POŽEGA – “Kao dio turističke ponude nalazišta u Kaptolu, složili smo dvije pješačke ture, jednu kraću te jednu dulju, a isto tako napravili smo i dvije biciklističke ture. Nismo to napravili iz perspektive kulturne baštine, već iz perspektive čovjeka koji dolazi, odnosno turista. Biciklističke ture su se uklopile u već postojeće staze na Papuku jer ne treba izmišljati toplu vodu već uporno dodavati sadržaje kako bi stvorili još bolju turističku ponudu. Samo tako ćemo posjetitelja zadržati što dulje i kvalitetnije na našem području,” kaže pročelnik Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i višegodišnji istraživač tumula na području Kaptola iz starijeg željeznog doba, dr. sc. Hrvoje Potrebica.

Turizam u Požeško-slavonskoj županiji još je u povojima. Tek smo nekoliko proteklih godina svjedoci pojačanog turističkog djelovanja, a u tome, barem zasad, prednjači Park prirode Papuk. Kaptol, kao poznato arheološko nalazište, pod obroncima je Papuka i Park prirode zadire čak i u naselja. Veliki je to turistički potencijal, no moramo biti svjesni kako nitko neće ništa za nas napraviti osim nas samih. Jedan od onih koji vuku, rade i razvijaju, ne samo arheološku priču, već iz toga radi komercijalni turistički proizvod je naše gore list, pročelnik Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i višegodišnji istraživač tumula na području Kaptola iz starijeg željeznog doba, dr. sc. Hrvoje Potrebica.

“Kao dio turističke ponude nalazišta u Kaptolu, složili smo dvije pješačke ture, jednu kraću te jednu dulju, a isto tako napravili smo i dvije biciklističke ture. Nismo to napravili iz perspektive kulturne baštine, već iz perspektive čovjeka koji dolazi, odnosno turista. Biciklističke ture su se uklopile u već postojeće staze na Papuku jer ne treba izmišljati toplu vodu već uporno dodavati sadržaje kako bi stvorili još bolju turističku ponudu. Samo tako ćemo posjetitelja zadržati što dulje i kvalitetnije na našem području. Nadalje, pozvali smo stručnjake za turizam i u suradnji s njima napravili jedan digitalni alat u vidu 3D rekonstrukcija i simulacija koji bi na neki način trebao biti ponuđen posjetiteljima da mogu pogledati što se to kod nas zbiva. Jedan dio nalaza iz Kaptola je u požeškom, a jedan u zagrebačkom Arheološkom muzeju pa je ideja da oni posjetitelji koji dođu u zagrebački muzej budu upućeni u naš kraj i obrnuto. U te informacije o Kaptolu bi se ubacile i informacije o gastronomiji, enologiji itd. Tako bi se virtualno mogli šetati po onom što smo mi pronašli. S druge strane dijelovi tih 3D simulacija bit će moguće skenirati mobitelom na određenim mjestima gdje će se sljedeće godine postaviti informativne table i skeniranjem QR koda posjetitelji će na svom mobilnom uređaju moći pogledati dio 3D simulacije za određeno mjesto”, ispričao je Potrebica.

Kaže kako naši ljudi često dvoje između depresije i fatalizma te na drugoj strani megalomanije. “Pogledajte primjer Baranje. Danas se svi čude kako je to tako naglo krenulo u turističkom smislu i kako to sad sve dobro izgleda i zarađuje. Prije desetak godina tamo je situacija bila sjedi pa plači i ništa im nije palo s neba ili došlo preko noći. Baranjska turistička ponuda je rezultat napornog, neprimjetnog desetogodišnjeg rada. Zašto neprimjetnog? Oni su si dali u zadatak da svake godine ono što imaju unaprijede i naprave malo bolje. Deset godina malo pomalo i “odjednom” imate vrhunski turistički proizvod. Treba početi vući jer kad jedan ili dvojica vuku, drugi će im priskočiti u pomoć i početi gurati. Dok nemamo ove koji vuku, ništa od tog. Mi se ovdje trebamo sabrati te pogledati što imamo, a što nam nedostaje u infrastrukturi. Ne čekati da nam neko nešto da već s onim što imamo početi raditi koliko možemo i time pokazati i reći onima koji nam mogu pomoći, vidite što imamo i što smo napravili, a s onim što nam vi možete dati ćemo učiniti još i više”, naglasio je Potrebica.

Dodaje kako je krucijalno povezati u jednu ponudu, jedan turistički proizvod što više toga jer različite ljude zanimaju različite stvari.”Mi nećemo dobiti posjetitelje koji će doći gledati samo arheologe. Dobit ćemo ljude koji se žele dobro provesti. Neke malo više zanima arheologija, neke vino, neke gastronomija, neke lov, priroda, gledanje ptica. Štos je u tome da dovedete veću skupinu ljudi tako da svatko dobije ono što želi i što ga zanima, a da mu onaj drugi ne “pije krv” kako mu je to dosadno,” kaže Potrebica.

Za kraj našeg razgovora smo se dotakli i ostalih vrhunskih nalazišta i potencijalnih turističkih priča kao što su Rudine i Treštanovci. “Požega zaslužuje arheološki muzej već samo na temelju tri lokaliteta koje ima: Rudina, Kaptol i Treštanovci. Kad bi samo to pokazali, ništa drugo ne bi trebalo jer su to svjetske stvari. Treštanovci su fantastičan antički lokalitet, primjer rimskih termi. Izvrsna priča za rezidencijalni turizam, a zapelo je gdje i sve drugo zapne. Morate imati tog jednog koji će vući, a onda će mu drugi doći u pomoć. Nadam se da će Kaptol uspjeti zaživjeti ovako kako je zamišljeno i onda potaknuti i druge priče na drugim mjestima našeg kraja”, zaključio je profesor Potrebica.

TEKST: Bojan Miščević    FOTO: Bojan Miščević