POŽEGA – U prostorijama Županijske gospodarske komore u Požegi danas je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske narodne banke održano predavanje na temu “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj”. O ekonomskim koristima i troškovima uvođenja eura govorio je viceguverner Hrvatske narodne banke mr.sc. Vedran Šošić.

Prema ocjenama HNB-a i Vlade RH koristi uvođenja imaju u načelu trajan karakter i znatno pretežu nad troškovima, koji su uglavnom jednokratni i mali. U tom smislu pozitivni učinci uvođenja eura odnosit će se i na poslovanje gospodarskih subjekata.  Najveće koristi za gospodarstvo trebale bi biti uklanjanje valutnog rizika u poslovanju, smanjenje troškova zaduživanja, smanjenje transakcijskih troškova te povećanje međunarodne razmjene i ulaganja, naglasio je viceguverner HNB-a Vedran Šošić.

“Među koristima uvođenja eura svakako prevladava i najveću težinu nosi otklanjanje tečajnog rizika. U Hrvatskoj je trenutno 1,5 godišnje bruto domaći proizvod duga vezan uz stranu valutu, imamo oko 500 milijardi kuna duga koji je vezan uz stranu valutu i svaka deprecijacija tečaja povećava teret otplate duga i otežava sposobnost otplate. Druga važna korist uvođenja eura je što će on pridonijeti kamatnih stopa, a otklanjanje tečajnog valutnog rizika smanjuje rizičnost cijelog gospodarstva i ekonomije i to će donijeti niže kamatne stope gospodarstvu i građanima. Naravno, ne može se znati kakve će biti kamatne stope kada budemo uvodili euro, možda će biti više nego što su danas, ali bi bile sigurno još i više nego bez scenarija uvođenja eura,” rekao je Šošić.

Istodobno se, dodaje Šošić, većina troškova uvođenja eura odnosi na institucionalne  troškove, dok bi najveći troškovi za gospodarstvo trebali  biti oni koji se odnose na prilagodbe u gotovinskom poslovanju i platnom prometu, odnosno na pravne, računovodstvene i informatičke pripreme za uvođenje eura. “Kao glavni nedostatak uvođenja eura možemo izdvojiti gubitak samostalne monetarne politike ali taj trošak ne ocjenjujemo kao znatan jer je manevarski prostor već i sada zbog velikog duga u stranim valutama jako ograničen pa HNB već sada nema puno stupnjeva slobode za vođenje samostalne monetarne politike. Drugi nedostatak, ono čega se građani najviše boje je učinak zaokruživanja cijena, odnosno eventualni porast cijena kod izražavanja u novoj valuti. Na temelju iskustva svih zemalja do sada vjerujemo da taj porast ne bi trebao biti znatan, on bi trebao biti vrlo mali, vrlo jednokratan i trebao bi se odraziti samo na manji broj usluga i jeftinijih proizvoda. Kad se gleda ukupno odnos troškova i koristi, mi vjerujemo da su koristi znatne i trajnije naravi od troškova tako da nam je u interesu što prije krenuti putem uvođenja eura,” rekao je Šošić.

Prvi korak u tom procesu je ulazak u europski tečajni mehanizam za koji nema propisanih kriterija, no uz trenutnu raspravu o budućnosti euro-područja za očekivati je kako će se isfiltrirati i strategija koje bi se zemlje držale kod ocjenjivanja spremnosti novih članica. “Naravno, što budemo bolje provodili reforme, što budemo konkurentnije gospodarstvo te što budemo jače smanjivali naše neravnoteže, bit ćemo bolji kandidat, a ujedno te reforme koje trebamo provesti uz euro nisu važne samo za euro, to su upravo one reforme koje moramo provesti kako bi povećali životni standard u Hrvatskoj,” rekao je viceguverner Šošić uz napomenu da bi se, nakon ulaska u tečajni mehanizam u kojem treba provesti najmanje dvije godine te nakon svih tehnički priprema, euro mogao uvesti najranije za pet godina.

TEKST: S. Pok     FOTO: S. Pok