EPIDEMIOLOG ANTE VITALIJA: Trebamo pronaći kompromis između dosadašnjeg načina života i novog koji nameće pandemija

Datum objave: 28. 4. 2020. | Kategorija: Razgovori

POŽEGA – “Kada se kaže da ništa nije isto kao prije, treba to tako i prihvatiti. Nije isto. Svi se mi pokušavamo vratiti u normalni život, ali ne možemo sve izbrisati i ostaviti iza nas. Ono što se svi u ovom trenutku nadamo jest da ova pandemija bude bar sezonskog karaktera, a to znači da s toplim vremenom popusti, da bude manji broj slučajeva. Ali, to nikako ne znači da se možemo opustiti!” kaže epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i član Stožera CZ  dr. Ante Vitalija.

Dobra epidemiološka situacija u Požeško-slavonskoj županiji traje od samog početka proglašenja pandemije. Jeste li očekivali tako dobar rezultat?
Nismo imali vremena očekivati i predviđati. Jednostavno smo se suočavali svaki dan s novom situacijom, s novim obavezama koje su se stavljale pred nas, s potencijalnim brojem novih slučajeva, s uključivanjem testiranja. Na svim našim razinama pratili smo smjernice od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojih je bilo iz dana u dan, doslovno. Jedno jutro dobijete smjernice, već popodne dolaze druge ili treće, tako da smo se morali prilagođavati, biti u toku, prosljeđivati svim zdravstvenim ustanovama upute, objašnjavati upute, surađivati i s našom bolnicom i s Domo zdravlja i sa Zavodom za hitnu medicinu, ordinacijama obiteljske medicine. Sa svima njima smo zaista ostvarili dobru suradnju i zahvaljujući toj suradnji te radu Stožera civilne zaštite Požeško-slavonske županije imamo ovakav rezultat kakav imamo. Tu je naravno i odgovornost i savjest naših građana. Za sve nas je to bila nova situacija, situacija kojoj smo se morali prilagođavati u hodu, u kojoj smo morali drugačije živjeti. Sada je već dva mjeseca i pet, šest dana od prvih dolazaka autobusa iz Italije, kada smo se susreli s terminima “samoizolacija”, što to znači, staviti ljude u 14.dnevni režim, u nešto nesvakidašnje da ne smiju napuštati svoj dom i kontaktirati druge kako ne bi, zbog dolaska iz područja gdje je tada bila visoka transmisija, prenijeli bolest na svoje ukućane i okolinu. Kroz mjesec ožujak potom smo već imali situacije da smo morali početi testirati na području naše županije i to na osnovu epidemioloških i kliničkih kriterija. Epidemiološki kriteriji su nam bili boravak u zemljama s visokom transmisijom, dok god mi nismo imali lokalnu transmisiju u našoj zemlji i dok se nije bolest raširila. Ono što je bila zamisao, težnja i Nacionalnog stožera i nas lokalno, da se ta lokalna transmisija dogodi što kasnije, da ta oštrica bude što tuplja kako se zdravstveni sustav ne bi preopteretio i kako se ne bi zagušio bilo koji dio s velikim brojem oboljelih koje bi trebalo hospitalizirati ili čak teže slučajeve na zbrinuti na drugi način. U tome smo uspjeli.

Ušli smo u prvu fazu otvaranja aktivnosti, relaksiranja mjera. Čini kako je to opet jedan novi veliki epidemiološki izazov jer već polako popušta među stanovništvom ta visoka razina odgovornosti, pa i poslušnosti?
Da, to jest problem. S jedne strane imamo mjere kojih se trebamo držati, što više, što savjesnije i odgovornije na svim razinama, a s druge strane imamo druge potrebe poput gospodarstva, dosadašnji način života i funkcioniranja. I sad treba pronaći pravi kompromis između svega toga što nije jednostavno. Ovom prilikom pozivam ljude da budu odgovorni i dalje, bilo što se tiču posla, bilo što se tiče društvenog života i socijalnog kontakta. Doista, ono kada se kaže da ništa nije isto kao prije, treba to tako i prihvatiti. Nije isto. Svi se mi pokušavamo vratiti u normalni život, ali ne možemo sve izbrisati i ostaviti iza nas. Ono što se svi u ovom trenutku nadamo jest da ova pandemija bude bar sezonskog karaktera, a to znači da s toplim vremenom popusti, da bude manji broj slučajeva. To ne znači nikako da se možemo opustiti! Hoćemo li i kako u jesen imati i u kom obimu, to ćemo vidjeti. Znači, u ovom trenutku imamo dobre dijagnostičke metode, terapijske su više u obliku suportivne terapije, a ono što nemamo u smislu virusnih bolesti, u smislu velike većine bolesti koje su reducirane u svijetu i čovječanstvu- nemamo još uvijek cjepivo. To je ono što očekujemo, a koliki će vremenski period proteći – nadajmo se da će biti što kraći!

Ljudi vole reći u Požeško-slavonskoj županiji nema oboljelih, nema virusa. Je tome doista tako, smijemo li se, bar u nekim granicama, opustiti?
Ne. Nitko sa sigurnošću ne može reći – nema virusa. Ponavljam – sve osobe koje primijete neke simptome, a u ovom trenutku to je simptom koji nam prevladava, koji izlazi na površinu kad bi se dogodila i lokalna transmisija, a to je pojačana tjelesna temperatura, to je temperatura preko 37,2, 37,5 stupnjeva. Naravno trebalo bi uzeti i respiratorne kriterije, to zna varirati od osobe do osobe da imamo samo jedan simptom kraće vrijeme i slično. Znači osobe koje se na osnovu epidemioloških i kliničkih kriterija budu kandidirale, testirat ćemo i dalje. Testiramo trenutno osobe koje rade s osjetljivom populacijom u ustanovama za socijalnu skrb, znači našim domovima za starije i nemoćne. Sve smo te domove već u jednom navratu protestirali, sad krećemo za njihove 14-dnevne turnuse ponovo. Sve te osobe bit će testirane. Do sada je bilo 357 testiranja na području Požeško-slavonske županije. Od tih 357 imali smo, kao što javnost već zna, dva pozitivna rezultata i treću osobu koja je bila pozitivna ali se zarazila na području druge županije.

Koliko je važno stalno naglašavati potrebu dezinficiranja i pranja ruku te držanja propisanog fizičkog razmaka. Dojam je kako su se ljudi upravo prema tim uputama počeli prilično olako odnositi?
Važno je vrlo. Ta socijalna distanca, udaljenost jedno od drugog, vrlo je važna. Govorimo stalno – to je respiratorni, kapljični način prijenosa, aerosol, to znači veća je mogućnost prijenosa u zatvorenom prostoru, veća je mogućnost da se prenese s osobe na osobu gdje boravi više osoba ako su blizu i ako duže borave u istom prostoru. Zato nam je ta distanca bitna, zato je bitno što kraće vremena provesti u zatvorenom, a potom treba naglasiti i ovo što ste rekli – dezinficiranje ruku i naravno opće higijenske mjere. Jer ne smijemo zaboraviti da respiratorne infekcije ulaze preko ruku, ono što treba izbjegavati a to je dirati rukama usta, nos i oči. I osnovno je pranje ruku, pranje ruku, pranje ruku, higijensko pranje ruku i korištenje dezinficijensa gdje god da dolazimo ili se nalazimo.

Od 4. svibnja otvaraju se i uslužne djelatnosti koje zahtijevaju bliski kontakt, poput frizerskih salona i slično. Očekujte li tu neke nove epidemiološke izazove?
Svakako, sve te uslužne djelatnosti morat će se prilagoditi jednom novom režimu i načinu rada, baš kako su već krenule trgovine s neprehrambenom robom. Znači, drugačiji režim, drugi način zaštite samih djelatnika koji uslugu obavljaju, ali i zaštite klijenata. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradio je veći broj preporuka i postupnika za rad u svim tim uslužnim i trgovačkim djelatnostima. Naravno, ponovo dosta toga ovisi i građanima, da ljudi koji idu u trgovine svedu to na onaj minimum koliko je nužno u tom trenutku, ne stoga što se otvorilo pa idemo obilaziti već zbog nužne potrebe kako bi se i na takvim mjestima što manje okupljali.

Krenule su i priče kako su odluke i mjere sve više potaknute sve više političkim, a sve manje stručnim epidemiološkim namjerama, kako to komentirate s pozicije struke. Koliko doista te odluke nama svima život znače, iako toga možda i nismo u svakom trenutku svjesni?
Naravno, ljudi to uvijek gledaju kroz prizmu toga da netko ima političke ili neke druge interes. Stožeri su stavljeni u ovom slučaju zbog potrebe, zbog razvoja situacije pandemije, jednog izazova, zla koje se nadvilo nad čitavo čovječanstvo. To je nešto što nismo imali zadnjih 100 godina, još od pandemije španjolske gripe 1918. godine, znači 102 godine od takvog zla. Moramo toga biti svjesni. Znači, to je nešto s čim se nismo susretali, generacije i generacije, tako da je pred sve stožere, koje god razine bili, stavljen jedan veliki povijesni izazov.

TEKST: S. Pok          FOTO: S. Pok

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn