NOVA GRADIŠKA/SLAVONSKI BROD –  “Centralizirana država koja zaboravlja na ruralni prostor mlade motivira na putovanje iz Hrvatske s kartom u jednom smjeru. Seljak, poljoprivrednik ne smije trpjeti posljedice loših poljoprivrednih politika: operativni programi za govedarstvo, svinjogojstvo, voćarstvo doživjeli  su propast. Sve se lomilo preko leđa malih OPG-ova. Moramo im dati potporu, zaštititi domaću proizvodnju , na hrvatskom stolovima servirati hrvatsku hranu,”.  poručio je čelni čovjek Brodsko-posavskog HSS-a, saborski zastupnik i kandidat za župana Davor Vlaović.

Iako su, donedavno učestale najave o novom teritorijalnom ustroju Hrvatske utihnule, izvjesna regionalizacija  i dalje je moguća. Koliko bi takvim novim administrativno geografskim izgledom zemlje profitirala Slavonija?
Slavonija ja ima svoje specifičnosti, oduvijek je bila poprište mnogih interesa i hraniteljica  Hrvatske, u teškim vremenima nakon ratova tadašnji političari su uspijevali pronaći model kao sačuvati život i gospodarski  potencijal Slavonije. Danas je priča o Slavoniji drugačija , gospodarska regionalizacija je učinjena, a gospodarski i Domovinskim ratom oslabljena Slavonija  svrstana je u statističku regiju sa znatno razvijenijim sjeverozapadnim dijelom Hrvatske, time je  gospodarstvenicima, jedinicama lokalne i regionalne samouprave znatno otežano povlačenje europskih sredstava i povećan udio u financijskoj participaciji vlastitim sredstvima kojih u Slavoniji ima znatno manje u odnosu na ostatak Hrvatske. Nova teritorijalna regionalizacija i grupiranje sjedišta moći i odlučivanja , nova centralizacija dodatno bi onemogućila ravnomjeran razvoj svih dijelova Slavonije i povećala migracije iz ruralnog dijela. HSS  se uvijek zalagao za očuvanje života u svim  najmanjim naseljima, stanovnicima, građanima Hrvatske koji ostaju živjeti u ruralnim dijelovima moramo osigurati uvjete življenja približno slične onim u velikim gradovima, pri tome mislim na dostupnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje, prometnice i društvenu infrastrukturu. Novom centralizacijom to nećemo postići, Slavonija bi centralizacijom izgubila selo i ruralne krajeve.

Nakon posljednjih izbora i koaliranja s SDP-om, HSS je donekle povratio rejting, ali i došao u situaciju da ima stabilan i aktivan klub zastupnika.Iako su tradicija, kao i činjenica da je riječ o jednoj od najstarijih nacionalnih parlamentarnih stranaka iznimno važne, koliko je stranci, čuvajući dakako sve ono što je oduvijek bila, potrebna određena modernizacija, ali i kako izgledaju seljačke stranke u drugim zemljama Europske unije?
Što se tiče povratka na političku scenu, dobro ste primijetili, HSS je stabilna parlamentarna stranka koja putem nas saborskih zastupnika artikulira svoje politike, upozorava na probleme i nudi rješenja. Politike HSS-a su aktualne i moderne politike. Govorili smo o obrazovanju i obrazovnom sustavu koji treba mijenjati i treba prilagoditi potrebama modernog globaliziranog društva, podržavamo i zagovaramo cjeloživotno učenje. Tražimo od gospodarstvenika  poštivanje radničkih prava i povećanje minimalne plaće. Očekujemo i tražimo veća ulaganja u javni  zdravstven sustav. Financijska decentralizacija Hrvatske je Radićeva ideja koja je i danas itekako aktualna, sve političke opcije koje su do sada odlučivale o načinu financiranja najavljivale su decentralizaciju i istovremeno centralizirale sustav vođenja države. Mogu samo zaključiti HSS je moderna politička opcija , a oživotvorenjem  naših politika  Hrvati će kvalitetnije živjeti.

Devastirana poljoprivreda, opustjela sela, nezainteresiranost i odlazak mladih.Kako u takvim okolnostima ruralne prostore učiniti poželjnima za život?
Dajmo mladima priliku odlučivati. Jesmo li pitali mlade ljude što oni žele i kako vide hrvatsko selo u budućnosti. Dobar način  približavanja mladima je rad kroz LAG-ove.  U svom dosadašnjem poslu često sam bio na radnim sastancima LAG-ova u mojoj županiji na kojima sam osjetio interes mladih za unošenje promjena u način organiziranja slobodnog vremena, uspostavu komunikacijskih kanala, predlaganje gospodarskih aktivnosti i organizaciju edukacija . Na žalost, nakon što su pripremili projekte, potpisali ugovore i čekaju raspisivanje natječaja iz centrale, Agencije za plaćanje muk, nema potrebnih pravilnika i nema raspisivanja natječaja. Mladi žele , znaju i mogu, ali centralizirana država koja zaboravlja na ruralni prostor mlade motivira na putovanje iz Hrvatske s kartom u jednom smjeru.

I dok je Baranja odavno postala svjesna vlastitih komparativnih prednosti, ali i ozbiljno krenula u sjajne turističke priče, mi stojimo na mjestu, unatoč sve glasnijim najavama resornog ministarstva o razvoju kontinenta. Što je potrebno učiniti kako bi i novogradiški dio Slavonije postao turistički poželjna destinacija? I koliko zapravo jesmo ili nismo svjesni potencijala kojima smo okruženi?
Potencijali postoje, u Novoj Gradiški i novogradiškom kraju možemo govoriti o povijesnim resursima, kulturnim ili etno-eko resursima. Eko-etno selo Stara Kapela je jedno od poznatijih etno turističkih odrednica koje je uzor mnogim poljoprivredno-turističkim gospodarstvima našeg kraja. Ono što nam istinski nedostaje su smještajni kapaciteti kao bismo mogli ući u organizaciju poslovnog kongresnog  turizma ili sve prisutnijeg team buildinga.

Treba li županijama i općinama dati veće ovlasti?
Građani od javne uprave očekuju rješavanje svih njihovih administrativnih potreba i problema što je moguće bliže mjestu stanovanja, da bi mogli donositi odluke župani, načelnici i gradonačelnici moraju imati ovlasti. Za sada su županijama i gradovima  alocirane su obveze, kao što su praćenje kvalitete  vode, organizacija rada školskog i zdravstvenog  sustava, a pri tomu za svaku odluku koju žele provesti moraju tražiti suglasnosti resornih ministarstava. Primjerice županije odlučuju o  ulaganjima u nefinancijsku imovinu domova za starije i nemoćne osobe, ali za svako ulaganje moraju dobiti suglasnost ministarstva. Za otvaranje ambulante obiteljske medicine , osnivač doma zdravlja , županija, mora tražiti suglasnost ministarstva. To je nefleksibilan i trom model donošenja odluka i pretvara se u nepotrebno administriranje. O gospodarenju poljoprivrednim zemljištem jedinice lokalne samouprave ne upravljaju same. Da – županijama  i općinama treba dati veće ovlasti, ali im   treba dati i novi Zakon o financiranju ,odnosno decentralizirati financije.

Iako su Slavonija i slavonsko selo u Radićevo vrijeme bile žitnice koje su hranile ostatak zemlje, selo je danas gotovo na izdisaju. Što bi Radić danas rekao na Hrvatsku i Slavoniju?
Gospodo, ako nastavite ovako upravljati prirodnim resursima niti Jadransko more više neće biti slano. Potrebno je mijenjati politike prema OPG-ima. Obitelji su živjele od poljoprivrede, obitelji i danas moraju moći živjeti od onoga što proizvedu na svom poljoprivrednom gospodarstvu. Seljak , poljoprivrednik ne smije trpjeti posljedice loših poljoprivrednih politika: operativni programi za govedarstvo, svinjogojstvo, voćarstvo doživjeli  su propast. Sve se lomilo preko leđa malih OPG-ova. Politike privatnih tvrtki, danas Agrokora se lome preko leđa OPG-ova, a takav odnos mogu preživjeti samo najžilaviji. Takvi su ostali danas raditi u poljoprivredi. Moramo im dati potporu, zaštititi domaću proizvodnju , na hrvatskom stolovima servirati hrvatsku hranu. Da bi se to dogodilo radnik mora imati plaću kojom će tu istu hranu moći sebi priuštiti.

SDP najavljuje kako će u svim gradovima i županijama u kojima pobijede njihovi kandidati krenuti s vlastitom, da tako kažemo, mini kurikularnom reformom. Znam kako je obrazovanje tema koju i HSS-ovci smatraju iznimno važnom, ali i tema o kojoj je, puno toga, u ono vrijeme revolucionarnog, pisao i Stjepan Radić. Treba li Hrvatskoj novi, drugačiji i suvremeniji model obrazovanja?
Da . U Hrvatskoj moramo konačno obrazovati za potrebe modernog društva i tržišta rada. Imamo školski sustav u kojem njegujemo učenje činjenica bez razmišljanja. Imamo zanimanja s kojima se mladi ljudi nakon završene škole nemaju gdje zaposliti, dok istovremeno imamo konstantan nedostatak određenog kadra. Obrazovni sustav mora biti krojen prema potrebama tržišta rada, prema  mjeri učenika, što znači da niti učitelji nisu izuzeti iz sustava cjeloživotnog učenja, a posebno ne ravnatelji. Nažalost najnovijim izmjenama Zakona o obrazovanju dopustili smo rad ravnateljima bez licence. To je korak unazad, umjesto da idemo naprijed.

Kad smo već kod edukacije, shvaćaju li slavonski seljaci koliko je važno cjeloživotno učenje ali i kako bez kontinuiranog ulaganja u samoga sebe nema ni napretka ni konkurentnosti?
Naši seljaci nisu nepismeni, kao što ste rekli Radić je bi prvi prosvjetitelj hrvatskog seljaštva i poučavao ga je putem glasila Dom. Mladi ljudi koji ostaju na svojim gospodarstvima su obrazovani, koriste IT, redovito se educiraju putem seminara koje organizira Savjetodavna služba, LAG-ovi i druge institucije. Svjesni su da samo usvajanjem novih znanja i praćenjem trendova  mogu biti konkurentni, stoga im to treba i omogućiti, te ih na isto i poticati.

Mogu li uopće slavonski proizvodi, prije svega ekološki uzgojena hrana biti konkurentni na europskom tržištu?
Mogu, ali za izlazak na EU tržište uz kvalitetu, koja je za naše proizvode neupitna, bitna je i količina proizvoda, a na tome moramo još dosta poraditi. Primjerice vino ili naš kulen u ovim količinama teško mogu zadovoljiti potrebe tržišta. Osim toga, naši proizvodi su i GMO free, te kao takvi vjerujem mogu i trebaju imati posebno mjesto ne samo u članicama EU, nego i šire. Potrebna je politička volja koja bi omogućila našim proizvodima bolju dostupnost na EU tržištu i naravno potreban je vjetar u leđa našim proizvođačima, na putu prema Europi.
Za kraj iskoristio bih priliku i zahvalio svim građanima koji su mi, svojim potpisom i svim ostalom oblicima podrške , pomogli u kandidaturi za župana Brodsko-posavske županije. Ne smijemo biti statisti svi moramo aktivno sudjelovati u društvenim promjenama, a prvi korak je izlazak na izbore 21. svibnja i jasno artikuliranje vlastitog stava i mišljenja.

TEKST: S. Tarbuk/ D. V.      FOTO: D. P./ D. V.