O PČELAMA I PČELARSTVU – “Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“

Datum objave: 19. 4. 2017. | Kategorija: Gospodarstvo

PCELE

POŽEGA – One su fascinantni insekti koji planet nastanjuju oko 110 milijuna godina, mala velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući njen značaj i ulogu u prirodi, svetom su je smatrali brojni drevni narodi. Nestanu li sa Zemlje, prema procjeni velikog Alberta Einsteina, čovjeku kao vrsti ostaje tek četiri godine života. One su pčele, nositeljice jedne od glavnih uloga u ekosustavu.

Jer, osim što proizvode med, oprašuju i biljke, a bez oprašivanja, ne bi bilo ni plodova, ni hrane. Osim toga, tek 10 posto biljaka na Zemlji oprašuje vjetar. Osim značaja u ekosustavu, pčele znanstvenike oduševljavaju i brojnim nevjerojatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja točnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98 postotnom točnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, ustrojen davno prije socijalnih mreža suvremenog homo sapiensa. Društvo je to s jasno definiranim ulogama i podjelom rada, društvo sklada u kojem svatko, ovisno o svom uzrastu i sposobnostima, zna što mu je činiti. Matica je tu da nosi jaja i brine o cijeloj ekipi, radilice obavljaju poslove – skupljaju nektar, hrane leglo, grade saće, dok je jedini zadatak trutova – oplodnja matica. S razvojem ekološke, kao i svijesti o zdravim stilovima življenja i prehrane, pčele, pčelarstvo, ali i njihovi brojni, za zdravlje od reda vrhunski proizvodi, sve više postaju tražena „roba“.

I mada kvalitetom meda, prije svega onog slavonskog, (od nedavno, zahvaljujući prije svega, naporima pčelara, s oznakom prijelazne nacionalne zaštite) itekako možemo konkurirati svjetskom tržištu, stanje u pčelarstvu daleko je od idealnog. Prije svega, subvencije su, u odnosu na druge poljoprivredne grane, nerazrađene i nedorečene, čime su pčelari u startu zakinuti. Nedovoljno kvalitetno nije riješeno ni označavanje meda kao ni mehanizmi zaštite proizvođača, ali i potrošača od konkurencije koja prodaje i proizvodi uglavnom nekvalitetan, pa i umjetni med. I koliko god će prave pčelare radovati i sve veći broj novih, mladih zaljubljenika, nerijetko su upravo oni još jedna u nizu zapreka razvoju pčelarstva u regiji. Jer, riječ je o poljoprivrednoj grani koja traži iznimno puno znanja ali i cjeloživotnog učenja, grani u kojoj je potrebno kontinuirano se educirati, prikupljajući uz put, iskustvo starih, dugogodišnjih pčelara. Put je to kojim ide i Danijel Targuš, nakon oca i djeda, treća generacija pčelara u obitelji, u poslu s medonosnim kukcima posljednjih 6 godina.

P1050025

Jer, iako je riječ o priči koja može donijeti i profit, pčelarstvo prije svega zahtijeva marljiv i predan rad (netko je nedavno izračunao kako pčelaru u regiji, po košnici treba 430 minuta prosječnog rada), kao i spremnost na stalno učenje i prikupljanje novih informacija. Osim toga, kako bi rekli i stari pčelari – da je pčelarenje lako, pčelar bi bio sva’ko. Nisu toga svjesni brojni pčelari – početnici, koji u pčelarstvo ulaze bez osnovnih znanja, ali zato i s nevjerojatnih 100 pa i više košnica, što na kraju, kaže Danijel preporučujući kako valja početi s jednom do dvije košnice, rezultira velikim gubicima pčela. Osim što, nedovoljno educirani, predstavljaju opasnost, zbog sve većeg broja pčelara na jedinici površine, svakoga je dana i sve manje meda. Pčelarima posljednjih godina problem predstavlja i fenomen zvan poremećaj raspada kolonija, najvjerojatnije zbog upotrebe pesticida u poljoprivredi, kao i bolesti poput američke gnjiloće koju uzrokuje zapuštenost i prljavost košnica, a s kojom se suočavaju uglavnom neiskusni i neinformirani pčelari, te varoa, rod nametnika koji napada upravo medonosne pčele. Od onih preporučenih jedne s kojom valja krenuti, Danijel je trenutno na 40 košnica (jedna košnica u kojoj je od 20 do 50 tisuća pčela, kroz godinu može donijeti od 0 do 50 kg meda), koje u skladu sa smjernicama dobre pčelarske prakse, ali i radi kvalitete meda, seli. Jer, ukoliko su pčele u stacionaru, oprašivat će samo one biljke koje rastu na istom tom prostoru. Vrsni pčelari, uči nas Danijel, znaju kako je vrijeme pripreme prvog proljetnog meda već prošlo, jer vrijeme je to i cvatnje voća – marelica, breskve i trešnje, čiji su, tek rascvali cvjetovi, za pčele prava poslastica. Stoga, kroz 20-ak dana s pčelama valja u potragu za repicom, a onda redom, po prirodnom kalendaru, prateći godišnja doba, po bagrem, kesten, lipu, suncokret i livadno cvijeće.

P1030335

Uz med, najčarobniji i kako znanstvenici kažu, najsavršeniji proizvod prirode, jer sadrži gotovo sve sastojke koji grade ljudski organizam, pčelinji proizvodi su još i cvjetni prah – pelud, jedinstveni dar prirode, čije svako zrnce sadrži sve sastojke neophodne za zdrav život i normalan razvoj organizma, te propolis, smolasta izlućevina tkiva pupoljaka i kore drveća koje pčele skupljaju i uz pomoć sekreta čeljusnih žlijezda, enzimski modificiraju pretvarajući u još jedno zdravstveno – energetsko čudo. Iako je prodaja, slažu se pčelari, posljednjih godina porasla, moglo bi biti i bolje. Osim toga, pčelar iz naše priče poznaje teren na potezu od Požege do Osijeka, gdje je kupovna moć, ionako najlošija, pa se i med slabije kupuje, iako je cijenom povoljniji od onog koji prodaju pčelari iz Zagreba i okolice ili oni s mora. Ipak, važno je znati kako je riječ o proizvodu koji ne može zamijeniti niti jedan drugi, proizvodu čija su ljekovita svojstva poznavali i iskorištavali stari Egipćani i američki Indijanci, ali i otac moderne medicine Hipokrat, koji je upravo med, uz zrak i vodu, smatrao lijekom za sve ljudske tegobe. I mada na svijetu nema pčele koja proizvodi loš med, naiđete li na takav (a zasigurno već jeste), budite sigurni kako je riječ o onom industrijskom, ili medu koji je rezultat lošeg, nesavjesnog i nedovoljno educiranog pčelara. Zanima li vas razlika, ali i još pokoja od brojnih zanimljivosti iz života pčela posjetite Facebook Pčelarstvo Targuš.

TEKST: S. Tarbuk    FOTO: D. Pok/ OPG Targuš

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn