ZAVRŠJE – Inovacije su, kaže definicija, jedan od ključnih faktora konkurentnosti nacija i organizacija. I mada laicima može djelovati poput sretne slučajnosti, iza svake inovacije, uz dobru početnu ideju, stoji, prije svega veliko znanje, bezbroj pokušaja i pogrešaka, određeno financijsko ulaganje i ogroman trud. Tek onda moguće je razmišljati i o uspjehu. Put je to koji je, najprije sasvim slučajno, a onda i apsolutno predano, odabrao Zlatko Dražić, učenik 4. razreda Tehničke škole Požega, nagrađivani inovator, kreator i idejni tvorac u svijetu jedinstvenog – pametnog električnog bicikla.

Iako od bombastično najavljivane, pa i prosvjedima zahtjevane, hrvatskom školstvu neophodne kurikularne reforme još uvijek ništa, baš kao ni sustavnog praćenja i podrške darovitim klincima, brojni domaći, ali i međunarodni uspjesi kreativaca iza kojih uglavnom stoji tek obitelj i pokoji entuzijastični profesor, odavno su potvrdili ono što smo i znali – Hrvatska ima neupitan ljudski stvaralački potencijal, ali i mjesto u samom vrhu svjetskog inovatorstva. Još da je i vjetra u leđa, ali i sve glasnijih zahtjeva za STEM revolucijom (Science, Technology, Engineering, Mathematics), gdje bi nam bio kraj. Jer, kako reče veliki Nikola Tesla „napredak i razvoj čovjeka od neizmjerne su važnosti za čovječanstvo i bitno ovise o inventivnosti“. Razmišlja tako i Zlatko Dražić, maturant Tehničke škole u Požegi, tvorac kosilice na daljinsko upravljanje, ali i u svijetu jedinstvenog – pametnog električnog bicikla, važna karika potencijalno sjajne inovatorsko-poduzetničke priče koja je prerasla u tvrtku. I mada bi danas, uvjeren je, da je vremena, svaka dva dana mogao „izbaciti“ po jednu novu inovaciju, nije uvijek bilo tako.

U obrazovnom sustavu koji, budimo iskreni, još uvijek ne pruža dovoljnu podršku kreativnim i nadarenim pojedincima, od kud, najprije, interes za inovatorstvom, a onda i kako su stigli prvi uspjesi?
Sve je počelo zapravo slučajno, ali i kroz školu, kada mi je ponuđena mogućnost sudjelovanja na natjecanju, ali i kada su odmah počeli stizati i prvi pravi rezultati i uspjesi. Bilo je to 2015., kada je nastala kosilica na daljinsko upravljanje, jedinstven proizvod koji je te godine, na Sajmu inovacija u Iloku, u konkurenciji od 140 izlagača, osvojio zlatnu medalju. Omogućilo mi je to, najprije sudjelovanje na sajmu inovacija „Arca“, a onda i izravan poziv na Svjetski sajam inovacija u njemačkom Nurnbergu. Znajući kako je riječ o jednom od najstarijih svjetskih sajmova inovacija koji posjeti nekoliko desetaka tisuća posjetitelja, ali i na kojem se predstavlja nekoliko tisuća izlagača – studenata vrsnih fakulteta, tvrtki, timova, prije odlaska u Njemačku, kosilicu sam dodatno opremio, pretvarajući je u istinsku svjetsku inovaciju, što je nagrađeno brončanom medaljom. Isto tako nominiran sam za Godišnju nagradu pod nazivom “Nikola Tesla, genij za buducnost”. Nominacija je bila u listopadu prošle godine, a prije mjesec dana ušao sam u top 3, te je 10.07.2017. dodjela u Zagrebu. Priznanja, ali prije svega mogućnost da osmisliš i napraviš  nešto čega još nema, iz čiste fore ili provokacije, bili su dovoljni da se potpuno „navučem“ na priču o inovatorstvu. Htio bi spomenuti kako se uz sve to bavim i dizajnom, naime, od malena volim motocikle, odrastao sam uz puno njih, sam sam vozio, te se u slobodno vrijeme bavim dizajnom motocikaca, izradom 3d modela, rendera i sl. Danas imam osjećaj kako bi, da je više vremena, svakih par dana mogao smisliti nešto novo, jer ideje stalno dolaze…

Kosilicu na daljinsko upravljanje zamijenio je pametni električni bicikl. O čemu je riječ i dokle je stigla ta, potencijalno sjajna poduzetnička priča?
I to je počelo predstavljanjem rada i nastupom na 10. Međunarodnom sajmu inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih INVENTUM 2016. u Iloku, gdje sam za električni bicikl G-runner osvojio zlato. Bila je to inicijalna ideja za novi, opsežniji projekt pametnog električnog bicikla u koji sam ušao zajedno s kolegom, a koji sada već prerasta u ozbiljnu priču, malu tvrtku sa sve više ljudi koju je s ekipom s faksa pokrenuo kolega iz Zagreba. Početak je označila izrada prvog prototipa za koji sam osobno zaslužan, još jedno uspješno, zlatom nagrađeno predstavljanje na sajmu u Ženevi, ali prije svega, sve veća potražnja za proizvodom. Riječ je o tzv. high performance, pametnom električnom biciklu kakvog na tržištu još nema. Vozilo je to s motorom snage za kretanje od 5 KW, litij-polimerskim baterijama kapaciteta 16 Ah, dometa 120 km kontinuirane vožnje (da bi biciklom prešli tu udaljenost dovoljno je puniti ga 25 minuta do najviše pola sata). Proizvod je to i inovacija i s vlastitom aplikacijom, jer s biciklom ste povezani i putem mobitela, te da bi ga uopće vozili, ali i otključali, morate se prijaviti. Aplikacija, osim toga, pruža mogućnost praćenja „zdravstvenog stanja“ bicikla, status baterija, kao i vozačima toliko potreban google maps. Na upravljač bicikla moguće je, osim toga, iznimno jednostavno, spojiti i tablet, što je još od jedna od specifičnosti i inovativnosti proizvoda.

Pametni električni bicikl prepoznaje sve više kupaca. Može li ga se kupiti, kako do njega i kolika mu je cijena?
Trenutno postoje tri različita modela. Najmanji, nazovimo ga osnovni model gradskog bicikla s motorom od 300 wata košta oko 2 000 eura, za nešto jači, također gradski model biciklapotrebno je izdvojiti 2 500 eura, dok će vas full sportski nabrijan model koštati 4 tisuće eura. I mada na prvu zvuči iznimno skupo, u cjenovnom je to razredu i nešto boljih, običnih bicikala. Osim toga, kada bi sami, dio po dio, naručivali i sastavljali električni bicikl, morali bi potrošiti i duplo više novca, 7-8 tisuća eura sigurno. Bicikl je u prodaji, ali nije komercijalan, pa ga je moguće naručiti isključivo putem službene web stranice. Osim odabira boje, kupcima nudimo i mogućnost virtualnog slaganja i mijenjanja pojedinih dijelova bicikla.

Obzirom kako istinski inovatori nikad ne miruju, osim toga, svaki je dan i prilika za novu ideju, što se još ovih dana „muva“ po glavi?
Trenutno me okupira čistač za ulice, ali i unutarnje prostore, na daljinsko upravljanje, koji razvijam za Ilok. Riječ je o naizgled vrlo sličnoj priči kao i onoj s kosilicom, iako je riječ o autonomnom sustavu – mini robotu sastavljenom od solarnih ploča. Riječ je o čistaču koji je, prije svega, samoodrživ, ali i eco friendly, „stroju“ koji se tijekom dana puni, a onda, da bi se probudili u gradu čistih ulica, radi cijelu noć, idealnom i za zatvorene prostore, tvrtke, dvorane.

Iako su hrvatski inovatori po svojim idejama poznati i izvan granica zemlje, iako Hrvatski savez inovatora kao jedini nacionalni savez u području inventivnog stvaralaštva nastoji pružiti organizacijsku i natjecateljsku podršku, te promovirati  invetivan rad, posebno među osnovnoškolcima i srednjoškolcima, stvari, čini se, nisu pretjerano bajne?
Niti malo. I zapravo, i pored uspjeha i nagrada, ali i zainteresiranosti potencijalnih investitora za pojedine izume, biti inovator u Hrvatskoj poprilično je teško. Zapravo, uspjeh predstavlja već činjenica da ste uopće došli u u priliku da vas netko „gura“ ili (što je još rijeđe i nevjerojatnije) financijski pomaže. A, priča je to koje nema bez novca. Osim toga, inovatorima, čini se, nisu naklonjeni ni projekti, koliko god i bez njih bilo teško. Stoga smo (ekipa koja razvija priču s proizvodnjom pametnog električnog bicikla) do potrebnih sredstava i izvora financiranja odlučili doći na drugačiji način, onako kako to rade u ostatku svijeta, putem internet kampanje za koju smo snimli start up video u kojem predstavljamo sebe i svoje projekte. Za svaku pristiglu donaciju, a sjajno je što nam se, s različitim iznosima javljaju ljudi sa svih strana svijeta, šaljemo prigodne poklončiće zahvale, ali i nudimo određene različite reklamne primjerke.

Iako si u inovatorsku priču ušao slučajno, čini se da u njoj planiraš i ostati. Kako zamišljaš budućnost?
Prije svega, nakon srednje škole namjeravam upisati strojarstvo, nastaviti s postojećim, ali i razvijati nove projekte. I mada bi izglednije šanse za uspjeh imao bilo gdje drugdje u Europi, pa i dalje, vidim se u Hrvatskoj. Osim toga, čvrsto vjerujem kako bi uz znanje, iskustvo i rad, već kroz pet godina mogao uspjeti. Plan je pokrenuti vlastitu tvrtku za razvoj tehnologije.

TEKST: S.Tarbuk/ D. Pok       FOTO: Zlatko Dražić (privatni album)