NAČELNIK OPĆINE KAPTOL MILE PAVIČIĆ: Kaptol kao općina može opstati, reforme podržavaju stručnjaci bez terenskog iskustva

Datum objave: 12. 7. 2016. | Kategorija: Razgovori

n

KAPTOL –  Načelnik Općine Kaptol Mile Pavičić tu funkciju obnaša već 19 godina u pet mandata. Od vremena kada je Kaptol bio općina bez izgrađene infrastrukture do danas kada se razmišlja o sve većim projektima trebalo je uložiti puno truda, rada ali i strpljenja u svladavanju brojnih prepreka. “Neka netko danas pokuša zamisliti Kaptol bez općine! Kaptol je danas općina s respektabilnim brojem realiziranih projekta te onih spremnih za provedbu”, kaže nam načelnik Pavčić.

Načelnik općine ste 19 godina. To je impresivno razdoblje o kojem zasigurno možete puno ispričati?
Da, puno je toga iza nas u tom razdoblju. Došao sam u općinu koja je jedina  na prostoru koji do tada nije imao mjesni ured, bilo je to područje zapostavljeno od tadašnje vlasti i centra moći. Nalazimo smo se između Velike i Kutjeva koji su se tada uzdizali, a Kaptol je zanemaren nazadovao. Naslijedili smo tako neizgrađenu infrastrukturu bez metra kanalizacije i s tek nešto malo vodovoda, sa starom niskonaponskom mrežom, bez ambulante, bez osnovnih komunalnih i društvenih standarda. Ipak, dobijanjem statusa općine došlo se u poziciju da se bar ona vlastita sredstva potroše u tu namjenu. Međutim, u skladu s okolnostima i proračun je bio skroman, tako da nismo mogli učiniti nešto značajnije u odnosu na potrebe, ali krenulo se s ozbiljnim radom. Moji prethodnici su  započeli određene projekte koje sam završio – od ambulante, do školske dvorane, rekonstruirali smo niskonaponske mreže u svim naseljima, postavljena je nova javna rasvjeta, sada ukupno imamo 430 rasvjetnih tijela na području općine, krenuli smo u i druge projekte.

Možete li izdvojiti neke od njih?
Posebno bih izdvojio izgradnju kanalizacije u naseljima. Počeli smo u naseljima Kaptol – Komarovci, gdje je izgrađen uređaj i 70 posto mreže, a kroz niz godina dograđivali smo taj sustav. U naselju Alilovci gdje je izgrađen 50 posto, u naseljima Češljakovici Golo Brdo nedavno smo upustili u rad sustav odvodnje i pročišćavanja koji smo realizirali kroz IPARD program. Napravili smo projekte i za druga naselja ali nismo imali priliku gdje kandidirati jer nije bilo natječaja tako da su nam neke građevinske dozvole i propale. Gradili smo vodovode i plinovode – plinificirana su naselja Alilovci, Ramanovci, Podgorje, sad je prošao magistralni plinovod kroz Kaptol gdje smo javne objekte priključili na plinsku mrežu. Novi vodovod je izgrađen za naselja Alilovci i Ramanovci i ljudi se pomalo priključuju, a nadam se da će kroz nekoliko godina korištenje javnog vodoopskrbnog sustava biti u većoj mjeri. Niz je tu i manjih projekata, uredili smo sve društvene domove, groblja, staze i mrtvačnice, manji projekata koji ipak našim ljudima puno znače. Uredili smo središte Kaptola. Kada sam došao na funkciju načelnika nismo imali ni jedno parkirališno mjesto u Kaptolu, sad ih imamo stotinjak, a trenutno radimo ispred ambulante 15 novih mjesta. U Ramanovcima smo primjerice, zgradu stare škole pretvorili u društveni dom gdje smo uložili gotovo 800 tisuća kuna, a tu su i drugi domovi po naseljima, ima ih desetak, koji pružaju novu kvalitetu života posebno u onom društvenom segmentu.

nn
Priporitetni problemi?
To je prije svega nastavak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda  te izgradnja gospodarske zone gdje već duže vrijeme čekamo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s Agencijom za upravljanje državnom imovinom. Nakon dvije godine konačno se nešto pokrenulo pa smo dobili prvi dopis za dopunu, donijeli na Općinskom vijeću određene nužne odluke i pokušat ćemo tu zonu od oko 12-tak hektara ukupne površine privesti nekakvoj funkciji, neočekujući investitore izvana ali bar stvarajući uvjete svojim lokalnim poduzetnicima.

Trend je iseljavanja mladih, kako to izgleda u Kaptolu?
Nismo izolirani otok. To je problem, kako u cijeloj Slavoniji tako i kod nas. Cijela Slavonija koja je nekada bila bogata i koja ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji nije se bazirala na razvoju industrije posebice prerađivačke. Problema je niz, razvoja industrije i proizvodnje ne vidimo, a mladi traže svoju egzistenciju vani, s obzirom na otvorenost granice i mogućnost zapošljavanja u EU gdje su jake industrije i gospodarstva. I to je realnost koju jedinice lokalne samouprave ne mogu same promijeniti.

Nedavno ste proslavili Dan općine. Što je po vama obilježilo to jednogodišnje razdoblje?
U 2015. godini okosnica je svakako bio  IPARD projekt, sustav za odvodnje i  pročišćavanja otpadnih voda Češljakovci – Golo Brdo vrijedan 5 milijuna kuna bez PDV-a..Bilo je tu puno peripetija, ali uspjeli smo to završiti sad trebamo krenuti s priključcima. Zatim završili smo kanalizaciju u dvije ulice u Kaptolu , tu smo uložili naših 30 tisuća kuna. Uredili smo društveni dom u Novim Bešincima gdje smo dobili određena sredstava Ministarstva regionalnog razvoja. Dan općine obilježili smo prigodnim programom jer to je prigoda da se suretnemo s poslovnim partnerima i ljudima s kojima surađujemo te da se odužimo zaslužnim kolektivima i pojednicima jer puno ljudi odvaja svoje vrijeme za potrebe i dobrobit zajednice. Bila je to prigoda i da javno kažemo svoje mišljenje o reformama koje podržavaju stručnjaci koji nikada nisu bili na terenu a riječ je o smanjenju broja općina. Vjerojatno ima u Hrvatskoj općina koje to ne bi trebale biti, ali činjenica je da Kaptol kao općina može ostati u budućnosti. U svim tim reformama govori se samo o smanjenju a nitko ne govori o decentralizaciji države. Ima načina, samo treba imati više sluha od strane centralne vlasti. Kada kažu da su općine potrošile 24 milijardi kuna to zvuči kao da smo potrošili na gluposti. Ali, neka netko pokuša zamisliti Kaptol bez općine – pa 1997 još nije imao metra kanalizacije. Kada bi došli na red da nismo postali općina? Ima primjera raznih, ali  treba naći zdravorazumska rješenja, a ne prečace. Lokalne jedinice brinu o svemu, ali ne mogu se smanjivati sredstva lokalnim jednicama, a državi povećavati pa se nalazimo u situaciju da moramo moliti za svoj novac.
Žao mi je i volio bih da Hrvatska koja je doista zemlja s brojnim preduvjetima konačno počne te preduvjete i koristiti na prave načine. Teško je povjerovati da se ne može pronaći dovoljno zajedništva kako bi to sve povezali i krenuli naprijed. Mladima je dosta takve politike koja je sama sebi svrha, dosta im je priča iz prošlosti i žele gledati naprijed. A želje mladih moramo osluškivati jer bez njih nema budućnosti.

TEKST: S.Pok    FOTO: D. Pok

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn