GRADSKA KNJIŽNICA POŽEGA – Ravnateljica Aleksandra Šutalo: Želimo da ljudi osvijeste koncept nove knjižnice u novoj zgradi

Datum objave: 08. 3. 2021. | Kategorija: Razgovori

POŽEGA –” Knjižnica tako više nije samo mjesto gdje se čuvaju i daju na korištenje knjige, moderna knjižnica 21. stoljeća, naša požeška knjižnica, nametnut će se kao kulturno središte grada s obzirom na sve programe koje nudi svim građanima, ne samo korisnicima i to na različitim područjima umjetnosti, edukacije, predstavljanja…” kaže nam Aleksandra Šutalo, ravnateljica Gradske knjižnice Požega – jedinstvene, nove knjižnice za novo vrijeme.

Smještena u zgradi Prve požeške štedionice, (oduvijek izgleda predodređene da čuva vrijednosti) Gradska knjižnica Požega od 2019. godine nalazi se u jednom povijesnom razdoblju. Iako je 2008. godina početka projekta uređenja, 2019. bila je ključna za rezultat koji imamo danas, zar ne?
Zapravo, početak priče o adaptaciji datira još 2005. godine kada je napravljen dokument “Programska osnova za adaptaciju i proširenje zgrade” koja je urađena na razini jednog stručnog tijela, koje se u tom trenutku činili tadašnja ravnateljica Jasenka Bešlić, voditelj Matične službe Branko Šimunović te stručnjaci iz različitih komisija knjižničarske struke. Na osnovu te programske osnove išlo se kasnije u početak radova i planiranja te organiziranja financiranja. Godine 2008. započeli su prvi radovi pa je zapravo od 2008. godine do 2020. godine kontinuitet građevinskih radova u projektu adaptacije i proširenja. Dobro si rekla da je 2019. jedna od ključnih godina u tom periodu jer u svibnju te godine su započeli radovi na našoj “staroj zgradi”. Za one koji ne znaju, tome je prethodila dogradnja, dograđeni dio knjižnice je u međuvremenu završen, a 2019. u svibnju krenuli su radovi na staroj zgradi i to je bio veliki posao koji je itekako utjecao na sve nas u knjižnici budući da smo prije tih radova djelovali, radili, bili smješteni u tim prostorima. Tako je početak radova pretpostavljao da se mi iselimo s cijelim inventarom te uđemo u jednu fazu za koju smo znali da nam je kompletna zgrada u radovima, te da se u tim uvjetima organiziramo za najbolju moguću knjižničnu uslugu za korisnike. Od tog svibnja počela je raditi naša t.z.v. Privremena knjižnica koja se nalazi u neposrednoj blizini i u kojoj je knjižnična usluga na raspolaganju korisnicima od tada pa sve do otvorenja nove knjižnice. Ono čime se mi, djelatnici knjižnice, ponosimo, činjenica je da u cijelom tom periodu radova, iseljavanja, useljavanja, pripremanja mi nismo radili samo tri dana! Možda na prvu to nije jasno, ali treba imati na umu da je bio silan posao i organizaciji i provedbeno nužan kako bismo to ostvarili. Dakle, radovi su krenuli 2019. godine, građevinski su završili 2020. tehničkim pregledom koji je učinjen u ožujku te godine. Tijekom ljetnih mjeseci te godine proveden je projekt opremanja knjižnice na osnovu natječaja o javnoj nabavi koji je provodio naš investitor Grad Požega. Kad se sve to stavi u okvir prošle godine, možemo reći kako su 2020. završeni građevinski radovi te opremljena knjižnica u skladu s projektom koji je pak naslonjen na naše želje i potrebe korisnika, za koje smo svjesni da su za jednu knjižnicu 21. stoljeća.

Građani mogu izvana vidjeti da je doista stara zgrada Prve požeške štedionice vratila izvornu ljepotu. No, kakva je koncepcija knjižnice kada se uđe? Imali smo priliku vidjeti tek dio prostora u manifestacijama poput Noći knjige i drugih koje ste nam pripremali, ali kako to sada izgleda? Što će nas dočekati?
Promjena! Svakog korisnika knjižnice, svakog građanina dočekat će velika promjena i nadam se ostvarenje naše misije, a to je osjećaj nove knjižnice u novoj zgradi. Pojasnit ću. Knjižnica je dograđena i mi smo u toj dogradnji dobili ukupno povećanje neto površine za 273 posto! Ranije je knjižnica bila na 720 kvadratnih metara, sada, nakon dogradnje, prostire se na više od 1900 kvadratnih metara. Dograđeni dio je, zapravo, konceptualno prostor u kojemu uglavnom imamo prostore za javne događaje. Imamo dvije galerije, jedna se zove “Galerija svjetlosti”, druga se zove “Galerija tunel”, imamo jednu dvoranu koja može biti zatvorenog i otvorenog tipa koja se zove “Dvorana mudrosti” i koja ima 50 sjedećih mjesta te opremu za projekcije i različite tipove događaja što za naše potrebe, što za potrebe zajednice. U dograđenom dijelu se nalazi i “Trg spoznaje”, centralno mjesto u zgradi s obzirom na komunikaciju, distribuciju informacija, jer se na trgu nalazi i naš centralni posudbeni Info pult na kojem će korisnici u novoj knjižnici obavljati sve usluge za koje trebaju knjižničara. To je jedna velikih promjena koje ćemo imati u novoj knjižnici. Ranije, naši korisnici znaju kako je svaki odjel imao svoj pult i svoje knjižničare za tim pultom, čak su bili odvojeni odjeli članstvom, u smislu da član Dječjeg odjela nije automatski bio i član Odjela za odrasle. To se sada sve mijenja. Idemo na jedinstvenu iskaznicu, za cijelu zgradu bit će jedna članska iskaznica i na centralno posuđivanje tako da će se to vršiti na centralnom pultu, dok su informatori na odjelima pomoć korisniku prilikom potrage za knjigom i nositelji novih programa i aktivnosti.
Što smo još dobili? Konačno adekvatne dvorane i prostore za javne događaje, to moram još jednom naglasiti. Naši korisnici također znaju kako smo mi ranije u knjižnici imali jedan prostor, našu staru čitaonicu, u kojoj smo imali sve događaje. Često smo imali potrebu izlaziti van, čak smo znali unajmiti prostor, a sad mi raspolažemo dvjema dvorana za događaje i galerijama i trgom što daje ne samo nama već i zajednici jedno proširenje po pitanju organizacije zbivanja. Evo još jedan argument: u gradu Požegi nedovoljno je izložbenih prostora odnosno galerija i to često ne samo našim lokalnim već i gostujućim umjetnicima ne ostavlja mogućnost adekvatne prezentacije. Ovdje grad Požega i Gradska knjižnica dobivaju podizanje kulturne razine i kvalitete s obzirom na ove resurse.

Što se još u koncepciji knjižnice primijenilo?
Ono što smo kao knjižnica dobili i što će također biti zanimljivo našim korisnicima jest i to što smo potpunom reorganizacijom prostora, sveobuhvatnom revizijom i pripremom građe za novu knjižnicu koja je trajala deset mjeseci, a radilo je 11 stručnih djelatnika – dobili smo ostvarenje sna o slobodnom pristupu građi. Naime, naši korisnici znaju kako smo ranije na odjelu za odrasle imali i književnost i struku, imali smo dva spremišta, tako da nije uvijek bilo moguće doći do knjige odmah niti je bilo moguće samostalno korištenje fonda od strane korisnika budući da smo imali vrlo malo prostora. Ovom reorganizacijom, nov opremanjem i pripremanjem građe dobili smo nove odjele koji imaju nova imena i potpuno višu kvalitetu usluge. Odjel za odrasle nekada rekonstruirao se tako u dva odjela – jedan se zove Odjel književnosti i nalazi se u prizemlju zgrade gdje je nekada bio Odjel za odrasle i u njemu je kompletna naša književnost – beletristika kompletna u slobodnom pristupu. Više niti jedna knjiga nije u nekom spremištu ili se ne može pronaći isti tren. Nastavno uz to, naša stručna literatura sa svih područja znanja, nalazi se na prvom katu u novom odjelu koji se zove “Znanstveni i studijski odjel”. Planiranom edukacijom korisnika s pripremljenim infomaterijalima različitih tipova mi želimo kod korisnika postići veću informacijsku pismenost i ponuditi im mogućnost potpuno samostalnog snalaženja u našem fondu. To nije uvjet, mi ćemo uvijek biti na raspolaganju korisniku, ali mislim da će pravi ljubitelji knjige i uživanja u izboru itekako prihvatiti ovu mogućnost da sada, samo uz kratku našu uputu, mogu samostalno pronaći željeni naslov bez obzira radi li se o nekakvoj beletristici ili stručnom području. Ilustrativno reći ću – za one koje zanima umjetnost kao takva, sada će u novoj knjižnici imati priliku da stanu ispred polica na kojima se nalazi kompletna naša literatura s područja umjetnosti, sve će imati pred sobom u jednom trenutku te s tim iskustvom izabrati onaj pravi željeni naslov. To ranije nije bilo moguće.
Ono što također želim naglasiti – s ovakvim uvjetima organizacije građe, knjižnog fonda, ne može se pohvaliti bilo koja knjižnica u Hrvatskoj. Jer, knjižnice su u pravilu u nenamjenski građenim prostorima, imaju prekobrojne fondove, nužna su im spremišta i takva je situacija, takvi su uvjeti da korisnik ne može uživati u onom što sam ranije opisala. Nužna mu je knjižničarska pomoć, nužan mu je mehanizam knjige na zahtjev. Ovdje sada pružamo jedno novo iskustvo i smatram to velikim korakom naprijed po pitanju kvalitete naše usluge, ne samo na lokalnoj razini već i na nacionalnoj razini, u usporedbi s drugim knjižnicama.

Znači, dobili smo nešto materijalno – novu knjižnicu u staroj zgradi koja je pretvoren u nešto novo i prelijepo ali i koncepcijski smo dobili novu knjižnicu – knjižnicu koja nam pruža bezgranične mogućnosti u ostvarenju naše namjere da se družimo s pisanom riječju?
Tako je! S tim da taj koncept nove knjižnice nije samo ovo što sam do sada rekla, premda je vrlo značajna dio u tome. Koncept nove knjižnice će se ostvarivati još na mnogim poljima. Dodajmo i to da je Dječji odjel dobio još jedan dodatni prostor koji se zove Dječja igraonica. Dječji odjel je gdje je bio ranije i s tim dograđenim prostorom, igraonicom koja je opremljena primjerenom građom i igračkama kako bi bila sukladna našoj želji i planiranom programu, a to je provođenje radionica s područja predškolskog odgoja. Naša požeška knjižnica na mjestima knjižničara na Dječjem odjelu upošljava odgojitelje, naše kolegice na tom odjelu imaju sve stručne kompetencije, a knjižnica kao ustanova, kao vrlo važno mjesto u zajednici ima i misiju da radi na takvim programima s djecom. Zbog toga će se u novoj knjižnici redovito, dnevno, tjedno i mjesečno provoditi aktivnosti za sve dobne skupine djece, a tu podrazumijevam bebe pa sve do kraja osnovne škole. To je isto veliki pomak, premda je Dječji odjel uvijek imao veliki broj aktivnosti. No, ovom novom reorganizacijom prostora i zaduženja, za knjižničare smo na Dječjem odjelu ostavili samo programe, što znači da se oni tome mogu u potpunosti posvetiti. Dakle, svaki dan će se nešto organizirano raditi na tom odjelu.

Dobili smo i konačno ostvarene uvjete za kvalitetan studijski rad u knjižnici. I ranije smo imali Studijski odjel, ali nismo imali adekvatne uvjete i nismo nikada zapravo mogli pozvati naše studente, učenike, srednjoškolce na pravi način da dođu rade i uče u knjižnici. Sad itekako možemo i hoćemo jer naš Znanstveni studijski odjel je opremljen s 35 radnih mjesta u svijetlom prostoru i tišini, okružen svim izvorima informacija, uz pet računala za korisnike spojenih na brzi Internet s mogućnošću printanja i skeniranja. Studentski smo grad već puno godina, ali nismo u zajednici imali adekvatan prostor za takav rad. Sada imamo i to, naša zajednica, studentska i učenička populacija dobila je jednu novu vrijednost.

Ono što je primjetno, u zgradi sada postoji i dizalo. Nova razina usluga na tragu socijalne uključenosti za sve skupine korisnika…
Da, u našoj novoj zgradi dobili smo ostvarenje sna da imamo uslugu pod potpuno istim uvjetima za sve korisnike. Dobili smo dizalo i to znači da naši korisnici, kojih imamo i koji su osobe s invaliditetom bilo kojeg tipa, koji su ranije mogli doći samo u prizemlje, sada imaju mogućnost sudjelovanja u svim aktivnostima u zgradi. I to je velika stvar koja nas sve čini ponosnima.

Kako je organiziran rad “iza scene”, ono što korisnici ne vide a jednako je potrebno za redovitu djelatnost knjižnice?
Naravno i tu su prisutni veliki pomaci. Dobili smo spremište koje se nalazi u prizemlju zgrade i zatvorenog je tipa. Opremljeno je arhivskim ormarima i tu može biti pohranjeno 27 tisuća knjiga. U ovom trenutku naše spremište nije zapunjeno jer rekla sam kako su sve knjige u slobodnom pristupu, ali to je ipak izrazito važno za nas u razvojnom smislu., S tim spremištem osigurali smo se za desetljeća unaprijed, jer bez obzira na rast našeg fonda koji svake godine raste po pitanju broja, mi nećemo morati razmišljati o dodatnim policama, vanjskim spremištima, što će i dalje sačuvati kvalitetu usluge. Rezultat je to planiranja i zajedničkog promišljanja ali i projekcija za budućnost.

Je li knjižnica kadrovski pripremljena za sve zahtjeve koje postavlja novi prostor?
Knjižnica je u ovom trenutku kadrovski puno pripremljenija no što je bila prije godinu dana, što također smatram vrlo važnim. Ovaj novi koncept rada knjižnice zahtijevao je jednu reorganizaciju.
Zaboravila sam ranije reći, dobili smo i potpuno novi odjel, Odjel za mlade i multimediju koji se nalazi u potkrovlju naše zgrade. S onim brojem zaposlenih koje smo imali prije zapošljavanja, koje smo obavili u srpnju 2020. godine, mi djelatnici, nas 16 u tom trenutku, ne bismo mogli isporučiti knjižicu koja bi bila otvorena svaki dan, 12 sati dnevno i to po kriteriju da se na svakom odjelu nalazi bar jedna osoba. Za ponuditi i predstaviti ovakav koncept i pripremiti ga bilo je nužno zapošljavanje. Izrazito sam zahvalna našem osnivaču Gradu Požegi na razumijevanju te potrebe i razumijevanju ostvarena plan tog koncepta nove knjižnice tako da smo tijekom prošlog ljeta zaposlili nove djelatnike koji su knjižničari, koji su stručnjaci iz drugih područja, a zaposlili smo još i domara i dodatnu spremačicu jer smo ranije imali samo jednu. Uz sav taj broj ljudi mi zaokružujemo priču i definitivno možemo, kad otvorimo knjižnicu, ponuditi ono što sam naglasila ranije – da svaki odjel ima svog djelatnika u jednoj smjeni i da knjižnica radi 12 sati dnevno. S obzirom na kompetencije mojih kolega, ne samo novozaposlenih već i onih koji su bili ranije zaposleni, i s obzirom na novi koncept, svaki od kolega stručan je za jedno konkretno područje i pripremili su nove programe kojih će biti jako puno. Knjižnica tako više nije samo mjesto gdje se čuvaju i daju na korištenje knjige, moderna knjižnica 21. stoljeća, naša požeška knjižnica, nametnut će se kao kulturno središte grada s obzirom na sve programe koje nudi svim građanima, ne samo korisnicima i to na različitim područjima umjetnosti, edukacije, predstavljanja. Veliki broj programa mi sami pripremamo, vodimo i radimo, ali kako ne možemo mi znati sve, naravno da sam uključila i stručne suradnike koji će što volonterski, što honorarno, voditi neke dodatne programe. Cjelovit program predstavit ćemo uskoro.

Moram još dodati, u toj 2020. godini, koja je po svemu izvanredna, kada su krenuli građevinski radovi, kada smo oformili privremenu knjižnicu, stručni djelatnici njih 11 su u 500 radnih dana radilo na sveobuhvatnoj reviziji i pripremi fonda za novu knjižnicu. Posao je značio obraditi 96. 373 knjige. Što to znači? Prvo smo sve te knjige preselili iz stare u novu zgradu, nakon toga su djelatnici dio po dio, knjigu po knjigu prebacivali u novi program, davali nove lokacije, ispravljali greške i označavali sve te knjige s RFID naljepnicama što je pak dio novog sustava. Kada se zbroji i oduzme, u tom periodu manipulacije fondom mi smo izračunali da se napravilo 400.000 akcija -znači selidba knjige, obrada, vraćanje, useljavanje. Ogromna je stvar i to što se s takvim fondom kakav mi sada imamo, kompletno pripremljenim, ne može pohvaliti pa skoro niti jedna knjižnica u Hrvatskoj.

Što je zapravo taj RFID sustav?
To će svatko primijetiti čim uđe u našu knjižnicu. To je sustav koji služi za zaštitu građe i djelomičnu automatizaciju poslovanja. To su sigurnosna vrata koja već imamo u našem ulazu i koja štite građu od krađe. Ako neka knjiga nije zadužena, alarm će odraditi svoj posao. No, puno važnije je da mi uz to imamo i dva samoposlužna uređaja – jedan je u prizemlju, jedan u Znanstvenom odjelu, gdje će korisnici moći sami zadužiti ili vratiti knjige bez usluge knjižničara. Da bi to mogli isporučiti u novoj knjižnici morali smo svaku knjigu označiti RFID naljepnicom i snimiti na taj čip podatke o knjizi. Vrlo ilustrativno – u novoj knjižnici korisnik dolazi do samoposlužnog uređaja, vrlo jednostavnog sučelja, snimi svoju iskaznicu, stavi knjige na određeno mjesto i pri tom izađe papirić na kojem piše: korisnica Sanja Pok je tog datuma posudile te naslove, rok vraćanja je taj. Tako je i s vraćanjem i to je nešto što nas čini modernijom knjižnicom, jer takvu opremu, s obzirom na naša saznanja imaju samo dvije ili tri knjižnice u Hrvatskoj. Opet moram naglasiti i razumijevanje Grada Požege, našeg osnivača, za našu želju da idemo i u taj iskorak i činjenicu da smo u našem opremanju i to dobili.

Gradska knjižnica Požega znači spremna je na jedan autentičan način kakvog ne srećemo često u Hrvatskoj, za 2021. godinu, godinu čitanja, ali i za budućnost?
Tako je. Možda je to moralo biti sve tako da našu novu knjižnicu otvaramo baš u godini čitanja. Sve ovo odradili smo prije za pripremu, ali važno je i to veliko povećanje programa. U godini čitanja mi ćemo imati paralelno nekoliko programa koji potiču čitanje kroz različite medije, na različite načine.

Spominjemo stalno otvorenje? Kada?
Otvorenje knjižnice je 15. ožujka ove godine. S obzirom na epidemiološke mjere vezane uz javna okupljanja, nećemo imati priredbu otvorenja, nego jednostavno otvaramo knjižnicu tog ponedjeljka i počinjemo raditi u novoj zgradi. Odmah stupa na snagu i naše novo radno vrijeme, koje je od ponedjeljka do petka od 8:00 do 20:00 sati u zimskim mjesecima, a do 21:00 u ljetnim mjesecima. Budući da smo u konceptu nove knjižnice, među ostalim, pripremili znatno povećanje broja programa za građane, planiramo krenuti s programima odmah, u skladu s epidemiološkim mjerama. Prema tome, već za ponedjeljak planiramo otvorenje dviju izložbi u poslijepodnevnim satima. Radi se o fotografskoj izložbi „Lice knjige“ koja je postavljena u Galeriji svjetlosti i likovnoj izložbi Snježane Mekić Delić „Trag dodira“ koja je postavljena u našoj Galeriji Tunel. Budući da smo u 175. godini našeg neprekinutog knjižničnog djelovanja, što nas stavlja uz bok prvim osnovanim Čitaoničkim društvima u Hrvatskoj, osmislili smo program poticanja čitanja i promocije novih prostora koji se zove „175 sati čitanja za 175 godina knjižnice“ koji pripremamo u suradnji s Katoličkom gimnazijom, a kreće u 15. ožujka u 8:00 sati i završava 2. travnja u 15:00 sati te podrazumijeva čitanje u trajanju od 175 sati na našem novom Odjelu književnosti. Već u prvom tjednu našeg rada predstavit ćemo korisnicima i građanima koncept naših novih programa te otvarati knjižnicu kroz programe i organizirane obilaske. Bez obzira na uvjete „novonormalnog“ uvijek nam je bila želja otvarati, a ne samo otvoriti knjižnicu. Pod time podrazumijevam koncept pojačanih programa koji sami po sebi privlače posjetitelje, a onda kroz sudjelovanje na nekom događaju korisnik najbolje može doživjeti što znači koncept nove knjižnice u novoj zgradi knjižnice.
U ovom trenutku mogu samo reći, da će naši korisnici i posjetitelji po ulasku u novu zgradu sigurno osjetiti velike promjene u svakom smislu. Povećanje kvalitete usluge, koncept otvorenosti, povećanje broja i kvalitete događaja za sve uzraste, te knjižnica kao treći životni prostor u kojem se čita, boravi, druži i uči – osnovne su paradigme koncepta nove knjižnice koji smo pripremili i jedva čekamo predstaviti javnosti.

TEKST: Sanja Pok       FOTO: S. Pok/ GKP

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn