FAKULTET TURIZMA I RURALNOG RAZVOJA – Prodekan za razvoj doc. dr. sc. Berislav Andrlić: Turizam je kreativna djelatnost koja pruža brojne mogućnosti
POŽEGA – Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi u sastavu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku razvio se na temeljima Veleučilišta u Požegi, inicijativama i odlukama o njegovom preustroju u fakultet. Što taj iskorak u visokoškolskom obrazovanju donosi u društvenom i gospodarskom smislu razgovarali smo s prodekanom za razvoj doc. dr. sc. Berislavom Andrlićem.
Kako je došlo do inicijative da požeško Veleučilište, prepoznatljivo po svojoj kvaliteti, postane Fakultet turizma i ruralnog razvoja. To je, reklo bi se, iskorak u razvoju visokoškolskog obrazovanja na ovom području?
Svakako. Završili smo jedan ekonomski životni ciklus u području stručnog obrazovanja i kroz niz godina vrijednog rada iz područja znanosti i struke dosegnuli smo vrh naših i prostornih i financijskih kapaciteta i ono što je najbitnije, nastavnih kapaciteta. Nastavnici su dosegnuli znanstveno-nastavna znanja i tako stekli mogućnost držanja nastave na fakultetu i mogućnost provedbe znanstvenih istraživanja, što je preduvjet da bi se jedna institucija zvala fakultet. Kada je riječ o kronologiji – inicijativa je krenula od Upravnog vijeća bivšeg Veleučilišta u Požegi koje je dalo takav prijedlog u provedbu na Senat Sveučilišta u Osijeku, s tim da je taj cilj bio zapisan i u Strategiji razvoja Veleučilišta u Požegi, koju je usvojilo i Stručno vijeće, dakle naši nastavnici Veleučilišta u Požegi. Znači, inicijativa je bila naša, resorno ministarstvo je nakon predloženog elaborata prihvatilo takav prijedlog te uz nove studije koje smo dobili za odobrenje proglasilo nas je fakultetom. Svi ti studiji su ušli u upisne kvote Sveučilišta u Osijeku od ove akademske godine.
O kojim je to novim studijima riječ?
Novi studij je preddiplomski sveučilišni studij Turizma, iz područja ekonomije sa 180 ECTS bodova gdje se planira nastavak tog studija na diplomsku razinu u području turizma i održivog razvoja. Studij koji je već postojao je Studij Enogastronomije iz biotehničkih znanosti, STEM studij koji je također vrlo atraktivan te se upisuje već dvije godine, i drugi studij koji je stručni i dalje s tendencijom da postane sveučilišni- Studij Elektroničkog poslovanja i programskog inženjerstva koji studente promovira u prvostupnike poslovne informatike.
Koliko u ovom trenutku Fakultet turizma i ruralnog razvoja broji studenata?
Nakon zadnje promocije imamo novi broj, to je 619 studenata. Pri tom je 268 redovitih i 351 izvanredni student.
Sam naziv – Fakultet turizma i ruralnog razvoja – govori da je to vrlo pomno osmišljena visokoškolska ustanova. No, koliko se doista u strategiji razvoja kao temelj nalaze svi turistički potencijali na ovom području. Jer i ovdje je turizam jedna od najperspektivnijih gospodarskih grana…
Da, turizam čini oko 25 posto BDP-a i svakako je perspektivna djelatnost. Turizam nije samo dio ekonomije, turizam je agregat djelatnosti i sve studije koje imamo unutar toga su zapravo kombinacija biotehničkih znanosti i društvenih znanosti koje se naslanjaju na turizam. Tako da naziv turizam i ruralni razvoj tematski usmjerava ka stvaranju konkurentnih turističkih destinacija na inovativnim principima održivog i regionalnog razvoja te potreba tržišta rada, što se referira na ishode učenja te vrednovanja važnosti turizma za ekonomski rast i razvoj te konkurentnost nacionalne ekonomije i destinacije. Područje turizma perspektivno za uvođenje novih sveučilišnih studija i navedeno kao jedna od glavnih strateških odrednica Programskog razdoblja Europske Unije 2021.-2027. Strategija gospodarskog oporavka EU naglašava turizam i ruralni razvoj kroz financijsku alokaciju od 15 milijardi eura za jačanje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te jačanje ruralnih područja u provođenju strukturalnih promjena.
Iz premisa ruralno-održivo-zeleno-digitalno smo osmišljavali teme za naše kolegije i ishode učenja i iz strateških dokumenata – od grada, županije, Sveučilišta do krovnih dokumenata na razini Republike Hrvatske i Europske unije. U strukturi zaposlenih u hotelima i restoranima najveći udio, 50%, imaju srednje obrazovani zaposlenici. Budući su oni u kontaktu s klijentima te o njima značajno ovisi kako će turisti percipirati naš turistički proizvod i cjelokupnu ponudu, od izuzetne je važnosti njihovo adekvatno obrazovanje. Također zabrinjava podatak da 11% ukupno zaposlenih čini nekvalificirana radna snaga. Rješenje problema su naši završeni studenti informatike, turizma i enogastronomije.
Kada izađe s diplomom Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, što se mladom čovjeku dakle nudi na tržištu rada ?
Mi smo fokusirali na područje kontinentalnog turizma i ruralnog razvoja koje evo, po mišljenju mnogih dionika nije dovoljno iskorišteno. Imamo prirodne 2resurse, ali da bi jedna turistička destinacija zaživjela mora prvenstveno imati razvijene ponuđače u turizmu. Tu mislimo od malih OPG-ova, malih i srednjih poduzeća koja imaju ili smještaj ili se bave ugostiteljstvom, ili nekih drugih povezanih djelatnosti kao što su turističke zajednice, turističke agencije, različiti uredi pri županiji, gradu, poduzetničkim inkubatorima, dakle svi oni se bave turizmom kako bi ta destinacija privukla veći broj turista. Upravo naš spektar zanimanja ide u tu širinu različitih poslova, a danas, pogotovo u malim poduzećima, jedan poduzetnik mora imati znanja i kako kreirati proizvod, kako ga proizvesti, ali i kako ga prezentirati turistima, odnosno, kako ga virtualno predstaviti nekom budućem turistu. Upravo takve programe smo kreirali koji imaju dosta izbornih kolegija i stručne prakse i s drugih studija -na primjer, studenti turizma će imati neke izborne kolegije s područja informatike, dok će u obrnutom smislu studenti informatike imati određene kolegije iz područja primjerice vještina pregovaranja i prodavanja te nekih menadžerskih vještina koje su potrebne kako bi komunicirali sa svojim klijentima.
Koliko je kadrovski osnažen Fakultet, obzirom na krovnu podršku Sveučilišta u Osijeku?
U Elaboratu smo dokazali da je naša kadrovska osposobljenost s docentima 60 posto, dakle, trebalo je biti 55 posto i tu ljestvicu smo preskočili. Sada smo već neke naše djelatnike uputili na doktorske studije upravo iz područja turizma koji nisu bili u zvanjima doktora, tako da i dalje radimo na razvoju kadrova iako imamo dovoljan broj vlastitih kadrova. U određenom dijelu kolegija nam pomažu naši partnerski fakulteti iz Osijeka: Ekonomski fakultet, Fakultet Elektrotehnike i računarstva i Prehrambeno-tehnološki fakultet
Bivše Veleučilište bilo je prepoznatljivo i po tome što je u fokusu imalo praktična znanja. praktične, popularne radionice, svjedočili smo, dio su aktivnosti i na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja. Hoće li se tako nastaviti?
Da, to svakako. Kroz dio našeg sustava osiguranja kvalitete su gosti predavači, osobe koje nemaju onaj formalni izbor u zvanje ali imaju vrijedno iskustvo koje mogu prenijeti studentima u području prakse. Imamo priliku na našem fakultetu slušati našeg glavnog chefa hrvatske nogometne reprezentacije Tomicu Đukića, nedavno smo imali prvaka slastičarstva u Hrvatskoj Ivana Ergovića te ćemo tim tempom nastaviti i u području informatike, gatronomije i ekonomije, da nam gosti predavači donesu dašak životnog iskustva koje se ne može pronaći u knjigama i elaboratima.
Kada je riječ o stručnoj praksi, osnovali smo spin-off poduzeće Vinum Academicum, koje sada upravlja s našim vinogradom, nastavnom bazom u Podgorju i prodavaonicom vina, što će činiti i nadalje mjesto provedbe stručne prakse. Osim toga, imamo sklopljene sporazume s brojnim poduzećima za stručnu praksu. U području turizma išli smo korak dalje, sklopili smo niz sporazuma s hotelskim lancima gdje će studenti tijekom svog studija, a pogotovo tijekom ljeta, imati priliku odlaziti na stručnu praksu ako to ne budu obavljali u kontinentalnom turizmu.
Za kraj, koja je vaša poruka kao prodekana za razvoj mladima koji možda razmišljaju upisati se na ovaj fakultet? Zašto doći u ovu akademsku obitelj?
Ponajprije što je riječ o području koje je neminovno budućnost razvoja Republike Hrvatske. Mnogo se strateški polaže u turizam, a nedostaje radne snage. Zbog toga i što je turizam jedan zanimljiva, kreativna, društvena djelatnost koja uključuje komunikaciju s ljudima, širenje znanja, stjecanje iskustava, a ja kažem – da bi se bavili turizmom prvenstveno trebate voljeti putovanja, dakle proširiti vidike i upoznati nove kulture. Potom se možete baviti turizmom i u mjestu domicila i upoznati sve te ljude koji dolaze iz udaljenih zemalja. Studenti koji odlaze na Erasmus putovanja tijekom studija se mentalno grade što će mlade učiniti kompletnim osobama spremnima za rad u turizmu koji zaista nudi širok spektar mogućnosti.
TEKST: Sanja Pok FOTO: Sanja Pok