POŽEGA – “Lako je igrati u drugoj ligi i biti stalno prvi. To nije dovoljno.Željeli smo napredovati i morali smo prijeći taj Rubikon transformacije.Hrabro smo prešli i nastavili raditi i razvijati kvalitetu.”

Fakultet turizma i ruralnog razvoja vrlo je ambiciozan mladi trogodišnjak, sastavnica Sveučilišta J.J. Strossmayera. Kakva je njegova “osobna karta”? Koliko ima profesora, studenata, kakva je vizija?
Imamo 371 studenta. To je manji broj u odnosu na ustanovu iz koje smo se razvili. Razlog je jer smo vrlo intenzivno radili na dovođenju studenata do diploma, pogotovo onih studijskih programa koje ćemo sa završetkom ove akademske godine prestati izvoditi. Jer, smisao visokog obrazovanja jest dovesti mlade ljude do diplome, završiti visoko obrazovanje i skratiti vrijeme studiranja. Stoga smo u zadnje vrijeme imali vrlo brojne promocije diplomiranih studenata, po svim studijskim programima kako bi taj maksimalan broj diplomiranih izašao. Također, kada smo završili transformaciju svima njima smo i izdali uvjerenja o istovjetnosti diplomama koje izdaje fakultet tako da oni, pored onih veleučilišnih diploma sada imaju i uvjerenja s fakulteta. Gotovo svi su i zatražili ta uvjerenja, to nam je još jedan dokaz da smo tu transformaciju trebali napraviti i da se ove diplome koje sada izdajemo kao sveučilišta sastavnica nekako više cijene, ali imaju i bolju sliku kod poslodavaca.

Koji studentski programi prestaju s ovom akademskom godinom?
Definirali smo se da ostavimo četiri osnovna studijska programa – Sveučilišni prijediplomski studij Turizma, Stručni prijediplomski studij Enogastronomije, Stručni prijediplomski studij Elektroničko poslovanje i programsko inženjerstvo i Stručni prijediplomski studij Računovodstvo. To su četiri studijska programa kod kojih će nam vertikala biti Studijski program turizma prijediplomski pa diplomski sveučilišni studij, a koji su zapravo na svjetskom tržištu najprosperitetniji, najveći broj upražnjenih radnih mjesta je na tržištima. Ista slika je i u Hrvatskoj. Često nas pitaju – što ćete sa studijskim programom računovodstva? S obzirom na stanje na tržištu rada to je studijski program koji se i u Europskoj uniji jako traži, a i u Hrvatskoj, deficitaran, a i doći će do smjene generacija tako da ćemo ga nastojati maksimalno sačuvati, unaprijediti. Kontinuirano radimo revizije naših studijskih programa i prilagođavamo ih. Dokaz tome je i da smo fakultet koji je i na zadnjoj akreditaciji ocijenjen u kvaliteti upravljanja visokim učilištem i kvalitetni studijskih programa najvišom ocijenom. Studijski programi koje ćemo staviti u mirovanje su Studijski program prehrambene tehnologije, Studijski program upravnog prava, Trgovina i trgovinsko poslovanje, to su programi koju polako zatvaramo i nastojimo da što je moguće veći broj studenata diplomira kako bi ostvarili svoje diplome jer naprosto mislimo da nije primjereno da netko ovdje studira više godina. Završavamo jedan ciklus, naš studijski program Vinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo kojeg je Nacionalno vijeće dodijelilo Fakultetu agrobiotehničkih znanosti se završava na tom fakultetu i nastavlja u novom obliku. s obzirom na to da svi agronomski fakulteti u poljoprivredi danas muku muče s brojem upisanih studenata, preddiplomski studij rade kroz bilinogojstvo, a onda na diplomskom studiju su zadržali VVV – tako da za taj studijski program često puta neki kažu da je ugašen, nije on funkcionira kroz inoviranje gdje se izvodi na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti. Oni su velika sastavnica pa je normalno da su preuzeli taj studijski program, ali to nije bila odluka i naša želja, mi smo bili spremni i ovdje izvoditi taj studij. No kada se vidjelo da je broj zainteresiranih studenata jako pao, jer po novom zakonu na fakultetima uz potporu ministarstva mogu se upisivati jedino studenti koji su položili državnu maturu i to će u nekom budućem vremenu trebati riješiti. To je pitanje, jer kroz tehničke i poljoprivredne i strukovne škole postoji interes, ali s obzirom na strukturu maturskih ispita imamo taj problema da je veliki broj nepoloženih državnih matura i to najčešće esej. To nije dokaz da ta djeca nemaju kapaciteta već jednostavno njihovi kurikulumi nisu to pokrivali. Rektorski zbor prenio je taj problem ministarstvu. Tako je i taj studijski program zbog malog broja studenata postao nama veliki ekonomski teret, a kako ga ne bi gasili, prenijet je u Osijek. Ove godine prestat ćemo izvoditi i studij prehrambene tehnologije iz istog razloga. Onda smo mi i stoga, ali i zbog potrebe koja je jako vidljiva, s obzirom da se kontinentalni turizam bazira na gastronomskoj ponudi, razvili moderan studij Enogastronomije.

Kako je koncipiran taj studijski program?
On je iz oba studija i VVV i prehrambene tehnologije izvukao ono najbolje. eliminirali smo ono što se odnosi na industriju i industrijsku prehrambenu ponudu, posložili ga kako bi ga prilagodili obiteljskim gospodarstvima i mogućnostima turističkog razvoja određenog kraja. Slavonija ima taj potencijal pa smo taj studijski program tako moderno definirali i taj studijski program u konačnici nam prepoznaju sada i hotelijerske tvrtke s priobalja pa smo već imali i potpisivanja ugovora o praksi, a kasnije će naši studenti moći nastaviti i rad u tim ustanovama. Za sad je na razini stručnog studijskog programa, želimo ga zadržati kako bi upravo ta deficitarna radna snaga mogla čim prije doći na tržište rada. I u budućnosti je jedan plan da s Prehrambeno tehnološkim fakultetom razvijemo i diplomski stručni studij, uz naš sveučilišni studij Turizma.

Predstavite nam studij Turizma?
Sveučilišni studij Turizma, koji jest u polju ekonomije, ali mi na turizam gledamo, i to smo kroz nekoliko znanstvenih skupova i rekli, kao na interdisciplinarni fenomen. Mi smo fakultet koji se hrabro odlučio nazvati imenom Fakultet turizma i tu se nadam kako će naši znanstvenici uz pomoć i drugih znanstvenika sa Sveučilišta ali i znanstvenika izvan Hrvatske, da ćemo uspjeti pronaći makar okvir što je to fenomen turizma. Ta velika interdisciplinarnost nas obvezuje da pokušamo pronaći taj odgovor. Danas ćete naći puno fakulteta koji su s polja turizma, ali bave se uglavnom turističkom ekonomijom, ekonomijom unutar tog fenomena i vrlo često su vrlo specijalizirani naprosto stoga jer ovo je ogroman izazov za sve. Turizam je postao 10 posto globalne ukupne ekonomije, u Hrvatskoj je to i više oko 20 posto, to je fenomen na koji treba pronaći odgovore ne samo ekonomske već i kulturološke i društvene i ideološke. Mi smo hrabro zagrizli u tu jednu veliku jabuku, otvorili smo tu kutiju, ali tu je sada prilika da to radimo i radimo tako da se povezujemo s drugim institucijama kako bi zajedno bili što uspješniji. Tu vidimo priliku našeg rasta, mi smo sada zapravo relativno mala institucija, s obzirom na to da imamo 50 zaposlenih. Moramo raditi i to su nam i preporuke međunarodnog akreditacijskog povjerenstva, na povećanju broja djelatnika s izborom u zvanje. Moramo rasti, moramo ulagati u našu infrastrukturu i moramo ulagati i poticati znanstvena istraživanja, znanstveni razvoj kako bi sve nove znanstven spoznaje mogli prenijeti na naše studijske programe.

Imali u ovoj trenutku Fakultet i prostorne uvjete za rast i razvoj?
Mi se trudimo razvijati i u tom segmentu. Ovo što sada u ovom trenutku imamo na pristojnoj je razini, međutim, to nam je nedovoljno jer Fakultet mora rasti. Ponajprije mi očekujemo inicijalnu akreditaciju novog diplomskog studija, normalnu vertikalnu. Diplomski studij je naša radna skupina već dovela u vrlo pristojno stanje, u veliki postotak završenosti. Naravno, taj proces inicijalne akreditacije je danas na Agenciji pa će to potrajati, godinu dvije. Naime, Agencija za obrazovanje je svojevrsno “usko grlo”, ona sada treba definirati međunarodno povjerenstvo koje će doći, provesti akreditaciju i uz svoj redovni postupak reakreditacije svih fakulteta ili svih studijskih programa, a to je u Hrvatskoj priličan broj. Vrlo spor je taj proces, ali prilagodit ćemo se i imat ćemo diplomski studij. Nakon toga, već sada razmišljamo i znamo da ćemo s kolegama iz okruženja, sveučilištima koja se nalaze u okruženju i fakultetima za turizam raditi na pripremi jednog interdisciplinarnog doktorskog studija. To je jedan normalan put našeg razvoja. Uz to, moramo raditi na povećanju našeg nastavničkog kapaciteta, moramo zapošljavati. Tu postoje ograničenja koja donosi novi zakon, postoje ograničenja koja mora i ministarstvo realizirati. Za sada je jedna za jedan koeficijent – kada jedan odlazi u mirovinu mora doći drugi. Rijetko se pojavljuje ovakva situacija da se jedna mala ustanova transformira i teško da će druge ustanove, s obzirom na tekući zakon, moći nas pratiti. Moramo napredovati, Fakultet mora rasti ako želimo uopće opstati na tom zahtjevnom prostoru. Jer, znanost i visoko obrazovanje moraju odgovarati potrebama tržišta rada i zajednice, mora spoznaje transferirati u društvo da bi to društvo moglo rasti i napredovati.

Odgovor potrebama tržišta rada je i Kampus, odnosno Studij za rani predškolski odgoj?
To je plan Sveučilišta J. Jurja Strossmayera koje je prepoznalo našu želju. Mi smo ponudili tu ideju da Požega postane kampus tako da i druge pravne osobe, sastavnice Sveučilišta poput Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti mogu u Požegi izvoditi svoje dislocirane studije. Na taj način smo kao mladi fakultet pružili ruku i svim drugim sastavnicama – dobro nam došli, mi ćemo ovdje stvarati infrastrukturu, Grad Požega i Požeško-slavonska županija će pomoći da se ta infrastruktura podigne na razinu i da budete bliži mladima. Jer želimo da nam “sol” i duša prostora, a to su mladi ljudi ostaju ovdje, ovdje se obrazuju i stvaraju kao nositelji razvoja jer Hrvatska treba ravnomjeran razvoj, nije Hrvatska samo Zagreb i velika središta. Ovo je bolja ideja, plus što forma kampusa, odnosno tog Studija za rani predškolski odgoj se svodi na to da to bude izvanredni studij kako ljudi koji će primarno studirati u Požegi ne moraju putovati. Lakše je i jednostavnije da profesori dođu njima. A to je i srž Bolonje – nekada su se studenti morali “vrtjeti” oko profesora, a danas je obratno. Pa ako je studentska baza u Požegi, onda je dobro da profesor dođe ovaj vikend i ima nastavu a ne da deset ili 20 studenata iz Požege odlazi u Osijek. To je smisao kampusa i taj model je jako prepoznat na velikim europskim sveučilišta. To je pobjednička situacija za sve – i za nas, i za studente i za sveučilišne ostale sastavnice. Model je već poznat jer je i osječka akademija ima nastavnu bazu u našem Gradskom kazalištu Požega, a sada se i to može podići na višu razinu. Očekujemo da će uskoro nacionalno vijeće donijeti dopusnicu za dislocirani studij i da će to krenuti, spremni smo, imamo i sportsku dvoranu i sve što je potrebno.

U ove tri godine Fakulteta turizma i ruralnog razvoja koliko se Požega srodila s činjenicom da je konačno sveučilišni grad, kako to i povijesno zaslužuje?
Voljeli bi da je to snažnije. U javnosti još ima proturječja kao da je sve to još uvijek nepoznanica. No, taj proces je prošlo i Veleučilište koje je osnovala Vlada RH i koje je kao institucija pripadalo Vladi Republike Hrvatske. Bilo je i tada dosta kontroverzi pa su se stjecale diplome, reputacija se gradila i razvijala i stigli smo do vrha. Kada smo kao Veleučilište 2019. dobili najveće moguće ocijene kao dekan sam tada rekao da smo po sustavu kvalitete sazreli da napravimo skok više. I sada smo opet izazvali buru i šok – što radite s onim što je tako dobro. Pa idemo dalje! Lako je igrati u drugoj ligi i biti stalno prvi. To nije dovoljno. Nije dobro time se zadovoljiti – bolje biti prvi u selu nego zadnji u gradu. Ako želimo napredovati morali smo taj Rubikon prijeći i mi smo hrabro prešli i nastavili raditi i razvijati kvalitetu. I nitko nikome nije ništa oduzeo. Pa, mi smo otišli smo u jedno od četiri najveća sveučilišta u Osijeku kao pravna osoba registrirana u Požegi. Fakultet je požeški, sa sjedištem u Požegi i on odlučuje u tako velikom sustavu kao što je Sveučilište u Osijeku svojim ravnopravnim glasom među 16 tisuća studenata i skoro tri tisuće profesora. Mi smo po kvaliteti akreditaciju završili i tamo nam je mjesto, prihvaćeni smo jednoglasno. I korak dalje – naše studijske programe definirali smo tako da smo sa svakom sastavnicom koja se bavi dijelom tih studijskih programa uspostavili suradnju i oni dolaze k nama. Mi nismo manji brat, već ravnopravni partner i u poziciji smo da biramo najbolje od najboljih da nam dođu kao predavači to na dobrobit naših mladih, ali i cijele zajednice.

TEKST: Sanja Pok                FOTO: Sanja Pok