LIGA PROTIV RAKA POŽEGA, Dr. JASMINA KOVAČEVIĆ: Ako želite ostati živi i zdravi za svoje bližnje, morate pronaći vremena za sebe

Datum objave: 09. 3. 2020. | Kategorija: Razgovori

POŽEGA – “Imamo sve potrebno, imamo odgovornost, senzibiliziranu javnosti i medije, imamo osviještene građane, jake institucije, imamo vrhunske profesionalce i nacionalne programe, vrhunske uređaje za dijagnostiku, suvremene algoritme liječenja i rehabilitacije, ulažemo jako puno kako bi kvaliteta života oboljelih bila što bolja – jedino što nemamo – nemamo izgovora za nebrigu o svom zdravlju,” kaže predsjednica županijske Lige protiv raka Požega dr. Jasmina Kovačević.

Županijska liga protiv raka Požega obilježila je krajem 2019. godine pola stoljeća djelovanja. U tom razdoblju ostvarila je zapažen uspjeh u podizanju svijesti građana i zdravstvenih profesionalaca o prevenciji i ranom otkrivanju raka, liječenju i rehabilitaciji oboljelih. U novije vrijeme rad Lige usko je povezan i s aktivnostima vezanim uz provedbu Nacionalnih programa za rano otkrivanje raka. O radu Lige i važnosti prevencije razgovarali smo s predsjednicom Lige je dr. med. spec. javnog zdravstva Jasminom Kovačević, voditeljicom Službe za javno zdravstvo u sklopu županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Preventivni nacionalni programi ranog otkrivanja raka krenuli su od 2006. godine. Do danas, njihova pojava u javnom zdravstvu višestruko je opravdana jer do njihove pojave, ljudi su se mogli osloniti samo na vlastitu osviještenost o potrebi preventivnih pregleda. Kakvo je trenutno stanje s  nacionalnim programima?
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke krenuo je krajem 2006. godine, potom iduće godine i program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Već u najavi tih programa krenule su bile i brojne aktivnosti u našoj županiji. I danas smo na krilima te dobro posložene priče od samog početka. Puno je ljudi od tada do danas sudjelovalo i radilo kako bismo bili tu gdje jesmo. Ključni doprinos ovako organiziranih programa probira je upravo to podizanje svijesti. Do programa imali smo ljude koji su bili svjesniji, više brinuli ili imali u obitelji situaciju koja je zahtijevala pregled i odlazili su doktoru. No povećanom riziku od raka izložena je cijela populacija sa starenjem, svi mi što smo stariji više smo u opasnosti od karcinoma i to je određena “nezgodna posljedice” činjenice da živimo duže. Od kada su krenuli nacionalni programi ne morate više razmišljati o tome kada je vaš termin za pregled i svatko, bez obzira na obiteljske predispozicije i svoju dob, dok je unutar nacionalnog programa dobiva pozive i po pozivu obavlja svoj pregled te može biti miran naredne dvije godine. I to je dobra stvar za one koji možda do tada nisu bili dovoljno svjesni potrebe pa su dobili dodatni poticaj. Ono što vidimo danas je, da stvarno veliki broj ljudi, čak i za testove za rak debelog crijeva, prihvaća ove programe s punom sviješću kako je potrebno preventivno reagirati.

Kakvi su podatci na području Požeško-slavonske županije kada govorimo o pojavnosti tih vrsta karcinoma koje obuhvaćaju nacionalni programi, te o odazivu na programe?
Kada govorimo o raku dojke, mi smo kao županije po odazivu uvijek u TOP dva ili tri u svakom završenom ciklusu. Sada je trenutno šesti ciklus na svojoj polovici i konkretno trenutno smo drugi po odazivu žena na preglede. Do sada smo imali preko 70 posto odaziva. Zašto taj magični broj od 70 posto odaziva? Ako uspijemo postići odaziv iznad 70 posto to zapravo znači da ćemo moći računati na manji mortalitet kroz narednih pet godina, manje žena će nam umirati od raka dojke i to ne neki beznačajni broj, već ćemo čak za četvrtinu smanjiti smrtnost od raka dojke. Računamo na dobre pokazatelje i u tom smislu – da ljudi i s rakom dojke mogu živjeti dulje i da se od toga ne umire. Cilj nam je zapravo da sve žene idu na mamografiju, želimo 100 posto odaziv i nismo zadovoljni time da smo drugi ili treći. Želimo biti prvi i to ne zato što smo u nekom natjecanju i utrci već zato da obuhvatimo sve žene pregledima.
Kada je riječ o drugom nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, tu smo u prvih pet županija po odazivu, no tu ima prostora za napredak. To je pretraga koja se radi drugačije, ljudima ponekad bude nelagodno to napraviti, ali treba imati na umu kako je to jedan od vrlo diskretnih testova koji se može napraviti u privatnosti vlastite kupaonice i time rano otkriti rak. Nije potrebno negdje ići, kako što se mora na mamografiju. Dobijete svoj test, napravite te ga, pošaljete poštom i nigdje niste išli dalje. Iza toga, ako se nađe skrivena krv, idete dalje na pretrage jer je to onda svakako preporučljivo. Tu je željeni odaziv oko 45 posto, neke županije su uspjele doći do tog broja, mi još nismo. Ali na tome sustavno radimo i već nekoliko godina su i studenti medicine na našem području, oni obilaze kućanstva, razgovaraju s ljudima vezano uz nacionalne programe, svoj doprinos daju i naše patronažne sestre s kojima izvrsno surađujemo, a surađujemo i s liječnicima obiteljske medicine.

Postoje i brojne javnozdravstvene akcije, često se pojavljujemo u javnosti, a sada i uz 50.obljetnicu Lige protiv raka imali smo doista puno istupa upravo na tu temu. Vjerujem kako je ta stalna prisutnost dovela do toga da i oni koji možda do sada nisu, odluče krenuti na preglede. Možemo očekivati sve više raka, ali želimo imati sve manje uznapredovalog raka, želimo ga rano otkriti, a s druge strane ne želimo vidjeti one koji su preventabilni. Tu je riječ o raku pluća na prvom mjestu – znamo koja je poveznica i koji je osnovni, ključni rizični faktor – pušenje. To se može ukloniti, možda ne tako jednostavno, ali ako postoji volja postoji i način. Drugo je rak vrata maternice – imamo cjepivo, do raka vrata maternice ne bi trebalo ni doći. Za početak djeca se trebaju cijepiti, a potom raditi redovito ginekološke preglede. Žene često znaju reći da nemaju vremena, muškarci pak često ignoriraju signale. Ali, ako želite ostati živi i zdravi za svoje bližnje – morate pronaći vremena za sebe.

Od 2006. godine do danas, nacionalni programi vrlo dobro funkcioniraju. Postoje li možda naznake da će ići i korak naprijed u organizacijskom ili nekom drugom smislu?
Kontinuirano se radi na tome da se unaprijedi cijeli sustav. Što se tiče dobnih granica neće se pomicati jer nacionalni programi su namijenjeni osobama prosječnog rizika. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kod žena završava sa 69 godinom, program ranog otkrivanja raka debelog crijeva završava sa 74 godine i kod muškaraca i žena. Za sada se vrlo ozbiljno razmatra mogućnost promijene samog testa u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva kako bi taj test bio dodatno osjetljiv za lakše otkrivanje visoko suspektne promijene te da se još bolje selektiraju oni koji trebaju ići na idući korak pretraga. Kontinuirano se također radi u programu ranog otkrivanja raka dojke na zanavljanju mamograma, u odnosu na nekadašnje analogne, većina mamografija se sada radi s digitalnim snimkama koje su povoljnije, preciznije i lakše za očitavanje. Kontinuirano se rade i edukacije, kontrola kvalitete u nacionalnim programima tako da su u tom smislu prisutna stalna unaprjeđenja i na nacionalno razini i lokalno, tako da svaka županija nastoji što više izvući iz programa koristi za populaciju o kojoj brine.

Ono što je kod nas lokalno vrlo značajno jest 50. obljetnica Lige protiv raka. Sve što je izrečeno, vezao je i uz rad Lige, zar ne?
Liga je tu od 1969. godine. Trenutačno sam predsjednica, ali tu je stotina ljudi koji su dali svoj doprinos kroz ovih 50 godina. Obljetnica pripada svima njima koji su dali svoje znanje, entuzijazam trud i vrijeme. Tu su prethodni predsjednici dr. Josip Fajdić, dr. Navratil, doktorica Gašparić, dr. Matković, dr. Nikola Gotovac koji je “dobri duh” Lige već 20 godina, svi oni su dali veliki doprinos kako bi nas doveli tu gdje smo danas. I možemo biti ponosni. Liga je u ovom dijelu kroz nacionalne programe isprepletena sa Zavodom za javno zdravstvo, tu su vrlo vrijedni klubovi koji djeluju pod okriljem lige – Klub žena liječenih od raka dojke, Udruga Ilko koja okuplja osobe sa stomom i koja daje svoj veliki doprinos u tom dijelu, posebice u skrbi i podršci za oboljele. Sama Liga, osim što koordinira klubove, što ima javnozdravstvene humanitarne akcije, tu je i naš koncert gdje smo zahvalni Glazbenoj školi za suradnju, ima i edukacije, stručne skupove dodatne aktivnosti u smislu nabave opreme, lijepo funkcionira i onkološka bolnica i drugo.

Kakva je situacija s organiziranim prijevozima žena na preglede koji imaju veliki značaj u porastu broja pregledanih?
Da i to je vrijedna aktivnost Lige. Sada planiramo organizirati prijevoz i za područje Pakraca jer tamo se trenutačno u pakračkoj bolnici ne provode preventivni pregledi na mamografu. Žene iz Pakraca stoga dolaze u Požegi i planiramo to organizirati, imali smo već vrlo plodonosne razgovore s Gradom Pakracom, gradonačelnica Anamarija Blažević puna je razumijevanja za takve situacije i vjerujem kako ćemo to vrlo brzo realizirati. Ono što smo već dugi niz godina organizirali prijevozi su žena s područja Čaglina, a bilo je dio prijevoza i za područje Grada Pleternice.Uz to, termini za preglede mogu se prilagoditi potrebama žena, a puno toga bilo bi gotovo neizvedivo da ne nema sluha iz podrške iz Opće županijske bolnice Požega i mamografske jedinice koja se prilagođava i nama i ženama. I kada imate takvu čvrstu umreženost i podršku sa svih strana, udrugu koja lijepo funkcionira, Zavod u kojem djelatnici nastoje raditi svoj posao najbolje što mogu, javnost koja je senzibilizirana, kad imate sve te kotačiće, onda imate jedan uredan aparat koji radi i ne zastajkuje i tada se nije teško uhvatiti u koštac i s mogućim problemima koji se povremeno pojave. Uvijek može bolje, ali lakše je kada imate takav vjetar u leđa, a sve to rezultat je stotine ljudi koji su sudjelovali ili sudjeluju.

Visoku obljetnicu Liga je obilježila i vrijednom publikacijom – brošurom “50 godina borbe protiv (m)raka”. Recite nam o tome?
Uobičajeno je prigodom velike obljetnice kakva je naša izraditi monografiju, no mi smo se odlučili za brošuru namijenjenu novooboljelima. Brošura u sebi sadrži i par crtica iz povijesti Lige, ali njena primarna namjena je onima koji prvi put čuju rečenicu “Imate rak” lakše to prebroditi. Razgovarali smo s 15 oboljelih osoba koje su prošle kroz tu priču, ili trenutačno prolaze ili su prošli dva puta, a uz to s nekoliko zdravstvenih profesionalaca koji su bili prva linija do tih pacijenata. Njihove rečenice složili smo u cjeline – od susreta s dijagnozom do prihvaćanja, traženja i pronalaženja mreže podrške pa sve do trenutka kada počinje novi život. Ima tu i teških rečenica, rečenica koje će izmamiti osmijeh, podsjetnici na loša ali i dobra vremena. Htjeli smo da to bude nešto što pripada članovima Lige, članovima udruge Ilko, ali s druge strane nešto što će živjeti s drugim pacijentima. Tu je i osvrt naše psihologinje Marije Krip s obzirom na to da je taj psihološki aspekt cijele priče vrlo kompleksan, ali možda čak i zanemaren. Jako smo ponosni na našu brošuru i jako smo zadovoljni povratnim informacijama na nju. Htjeli smo za 50. obljetnicu napraviti iskorak i napraviti živu materiju koja će i dalje živjeti s našim građanima i s nama. Jer, svi mi ćemo se na ovaj ili onaj način susresti s dijagnozom raka, a ovakva publikacija može pri tom dobro doći. S rakom život ne prestaje i to želimo naglasiti. Kod nas nažalost, postoji stigma vezana uz dijagnozu raka. Danas rak nije neizlječiva bolest pogotovo kada se rano otkrije, a dobra je ideja teret dijagnoze podijeliti s najbližima, pa i ako je potrebno potražiti stručnu pomoć pri prihvaćanju stanja. Uz to važna stvar su kvalitetni izvori informacija – nije sve što je na internetu i u ponudi vrijedno pozornosti, postoje i dezinformacije za koje bi bilo najbolje da ne postoje – pa u brošuri navodimo i vrlo kvalitetne tekstove, knjige i web stranice s informacijama baziranim na znanosti.

Kakav je vaš savjet svima nama vezano uz rak. Rak nije zarazna bolest, ali svatko ga može dobiti…
Zapravo, važno je u cijeloj priči eliminirati strah. Ako veći dio života živite svjesni da se tako nešto može dogoditi i vama, to već automatski znači da ste poduzeli puno mjera da se to ne bi dogodilo. Sama svijest jako puno pomaže. Ako svjesni rizika onda ćete vjerojatno te rizike izbjegavati, odlaziti na redovite preglede, imat ćete neke oblike svoje osobne mentalne higijene, njegovat ćete bliske odnose s bliskim ljudima i tako ćete si najbolje pomoći – i odgoditi i ako ne možete izbjeći, rano otkriti i samim tim znati da se poduzeli sve što ste mogli. Rak se može dogoditi svakome, ali je potpuno drugačije kada znate da ste napravili sve, kada se otkrije u ranoj fazi, nego kada dobijete dijagnozu, a svjesni ste da ste najvećim dijelom krivi sami za to. Tu je ta dramatična razlika i vjerujem da je puno lakše u toj situaciji onima koji znaju da su doista poduzeli sve.

TEKST: Sanja Pok      FOTO: S. Pok

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn