NOVA GRADIŠKA – Nakon aktivne i uspješne 2025. godine, očekujući s nestrpljenjem preseljenje u novi, suvremeno opremljen prostor u najužem centru grada, 2026 godina u životu Gradske knjižnice Nova Gradiška, označit će i novo poglavlje kojim će ova ustanova, u svakom smislu, postati istinski veliki dnevni boravak Novogradiščana.

Nakon što su uspješnu i aktivnostima bogatu 2025. ispratili u najljepšem društvu, tradicionalnim Dječjim dočekom, Gradska knjižnica Nova Gradiška u 2026. zakoračila je s nizom ideja i projekata, radujući se skorom preseljenju, kojeg s nestrpljenjem očekuje i cijela zajednica. Uz kontinuirana nastojanja i širenje percepcije kako nisu samo mjesto za posudbu knjiga nego i prostor druženja, učenja i kreativnosti o protekloj i aktualnoj godini razgovaramo s ravnateljicom Marijom Bradašić Mikolčević.

Početak godine vrijeme je podvlačenja crte pod realizirano ali i planova za naredne mjesece. Kako je protekla 2025. godina i što sve Gradsku knjižnicu i njene korisnike očekuje u novoj?
Mislim, kako s, punim pravom mogu reći da je prethodna godina, naspram, iznimno teške i financijski izazovne 2024., u svakom smislu, bila pravo osvježenje i godina u kojom smo se, istinski, približili cijeloj zajednici, izlazeći iz svog prostora kad god smo imali priliku. Uz čak 13 književnih promocija, među kojima su i one dva nova zavičajnika, koje su zainteresirale nešto više od 250 posjetitelja, godina je to u kojoj smo, probijajući led, s Udrugom Cibale iz Vinkovaca, uspješno organizirali prvi okrugli stol na temu udomiteljstva, što se pokazalo kao pun pogodak, ali i idealna platforma za razmjenu iskustava i znanja. Ipak, najponosniji smo na naših 60-ak radionica kojima je nazočilo više od 1100 djece različitih uzrasta koja su uživala u kreativnim i zabavnim druženjima, a uz put i puno toga naučila. Uz redovne posjete prvašića svih gradskih ali i Osnovnih škola susjednih Općina, jer prostor smo otvoren svima, nakon dugo vremena, imali smo i organizirane posjete srednjoškolaca, a uz, sada već tradicionalni Dječji doček u gradskom parku, godinu smo zaključili i s 20-ak novoupisanih članova.Mislim, kako s, punim pravom mogu reći da je prethodna godina, naspram, iznimno teške i financijski izazovne 2024., u svakom smislu, bila pravo osvježenje i godina u kojom smo se, istinski, približili cijeloj zajednici, izlazeći iz svog prostora kad god smo imali priliku. Uz čak 13 književnih promocija, među kojima su i one dva nova zavičajnika, koje su zainteresirale nešto više od 250 posjetitelja, godina je to u kojoj smo, probijajući led, s Udrugom Cibale iz Vinkovaca, uspješno organizirali prvi okrugli stol na temu udomiteljstva, što se pokazalo kao pun pogodak, ali i idealna platforma za razmjenu iskustava i znanja. Ipak, najponosniji smo na naših 60-ak radionica kojima je nazočilo više od 1100 djece različitih uzrasta koja su uživala u kreativnim i zabavnim druženjima, a uz put i puno toga naučila. Uz redovne posjete prvašića svih gradskih ali i Osnovnih škola susjednih Općina, jer prostor smo otvoren svima, nakon dugo vremena, imali smo i organizirane posjete srednjoškolaca, a uz, sada već tradicionalni Dječji doček u gradskom parku, godinu smo zaključili i s 20-ak novoupisanih članova.

Iako korisnici knjižnicu uglavnom doživljavaju kao mjesto za posudbu knjiga, ona je puno više od toga. Što sve čitatelji ne znaju o ovoj ustanovi i kako izgleda rad u Gradskoj knjižnici?
Pult za kojim nas dočekuje “teta knjižničarka” s naočalama, spremna preporučiti zanimljiv naslov, “slika” je koju svi imamo u glavi pri spomenu knjižnice. I, mada je riječ o najvidljivijem dijelu našeg posla, posudbi prethodi puno, manje ili više, kompleksnih radnji koje je potrebno učiniti kako bi knjiga našla najprije svoje mjesto na polici, a potom stigla i do čitatelja. Put počinje nabavom i “mudrim” raspoređivanjem sredstava, uz suradnju s našim korisnicima koje, dva puta godišnje, pozovemo da izraze želju za naslovima koje bi voljeli pročitati, a koje, mogu s ponosom reći, uglavnom i pronađemo, baš kao što kontinuirano nastojimo nabavljati sve ono što je trenutačno hit i diljem svijeta. Slijede, potom, obrada građe, katalogizacija, uvođenje u račun, lijepljenje signatura-posao koji nije fizički težak, ali, itekako zahtijeva stručno znanje knjižničara, predanost i preciznost, jer svaka knjiga mora imati svoje mjesto, a mi biti, u mogućnosti pronaći ga, čim prije. Uz novu web stranicu, veliki iskorak napravljen je i s on line katalogom koji hvale svi naši korisnici jer im omogućuje, da iz topline vlastitog doma, a prije dolaska u knjižnicu, unaprijed vide što žele čitati, je li naslov trenutačno dostupan ili je potrebna rezervacija, iako je još puno i onih koji potragu za pravom knjigom smatraju avanturom, pa vole prošetati knjižnicom i samostalno “prelistati” police.

Posljednjih godina, zahvaljujući i osnaživanju tima s novim, mladim, stručnim kadrom, sve ste aktivniji i uspješniji i u provedbi različitih projekata kao i povlačenju financijskih sredstava, nastojeći ne ovisiti isključivo o gradskom, proračunskom novcu?
Kako nam ideja ne nedostaje, a i sredstva su na sve strane, samo ih treba znati privući, šteta bi bilo propustiti takve prilike, pogotovo znamo li da smo na takav način, na više mjesta u gradu, pokrenuli i prve, slobodne, male knjižnice, kao i Bibliobajk službu, na koju smo posebno ponosni. I ove godine, nakon što smo krajem listopada 2025., svašta nešto prijavili prema Ministarstvu, nadamo se i očekujemo sredstva za realizaciju novih zanimljivih projektnih priča, poput prošlogodišnje KnjiGOigraonice, svojevrsnog nastavka, odnosno rebrendiranja dugogodišnjeg Ljeta u knjižnici koje je tražilo novu formu. Riječ je o projektu koji je osnovnoškolcima, tijekom ljetnih praznika, ponudio 8 različitih igraonica koje su spajale čitanje, društvene igre i kreativnost, s ciljem poticanja djece da se maknu od ekrana i otkriju ljepotu zajedničke igre, razviju socijalne i motoričke vještine, nauče surađivati i stvore nova prijateljstva. Potreba za prijavom govori o velikom interesu, ali i našem, nedovoljno velikom prostoru što će se, nadamo se, vrlo skoro promijeniti. Kroz projekte koje provodimo i za koje apliciramo na razne natječaje nastojimo ojačati suradnju sa svim našim udrugama, školama i vrtićima, jer, navika čitanja se, znamo to svi, stvara od najranije dobi, a dijete koje čita, postaje čovjek koji misli, te, izići iz vlastitih zidova što smo učinili i tijekom Novogradiškog glazbenog ljeta, gdje smo, s puno veselja i zadovoljstva, vodili Zonu umjetnosti i kulture u gradskom parku.

Kapitalni projekt čiji završetak, s nestrpljenjem, uz sve Novogradiščane, posebno čekaju knjižničari, svakako je i preseljenje u novi, suvremeno opremljen prostor u najužem gradskom središtu. U kojoj je fazi ta priča i bliži li se početak novog poglavlja u životu Gradske knjižnice?
Veliki, suvremeno opremljen prostor dugogodišnja je želja svih nas, prije svega iz organizacijsko-logističkih razloga, jer nije ni malo lako raditi iz 10 različitih prostorija, a i vrijeme u kojem živimo, traži knjižnicu 21. stoljeća. Iako bi svi voljeli priču ubrzati, riječ je o ogromnom projektu u kojem je valjalo poštivati rokove, ali, završetak je tu i do preseljenja nas dijeli tek koji mjesec. Sigurna sam kako će to označiti i novo poglavlje u životu ustanove i knjižnicu pretvoriti u istinski dnevni boravak svih Novogradiščana. Smještena na “prestižnoj” lokaciji, u centru grada, nova zgrada Knjižnice na prizemlju će imati odjel za odrasle s informatičkom opremom, dok je kat rezerviran za one najmlađe. Bit će to šaren i razigran prostor s igraonicom i čitaonicom, a u planu je i konferencijska dvorana za promocije i razna slična događanja, što će ustanovu učiniti istinskim dnevnim boravkom za sve sugrađane i goste. Iako smo mislima već tamo, još se malo moramo strpjeti do službenog preseljenja, čemu se iznimno veselimo.

Novi prostor, značit će, sigurna sam i brojne nove aktivnosti, ideje i projekte?
Tako je, posebno jednu o kojoj, i osobno i s ostatkom tima, već dulje razmišljam, a riječ je o projektu tzv. Zelenih knjižnica, s kojim sam se imala priliku upoznati prošle godine na 1. Međunarodnoj konferenciji na tu temu održanoj u Mostaru, što je, na određeni način i budućnost knjižničarstva. Već sad provodimo puno toga što čini zelene knjižnice koje uvažavaju ekološke, ekonomske i društvene aspekte održivosti, kakav nastoji biti i čitav naš grad, ali želja nam je izboriti i službeni status, što će, donijeti brojne prednosti i novine.

Iako često slušamo statistike koje tvrde kako čitamo puno manje od prosjeka nekih drugih država, čini mi se kako Gradska knjižnica Nova Gradiška s tim nema problema?
S ponosom mogu reći da je tako, iako i mi imamo najveći broj članova koji su s nama generacijski, obiteljski, jer navika čitanja se stječe i odgaja “kod kuće”, od malena, a i mali smo grad u kojem se svi poznamo, zbog čega smo uvijek posebno radosni kada nam dođe netko novi, nepoznat. Sa zadovoljstvom mogu reći da imamo korisnike svih generacija, od onih najmlađih s nekoliko mjeseci, kojima roditelji čitaju prve slikovnice, do 90-godišnjaka koji još uvijek sami navraćaju po knjige, a najčešće su i oni koji su najbolje upoznati s novim naslovima. Cilj nam je svima ponuditi upravo ono štivo u kojem najviše uživaju, a to su, uglavnom, beletristika, trileri, iako u zadnje vrijeme primjećujemo sve veći interes i za znanstveno-fantastičnu literaturu. Osobno mi je žao što se nedovoljno čitaju stripovi, s obzirom na to da imamo zavidno veliku zbirku, a svojim korisnicima, i pored prisutnosti novih medija i platformi, svakodnevno nudimo i dnevni tisak, periodiku, ženske časopise koje također mogu prelistati kad navrate.

Tko sve čini knjižnični tim, koliko je odjela i službi i ima li vas dovoljno?
Gradska knjižnica Nova Gradiška djeluje kroz odjel za odrasle, odjel za djecu i mladež, službu stručne obrade, zavičajnu zbirku, bibliobajk službu i ravnateljstvo. Trenutačno nas je sedmero, uz rad po odjelima, radimo i sve ostalo sami, poput održavanja stranice, izrade plakata za sve svoje aktivnosti, osmišljavanja i ukrašavanja prostora, snimanja video priloga i slično, ali, s novim prostorom, želja nam je pojačati se timski, kako bi mogli raditi u dvije smjene i svojim korisnicima biti dostupni cijeli dan, baš kao što smo s njima i na Facebooku, Instagramu, a uskoro i na Tik Toku, jer poput prostora za 21.stoljeće, zahtijeva to i trenutak u kojem živimo.

TEKST: Simonida Tarbuk             FOTO: Gradska knjižnica Nova Gradiška