PLETERNICA – “Sve što radimo, bilo to vezano za bećarac, infrastrukturu, za poduzetništvo, projekte – mi se uvijek oslanjamo na našu Gospu i duboko smo svjesni, da bez tradicijskih vrijednosti, bez blagoslova našeg “svetog brda” ništa ne bi ni bilo. To je ono što nas okuplja u zajedništvu, daje energiju i nadahnuće.”

Pleternica je prepoznatljiva po mnogim kvalitetama, doista kao mali grad velikih fenomena. Jedan od tih fenomena je svakako je devetnica Gospi od Suza. Gospa u gradu bećarca- kako izgleda taj spoj duha i tradicije, jeli Gospa i u toj priči jedan od glavnih likova?
Gospa je uvijek glavni lik u Pleternici. Naša Gospa od Suza kojoj se mi svi u Pleternici utječemo i sve što radimo, bilo to vezano za bećarac, infrastrukturu, bilo to vezano za poduzetništvo, projekte mi se uvijek oslanjamo na našu Gospu i duboko smo svjesni, da bez blagoslova našeg “svetog brda” tog ništa ne bi ni bilo. Vjerojatno smo zato tako uspješni u projektima bili u prošlosti, a vjerujem da će tako biti i dalje. Upravo zato što imamo dobro posložene temeljne postavke da sve što radimo bude u skladu s našom vjerom, s našom Gospom i tradicijskim vrijednostima. Ona, vjerujemo, uvijek bdije nad našim postupcima i projektima pa i kada se nešto zakomplicira, kada nešto teže krene, znamo kamo svrnuti pogled. Ona nekako to svojom rukom blagoslovi i da nam snage, pomogne nam naći put. Kada je riječ o bećarcu, ono što je zanimljivo jest da smo uspjeli nematerijalno kulturno dobro staviti u fizički oblik. To je zaista veliki uspjeh koji se dogodio zahvaljujući povezivanju upravo i struke i baštine i duhovnosti. I uspjeli smo tamo gdje mnogi kažu – europski projekti samo donesu moderne stvari – uspjeli smo dokazati da to nije uvijek tako i da se tradicionalne vrijednosti mogu kroz europske projekte jako dobro valorizirati i staviti u funkciju turizma, razvoja i budućih generacija. A Gospa tu svakako ima svoju ulogu jer Ona je ta koja nas okuplja sve zajedno, a da bi došlo do ovog Muzeja bećarca upravo je trebalo jedno veliko zajedništvo. Više od tisuću ljudi sudjelovalo je ne samo u pripremi projekta nego i u kreiranju svih zapisa, cijelog postava muzeja pa volim reći danas da kada prođete kroz muzej, prođete kroz tisuću svjedočanstava tisuću ljudi koji u muzeju žive svakodnevno, bilo kroz zapise, bilo kroz izloške, ono što su ostavili naraštajima koji dolaze.

Veliki broj hodočasnika koji krajem kolovoza dolaze u Pleternicu, nadahnuo je, vjerujem i turistički razvoj. Kako izgleda vjerski turizma u Pleternici, riječ je destinaciji koja je nadišla i nacionalne okvire?
Vjerski turizma je veliki potencijal za razvoj našeg grada i područja koji nismo još u potpunosti valorizirali, ali idemo korak po korak. Dugi niz godina idemo prema tome. Ono što se mi kao Grad trudimo jest da pripremimo svu infrastrukturu kako bi svi turisti, hodočasnici, nesmetano došli i prošli gradom te ponijeli lijepe uspomene. To su moji prethodnici još davnih dana uspostavili, da jednostavno, kada je devetnica, svi živimo za te dane i sve u gradu je podloženo tome da tijekom tih dana bude mir, spokoj, onako kako to naša devetnica zaslužuje. Još u prošlosti napravljeno je sve da se i onaj dio svjetovnog, zabavnog, odmakne od našeg brda, da posebna lokacija bude za taj dio, ali da opet sve funkcionira u harmoniji. Svi ljudi koji dođu, svi koji sudjeluju i u zabavnom programu to jako dobro znaju, da se sve može organizirati, ali u skladu s programom u svetištu. Tako i razni koncerti, zabavni park, sve zapravo kreće nakon što završi program, svete mi se i klanjanja u Svetištu. Tada se spuštamo u grad i kreću svjetovni sadržaji. Trudimo se da sav naš program koji je popratni uz Devetnicu, bilo koncerti, bilo izložbe ili sajmovi, da sve to bude u skladu s temom koja nas tih dana posebno prožima. Tako naša Hrvatska knjižnica i čitaonica svake godine ima određenu izložbu i promociju vezanu uz vjersku tematiku, u našoj Teri Panonici se prikazuju filmovi koji su snimljeni na temelju Devetnice Gospi od Suza, naš duhovni koncert na Trgu bećarca također bude u skladu s temom. Naravno da bude i svjetovnih sadržaja, ali uvijek se trudimo da taj dio bude izbalansiran, jer znamo što nam je prioritet. Kada je riječ o samom vjerskom turizmu osobno sam uvjerena da on ima još puno prostora za razvoju našem Svetištu, u našoj Pleternici i ono što je nekako cilj svih naših nastojanja jest, ne da postanemo nekakva velika destinacija, nije nam to cilj da imamo masovni turizma, već nam je cilj da naši ljudi bolje žive od turizma i dolazaka. Da svi koji dođu u Pleternicu potaknuti Svetištem ovdje jedu, piju i kupe domaće suvenire i proizvode, od lokalnih proizvođača i obiteljskih gospodarstva, da ovdje ostvare dodatnu potrošnju koja će potom podići životni standard naših građana. Upravo je taj suživot izuzetno važan jer ako svi zajedno rastemo, onda je to zapravo održivi turizma čemu mi, kao jedna mala destinacija, moramo težiti.

Primjećuje li se porast broja smještajnih kapaciteta, obiteljskih gospodarstva u ovih 20 godina od kako je Požeška biskupija proglasila Svetište Gospi od Suza?
Mi bilježimo kontinuirano još od 2014. godine porast broja smještajnih kapaciteta, od kada smo osnovali Turističku zajednicu. Zapravo smo krenuli vrlo skromno, s jednim ili dva kreveta, sada smo došli na oko 120. Kada gledamo naturalne brojke, to stvarno nije puno. Ali kada gledamo da svake godine nama raste veliki postotak, od 50 do 100 posto smještajnih kapaciteta, onda zapravo vidimo koliko turizma raste u našem gradu i koliko ljudi upravo u toj niši prepoznaju svoj potencijal širenja i razvoja. Jer, evo naši subjekti se većinom šire – kroz godinu li dvije svatko od njih uređuje dodatne kapacitete. Onda je jasno da ima posla, jer oni koji posluju u turizmu, ako oni šire kapacitete, to rade zato što imaju potražnju. Vidljiv je tako i povećan broj dolazaka. Ono što se događa za devetnicu, naravno da budu popunjeni svi smještajni kapaciteti isto kao i za veće manifestacije u Pleternici poput Lipanjskih dana amaterskog stvaralaštva, Adventa ili Međunarodnog konjičkog turnira, ali i tijekom godine. Taj dio raste, ono što imamo prostora za napredak jest veći smještajni objekt koji bi osigurao, kako se to kaže, smještaj za jedan autobus. Jer tek kada steknemo te uvjete, otvorit ćemo vrata još većim turističkim grupama. Trenutačno mi balansiramo – osnovali smo Turističku agenciju, tko god nam se javi povežemo ljude na terenu za smještaj u nekoliko objekata i to vrlo lijepo funkcionira. No, ipak, kada prezentiramo prema van, ljudi uvijek pitaju – imate li smještaj na jednom mjestu za smjestit jedan autobus. I stoga tu vidimo još jednu priliku, koja će, kada ju realiziramo, otvoriti puno veće mogućnosti za razvoj i vjerskog turizma ali i ostalih oblika organiziranih dolazaka u Pleternicu kao jednu atraktivnu turističku destinaciju. Moram svakako napomenuti da je tu veliki okidač bio i Muzej bećarca jer kroz sam projekt smo imali posjete iz svih županija Republike Hrvatske, to je bilo organizirano. Tako da smo tu odradili jednu snažnu promociju i dodatno promovirali kako se naši centri i Terra i Muzej bećarca mogu dobro i kroz kurikulume povezati sa školstvom te organizirati odlične terenske nastave. Tu smo ostvarili veliki porast i dolazaka i noćenja. Trudimo se sve povezati i na koga god dođe upit vezano za dolazak, na Muzej, Terru, trudimo se sve povezati kako bi potencijali posjetitelji dobili cijeli paketa u destinaciji.

Kakva je suradnja Grada Pleternice i samog Svetišta Gospi od Suza u realizaciji programa i organizaciji?
Kod nas je to specifično. Imamo odličnu suradnju oduvijek i ono što je nama jako važno, u Svetištu to jako dobro znaju, mi smatramo da je to brdo naše, ne funkcioniramo kao dvije odvojene cjeline već zajedno. Mi se trudimo organizira ovaj dio, reći ću tako, ispod brda koji mora odlično funkcionirati. Jer, kada vam dođe više od 20 tisuća ljudi od kojih je oko 50-ak autobusa i par tisuća automobila više nego ikada u Pleternici, onda se dogodi da, ako ne funkcionira ovaj komunalni dio, infrastruktura, ako nemamo dodatne parkinge, onda imaju problem i u samom Svetištu. Tako se mi brinemo o ovom tu dijelu s tvrtkama, ustanovama, stručnim službama, taj dio mora proći nesmetano, a Župa se brine o organizaciji duhovnog dijela. Naravno, svi jako dobro, usko surađujemo, evo prije nekoliko dana nam je došao i novi župnik koji je već iskazao volju i želju za suradnjom i vjerujem da je pred nama i nova energija u kojoj ćemo stvoriti nove uvjete i za naše hodočasnike i za ovaj vjerski turizam koji smo već spominjali.

Uz razvoj priče koja se oslanja na duhovnost i tradiciju, potreban je i razvoj infrastrukture. Pretpostavljam da su u planu i novi projekti?
Tako je. Svake godine, raste broj i posjetitelja u Pleternicu, ali isto tako raste broj povratnika u Pleternicu i dolazak mladih obitelji – to je nešto što je vidljivo i značajno i treba napomenuti jer je bogatstvo kada se mladi vraćaju – nama se dogodilo da je toliko malo ostalo nekretnina koje su u gradu, a koje nisu u funkciji da smo još prošle godine počeli razmatrati razvoj novih zona u gradu za izgradnju. Radimo izmjenu urbanističkog i prostornog plana gdje ćemo pokušati otvoriti nove zone. Isto tako, ulažemo u cestovnu infrastrukturu koja je nužna kako bi se to ostvarilo i kako bi se grad bolje povezao. Trenutačno radimo na uređenju školskih ulica koje će izaći na Ulicu Matije Gupca jer već sada je veliko opterećenje oko škole i vrtića. Krenula je izgradnja Centra za starije osobe na istom prostoru, tako da očekujemo veći pritisak dolazaka i prometa, stoga ćemo taj dio riješiti. Također, završili smo cestu Dolač – Smrik koja se nalazi u neposrednoj blizini Svetišta i koja otvara isto jednu novu zonu grada te pomaže u regulaciji prometa za samu devetnicu. Odmah nastavno na nju i nastavno na Svetište ovih dana radimo Aleju Ljudevita Petraka. To je cesta koju smo pripremali dugi niz godina s cilj da upravo oko Svetišta i oko groblja koje se nalazi Svetišta povežemo tu infrastrukturu i da imamo jedan kružni tok koji će omogućiti opet nesmetani tok prometa. Želja nam je da što više radova odradimo do devetnice i to će nam zasigurno olakšati i smještaj hodočasnika jer u neposrednoj blizini imamo nekoliko livada gdje smjestimo desetke tisuća ljudi i automobila pa na je to jedan od prioriteta u kolovozu.

Što vama osobno, kao Pleterničanki, gradonačelnici grada Pleternice znači ta duhovnost, spokoj i nadahnuće koje nudi devetnica. Jer, doista, ne mora čovjek biti vjernik a da bi tih dana osjetio ozračje mira i spokoja…
Mi u Pleternici svi živimo za našu devetnicu. Ona zapravo nama služi kao jedan period u kojem se mi “resetiramo” u kojem mi prikupimo snagu za cijelu godinu koja dolazi. Tako i ja osobno cijeli život živim uz naše Svetište. Prije dok sam živjela dalje, dolazila sam pješice, sad sam blizu i sada sam na ovoj funkciji kojom mogu pridonijeti i kroz razvoj grada još dodatnom rastu tog Svetišta. To me izuzetno veseli, jer Gospa od Suza je naš oslonac. Svatko od nas u Pleternici ima određenu priču, određeno svjedočanstvo koje vjerojatno nije nikada izrekao ali ga živi i svake godine potvrđuje dolaskom i zahvalom našoj Gospi. Nedavno sam imala jedan zanimljivi susret u kojem me jedan gospodin pitao – a tko dolazi devet dana? Kako je moguće da je brdo puni i dali vi to imate organizirano da svake godine dođe netko drugi? Rekla sam mu – ne, mi dolazimo. Gledao me s nevjericom – vi dolazite devet dana? Da! Mi živimo za devetnicu i kada krene devetnica sve drugo je nekako manje bitno i mi se uspinjemo devet dana zaredom jer nama je to prevažno. Nama su ti dani poseban blagoslov i opet kažem – dani u kojima mi prikupljamo energiju zapravo za sve ono što radimo tijekom cijele godine. Mislim da tom gospodinu i danas nije jasno, ali to i on i svi drugi koji nisu to doživjeli, volja bih da dođu bar nekoliko dana na devetinu i da vide to čudo. To je zapravo živa Crkva na otvorenom koja priča sama za sebe. Blagoslov je imati na brdu toliko ljudi, toliko obitelji s malom djecom, toliko svećenika, svi na jednom mjestu, a spokoj, mir i tiša kakvog ne možete naći nigdje. To je posebnost kojoj smo svjedoci svi mi Pleterničani i to je nama neprocjenjivo.

Članak  je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.

TEKST: Sanja Pok                 FOTO: Sanja Pok