naše djelatnike čiji su ovo rezultati i svi mi trebamo doista biti ponosni na ovu ustanovu koju čine ti ljudi koji rade ovdje. Ona i dalje mora ostati zalog dostupnosti, ali i kvalitetne zdravstvene usluge.

Planovi za 2023. godinu?
U 2023. godinu prijavili smo tri projekta u Nacionalni program oporavka i razvoja. To je cetralna priprema parenteralnih pripravaka, uvođenje jedinične terapije i digitalizacije puta ljeka. Riječ je o investiciji od nekoliko milijuna kuna za koju se nadamo da ćemo uspjeti dobiti sredstva. Posebno nam je to važno jer naša ljekarna priprema kemoterapiju za sve naše onokološke pacijente i u tom smislu je sušta potreba za takovim suvremenim oblicima pripravljanja i distribucije kemoterapije. Uz to, od decentraliziranh sredstava nagodinu planiramo i projekt kompletne rekonstrukcije Interne medicine koja se nalazi u starom dijelu zgrade. Tamo su uvjeti bili suvremeni prije 70-tak godina i pokušavamo omogućiti jedan veći standard i našim pacijentima, ali i osoblju koje radi na tim odjelima. To je investicija između 5,6 milijuna kuna prema istraživanjimatržišta. Dakle, velika investicija, ali mislim da nam je nasušno potrebna.

TEKST: Sanja Pok                   FOTO: Sanja Pok