PROMO: dr. sc. Marko Šostar – Strateški moramo razmišljati u smjeru EU fondova, nemamo vremena za osvrtanje

Datum objave: 16. 2. 2015. | Kategorija: 034, Promo

nm

POŽEGA –  Upravni odjel za europske integracije osnovan je prije nešto više od godinu dana, ali u kratkom razdoblju ostvario je značajne rezultate, posebice u realizaciji brojnih projekata. O značaju i vrijednosti tih projekata, ali i onih koji slijede u budućem razdoblju razgovarali smo s  pročelnikom Odjela dr. sc. Markom Šostarom.

Pročelnik ste Upravnog odjela i vodite ured pred kojim su vrlo zahtjevni zadaci. Kakva iskustva vam pri tom pomažu?
Prije dolaska u Grad Požegu šest godina sam bio zaposlen u Razvojnoj agenciji Požeško-slavonske županije gdje smo radili na mnogim projektima i tu sam stekao najviše iskustva. U međuvremenu, doktorirao sam na EU fondovima gdje sam također stekao puno iskustva na području pisanja  projekata, a pri tom sam objavio i više od 35 zanstvenih članaka u raznim publikacijama  te stručnim hrvatskim i svjetskim časopisima. Osim toga, sudjelovao sam na niz međunarodnih konferencija na kojima sam, uz prezentaciju hrvatskih iskustava pri ulasku u EU i privlačenju sredstava iz fondova, radio na organizaciji i pripremi projekta financiranih iz tih fondova. To je iskustvo koje sam donio u ured. Ured u kojem sam pročelnik osnovan je krajem 2013 godine u sklopu novog Upravnog odjela za europske integracije s ciljem pomoći Gradu Požegi u pripremi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova, ali to nije jedini zadatak ovog ureda. Mi smo ovdje savjetodavno na raspolaganju i poljoprivrednicima, zadrugama, udrugama, poduzetnicima i obrtnicima i svim građanima zainteresiranim za EU fondove te ostale vanjske izvore financiranja koji su dostupni.

Još uvijek je, unatoč rezultatima koji dokazuju suprotno, percepcija javnosti da su uredi poput ovog “mjesta za uhljebe”.Kakvo je kadrovsko ustrojstvo ureda, koliko “opterećujete” gradski proračun?
Da, točno ste primjetili. No, osim mene,  samo je još jedna osoba u uredu zaposlena i na proračunu je Grada Požege. Osim toga imamo dvije osobe koje su plaćene kroz projekt financiran iz fonda EU tako da su i te osobe 100 posto financirane iz tog fonda. U iduća dva tjedna očekujemo potpisivanje još dva sporazuma s EU gdje ćemo zaposliti još dvije osobe na provedbi projekta. Praktično, imat ćemo četiri osobe koje će raditi na provedbi projekata  koje će biti 100 posto financirane od strane EU, a samo jednu osobu koja radi na projektima i koja je uz mene, “na teret” gradskog proračuna. Svakako tu ne želim izostaviti osobe na stručnom osposobljavanju. Tu su dvije osobe na stručnom osposobljavanju koje su nam od velike pomoći pri pripremi projekata.

Koji su to projekti na kojima je Ured radio u prošloj godini – ako se ne varam ima ih i iz sektora gospodarstva, kulture, turizma?
Imamo dosta projekata na  kojima smo radili u ovom kratkom vremenskom periodu. Naime, moram napomenuti kako je priprema projekata jedan dugotrajan proces koji se ne može obaviti “preko noći”. Kada govorimo o infrastrukturnim projektima za njih je potrebno čak do godinu dana kako bi se jedan takav projekt pripremio – od glavnog projekta, projektiranja, troškovnika s tehničkim specifikacijama, izvedbenog projekta, fisibiliti studije s cost benefit analizom te niz drugih elemenata koji su potrebni kako bi se takav projekt aplicirao prema EU fondovima, no proces je složen pa veće projekte koje sada radimo, možemo očekivati da će doći iduće ili 2017. godine. Naravno, ovdje radimo i dosta manjih, soft projekata koji nisu vezani za infrastrukturu, ali kada govorimo o projektima koje smo radili u ovih godinu dana, moram reći da sam  zadovoljan rezultatima koje smo postigli posebice s obzirom na broj zaposlenih i na stanje koje smo zatekli kada smo krenuli. Samo radi usporedbe, dosta gradova veličine Požege dugi niz godina imaju ovakve urede u kojima je 15 do 20 osoba zaposleno koje rade samo na  projektima i proračunu. Mi smo u početnoj fazi ali idemo u tom smjeru da organiziramo tim ljudi koji će biti sposobni i spremni za projekte. U ovom kratkom razdoblju u Grad Požegu privukli smo preko 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava koji u proračunu grada doista puno znače. Projekti koji se odnose na ta sredstva su rekonstrukcija Gradske knjižnice koja se  dugi niz godina radi – mi pokušavamo dovesti to konačno do kraja i apliciramo taj projekt na sve raspoložive natječaje,  a tu je i uređenje Sportsko rekreacijskog centra koje smo financirali preko raznih fondova. Aktualan je i projekt energetske obnove obiteljskih kuća koji je naišao na veliko zanimanje građana. Tu smo uspjeli dobiti značajna financijska sredstva, no svakodnevno nam dolaze ljudi i vidimo da će, kod novih natječaja, interes biti i veći. Još nekoliko projekta je tu – spomenik Fra Luki Ibrišimoviću koji je u završnoj fazi i gdje nas prati i Ministarstvo kulture, tu je i projekt “Pomoćnici u nastavi”.On nema veze s infrastrukturom ali ponekad takvi projekti znaju biti značajniji za širu zajednicu od nekih infrastrukturnih jer to su projekti koji pomažu onim osobama koje su marginalizirane, nezaposlene i kojima je pomoć najpotrebnija.

Upravo s tim projektom ostvarili ste izvrsne rezultate, za razliku od mnogih gradova?
Da, mi smo jedan od rijetkih gradova koji je dobio takav projekt. Financiran je od strane Europske unije i po prvi put je EU objavila takav natječaj u Hrvatskoj. Do sada su pomoćnici u nastavi mahom zapošljavani preko proračuna resornog ministarstva koje je u pojedinoj školi omogućio jednog do dva pomoćnika što je bilo malo u odnosu na stvarne potrebe. U razgovoru s našim školama kojima je osnivač Grad Požega ustanovili smo da 32 osobe imaju takvu potrebu  i mi smo aplicirali takav projekt,  kvalitetno smo ga napisali, prošao je i njegova je vrijednost oko milijun i 400 tisuća kuna. Zaposlili smo 32 nezaposlene osobe sa evidencije Zavoda za zapošljavanje koje rade s tom djecom. Praktično smo pomogli 64 obitelji – od djece i njihovih obitelji do nezaposlenih i njihovih obitelji. Zaposlili smo i voditelja projekta koji je također plaćen iz tih sredstava. Moram napomenuti da su svi projekti prema EU 100 posto financirani, posebice kada govorimo o takvim soft projektima koji nemaju infrastrukturnu notu, oni su konkretna pomoć ciljanim skupinama bez  troška za Grad Požegu. Takav je i projekt koji se zove “Multifunkcionalni centar za osobe s invaliditetom”. Naime, dosta dajemo naglasak na marginalizirane skupine i socijalno isključene. Ovdje smo partneri s udrugom “MI” te Centrom za rehabilitaciju iz Zagreba koji će nam pomoći iskustvom. Cilj je pomoći toj udrugi i djeci s poteškoćama u razvoju kako bi se uredio i opremio dodatni objekt u sklopu postojećeg prostora udruge  te djeci pružila pomoć u edukaciji, trenizima i sl. Projekt je odobren od strane EU i potpisivanje ugovora se očekuje u iduća dva tjedna. Vrlo aktualan  je i projekt “Menadžeri poslovnog razvoja”. To je projekt koji ide u dva smjera –  s jedne strane su tu dugotrajno nezaposlene visokoobrazovane mlade osobe koje žele steći nova znanja i kompetencije, s druge strane imamo poduzetnike koji će dobiti konkretnu pomoć kroz ovaj projekt.  Nositelj projekta je Grad Požega,  a partneri na projektu su Velika Gorica i Sisačko-moslavačka razvojna agencija. Tu je riječ o 30 nezaposlenih osoba koje će biti odabrane natječajem, po deset osoba u svakoj županiji i oni će proći i praktični dio edukacije – u poduzetničkim potpornim institucijama te kod  zainteresiranih poduzetnika. Nakon edukacije, proći će testiranje, bit će osnovana i tri ureda gdje bi te osobe bile zaposlene. Vrijednost projekta je 240 tisuća eura i financiran je od strane Europske unije, a vrlo je zanimljiv jer je cilj pomoći i nezaposlenima i poduzetnicima.

nmm

Najavljen je i projekt “Požeška kuća – centar za posjetitelje” koji će u konačnici donijeti  novu razinu turističkog djelovanja u Požegu?
Da, to je projekt čija je vrijednost oko dva milijuna kuna s PDV-om. Namjera je stari dio Gradske kuće urediti za posjetitelje na način da se prikažu povijesne, kulturne i tradicijske vrijednosti Požeštine i grada Požege te tako obogati turistička ponuda. Tu nas prati Ministarstvo turizma.

Pripremljeno je i dosta projekata koji su spremni na aplikaciju prema EU fondovima. Koji su to projekti?
To su projekti za koje je završena dokumentacija. Imamo ih nekoliko za koje su napravljeni  dokumenti od glavnog projekta, izvedbenog projekta do troškovnika s tehničkim specifikacijama, studije izvodljivosti i dr. To se odnosi na projekt rekonstrukcije Gradskog muzeja u Požegi, rekonstrukciju Trga Sv. Terezije, nadogradnju OŠ Dobriša Cesarić s izgradnjom  sportske dvorane te izgradnju dječjeg vrtića. To su četiri projekta za koja imamo spremnu dokumentaciju i ovog ih trenutka možemo aplicirati na EU fondove. To su velike financijske  vrijednosti – muzej je oko 40 milijuna kuna, Trg sv. Terezije 12 milijuna kuna, škola i dvorana oko 12 milijuna kuna i dječji  vrtić oko 15 milijuna kuna. Velike su investicije i očekujemo natječaje iz EU, neke od njih već i u ovoj godini. Radimo na još nekoliko velikih  infrastrukturnih projekta, a po meni jedan od najznačajnijih je izgradnja  Poduzetničkog inkubatora u  Industrijskoj zoni u Požegi. Zašto je najznačajniji’ Vrlo jedostavno! Grad Požega je kao glavni grad županije već trebao imati inkubator, dosta upita investitora već imamo, dosta onih koji bi ušli već postoji, ali nemaju potrebnu infrastrukturu. To je ono što  planiramo osigurati kroz ovaj projekt kojeg ćemo aplicirati na EU fondove. Kroz vrlo kratak period  trebala bi biti spremna dokumentacija i građevinska dozvola i planiramo ga aplicirati na prvi natječja koji se pojavi. Nužno j to i zbog razvoja poduzetništva i zbog smanjenja nezaposlenosti.

Kolika je  uloga ovog Ureda u formiranju “Strategije razvoja grada Požege 2014- 2o20” ?
Do sada Grad Požega nije imao nikakvu strategiju razvoja, a strategija je bitna kao takva iz dva razloga. Prvi, ključni razlog je što niti jedan projekt prema EU fondovima ne možemo prijaviti u budućem razdoblju ako nemamo strateški dokument institucije jer prilikom prijave postoji određena kategorija u natječaju koja se mora navesti kao poveznica s takvim dokumentom. Do sada se to nije tražilo i pozivali smo se na županijsku strategiju. No ključno je da Grad ima svoju strategiju u kojoj će biti navedeni svi projekti koje planiramo do 2020 godine. Uskoro će biti predstavljen prvi nacrt Strategije, bit će objavljen na web stranici grada te predstavljen medijima. U interesu je nam je da budemo transparentni te da svaki građanin može vidjeti nacrt, komentirati i dati svoje prijedloge, a svaki prijedlog koji ima smisla, uključit ćemo u strategiju. Taj proces traje već godinu dana, ali ukoliko netko to do sad nije primjetio, mi ćemo na taj način pokušati osigurati transparentnost. Očekujemo da će u ožujku biti sjednica Gradskog vijeća na kojoj će biti razmotrena i nadamo se prihvaćena Strategija kao dokument ključan za privlačene sredstava iz EU fondova.
Drugi razlog zbog kojeg je Strategija bitna jest zbog nas samih, zbog Grada Požege. Mnogi naprave strategije i ne koriste ih, stoje u ladicama. Nama to nije u interesu. Kada smo pristupali izradi, tendencija je bila da u Strategiji postoje i indikatori provjere koliko se ostvarilo, zašto i ako nije – zašto nije, dakle konkretni pokazatelji jer grad mora znati u svakom trenutku u kom smjeru ide.

Pomenuli ste već stanje koje ste zatekli. Malo se, ili točnije, gotovo ništa se nije radilo na projektima. Koliko vam je otežalo, a koliko na svojevrstan način i pomoglo, jer krenuli ste od čistog početka?
U bilo kojoj organizaciji početak je najteži. Kada je ovaj Ured osnovan to je doista bio početak rada, početak nečeg što doista ima smisla, jer mnogi su već puno sredstava privukli. Mnogi kažu da nije kasno, ali puno se toga moglo napraviti i ranije. Bilo je mogućnosti iz predpristupnih fondova, pogledajte samo Pakrac i Pleternicu! Sredstva su postojala, u tom početnom razdoblju i kriteriji su bili fleksibilniji, lakše se dolazilo do sredstava… Činjenica je da strateški moramo razmišljati u smjeru europskih fondova, nemamo vremena za osvrtanje. Kad je ovaj ured osnovan, to je bio možda “zadnji vlak”. Da je bilo spremne dokumentacije, naravno da bi bilo lakše odamah sve aplicirati prema EU, međutim, krenuli smo od nule . A opet, dobro je u smislu što smo stvari mogli isprojektirati onako kako smatramo da treba, kako bi bile prilagođene europskim zahtjevima. Najveći problem koji sam primjetio i zatekao jest taj da nismo imali adekvatne ljude za pripremu projekta jer jedno je proći edukaciju a drugo raditi u praksi. Kada smo se organizirali čak ni na području cijele županije nismo mogli naći osobu koja ima znanje pisanja projekata. Stoga smo postavili priču da idemo u smjeru testiranja osoba koje imaju edukaciju a nemaju iskustva- sposobni, educirani, željni novih znanja i rada. Svjesni smo da moramo i dodatno educirati mlade ljude, do sada smo imali sreću da nismo pogriješili ni u odabiru kadra ni u poslovnim pothvatima i izazovima.

Što bi poručili građanima, mnogi još uvijek misle kako su projekti nedostižni, preopterećeni birokratskim bremenom. Vaš ured je očito dobro usvojio materiju stoga vjerujem da možete mnogima pomoći?
Procedure su takve kakve jesu. Pravila ne donosimo mi, mi ih moramo poštivati. Europska unija nalaže pravila, ministarstva pregovaraju o tim pravilima i daju uvjete za Republiku  Hrvatsku .U određenim natječajima ta pravila su možda više birokratska i komplicirana, ali kada se neki posao radi duži niz godina onda to postane rutina. Traži se puno dokumentacije, složen je proces aplikacije, činjenica je da EU određuje projekte na način da odabire samo najbolje i doista bude velika konkurencije na svakom natječaju. Velika konkurencija, veliki broj prijava, a jako malo projekta se odobri. Često se u medijima može čuti ako ima puno novaca na raspolaganju, a ne koristimo ga. Točno je, novaca ima na raspolaganju,  ali da bi mi na nižim razinama iskoristili ta sredstva ovi u ministarstvima i višim razinama moraju raspisivati natječaje i dogovoriti uvjete s EU. Mi ovisimo o višim raznima koje trebaju pregovarati s još višim – s EU. Ali nikog ne želim obeshrabriti,  potaknuo bih poduzetnike, poljoprivrednike. Treba se prijavljivati na natječaje, a mi smo na raspolaganju svima, svi mogu doći po savjet, pomoć i podršku kako bi lakše došli do sredstava i ostvarili svoje planove.

TEKST: Sanja Pok    FOTO: S. Pok

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn