POŽEGA – Udruga Humanum, u sklopu projekta financiranog sredstvima Agencije za elektroničke medije, provela je istraživanje medijske pismenosti za učenike viših razreda osnovne škole.U istraživanju  pod vodstvom psihologinje Ive Grgić sudjelovalo je 325 učenika viših razreda osnovnih škola s područja Požeško-slavonske županije.

Medijska pismenost, koja je rezultat medijskog obrazovanja, podrazumijeva pristup medijima te analizu, vrednovanje i stvaranje sadržaja i danas se smatra jednim od ključnih oblika pismenosti 21. stoljeća. Od školske godine 2019./2020. u hrvatskim osnovnim školama započinje provođenje nove kurikularne reforme pod nazivom Škola za život kojom se nastoji 37 osuvremeniti rad u školama. Za škole se nabavljaju projektori te su škole od Ministarstva dobile sredstva za nabavu opreme, potrošnih materijala za uvođenje novih kurikuluma te književnih djela za cjelovito čitanje. Pored nabavljanja tableta za učenike, novom reformom je predviđeno i nabavljanje računala za učitelje, nastavnike i stručne suradnike. Iz navedenih razloga je tema, a ujedno i glavna aktivnost ovog projekta, upravo istraživanje medijske pismenosti učenika viših razreda osnovnih škola Požeško-slavonske županije.

Istraživanje je provela Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava Humanum pod vodstvom psihologinje Ive Grgić u razdoblju od rujna do prosinca 2021. godine. Osim glavne aktivnosti, provođenja istraživanja medijske pismenosti učenika viših razreda osnovnih škola Požeško-slavonske županije, također je provedeno mapiranje potreba nastavnika hrvatskog jezika viših razreda osnovnih škola Požeško-slavonske županije.

U istraživanju je sudjelovalo 325 učenika viših razreda osnovnih škola s područja Požeško-slavonske županije, od kojih je 49,8% bilo muškog, a 48,3% ženskog spola, dok se ostatak nije želio izjasniti o spolu. U istraživanju je korištena prilagođena verzija upitnika po uzoru na anketni upitnik na temelju kojeg je provedeno istraživanje među svim državama članicama Europske unije (Ciboci, 2018; EAVI i DTI, 2011) u svrhu dobivanja podataka te Upitnik opće medijske pismenosti u svrhu utvrđivanja razine medijske pismenosti učenika.

Nadalje, najviše učenika je bilo iz sedmih i osmih razreda, zatim šestih te najmanji broj iz petih razreda. Rezultati istraživanja su pokazali kako učenici imaju tendenciju visoko procjenjivati svoje digitalne vještine, medijsku pismenost, znanja i sposobnosti dok je opća razina medijske pismenosti učenika viših razreda osnovnih škola zapravo na niskoj do srednjoj razini. Rezultati istraživanja su pokazali kako učenici viših razreda osnovnih škola Požeško-slavonske županije imaju pristup različitim vrstama medija od kojih najčešće koriste tik tok, Facebook, Instagram te aplikacija za razmjenjivanje poruka (viber, whatsapp i messenger). Što se tiče kreiranja i stvaranja vlastitih sadržaja pokazalo se kako većina učenika koristi medije za primanje i slanje emailova (66,8%), sudjelovanje na društvenim mrežama (79,1%), kreiranje profila, stranice ili grupe na društvenim mrežama (64,3%), gledanje serija, filmova i slušanje glazbe (88,6%), preuzimanje sadržaja (61,2%) te igranje online videoigrica (59,7%).
Također ispitivalo se znaju li učenici analizirati i kritički vrednovati medijske sadržaje te su rezultati pokazali kako učenici najpouzdanijima smatraju informacije dobivene putem televizije i interneta, dok najnepouzdanijim smatraju informacije dobivene putem novina. 14,8% učenika za sadržaje putem medija pomislilo kako je sadržaj napravljen za promoviranje pušenja, 44,3% kako je sadržaj zapravo prikriveni oglas dok je 55,7% pomislilo za sliku osobe na društvenim medijima da je modificirana, odnosno da osoba na slici tako ne izgleda u stvarnom svijetu. Rezultati su također pokazali kako 40% učenika u posljednja tri mjeseca nisu nikad namjerno kliknuli na reklamu koju ste vidjeli na internetskoj stranici, društvenoj mreži ili ste je dobili preko e-maila

Rezultati su pokazali kako 36,6% učenika nije sigurno je li zakonom dopušteno sve oglašavati dok 31,7% misli da je zakonom dopušteno sve oglašavati. 57,5% učenika smatra kako zakonom propisano kada mediji moraju zaštititi identitet djece, 66,5% učenika smatra da zakonom nije dopušteno prikazivati žene i muškarce na ponižavajući način, 35,4% učenika smatra kako zakoni propisuju vrstu sadržaja koje se smije, odnosno ne smije prikazivati u medijima dok 54,5% učenika smatra kako zakonom nije zabranjeno preuzimanje („skidanje“) filmova i glazbe s interneta. 52,9% učenika smatra kako svaka reklama na televiziji i radiju mora biti jasno označena da znamo da je to reklama. 58,2% učenika smatra kako informacije koje pronađu na internetu ne smiju koristiti bez navođenja izvora dok 79,1% učenika smatra kako informacije na Wikipediji nisu uvijek točne. 79,4% učenika smatra kako nije dobro dijeliti lozinke svojih profila na društvenim mrežama, u online igrama itd. s najbližim prijateljima te 84,6% učenika smatra kako se današnja se djeca bolje služe internetom od odraslih.

Rezultati ovog istraživanja će doveli su do novih spoznaja o medijskoj pismenosti učenika viših razreda osnovnih škola u Požeško-slavonskoj županiji te mogu pomoći stručnjacima u razvijanju materijala, udžbenika i modificiranja i kreiranja nacionalnog kurikuluma, nastavnicima hrvatskog jezika pomoći pri modifikaciji vlastitog plana i programa rada budući da mogu služiti kao objektivan način vrednovanja dosadašnjeg načina medijskog opismenjavanja učenika osnovnih škola. Iako se rezultati dobiveni ovim istraživanjem ne smiju generalizirati na cijelu Republiku Hrvatsku, oni ipak mogu dati dobar uvid u trenutačno stanje medijskog obrazovanja i medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. U budućnosti je svakako potrebno provesti istraživanje u svim hrvatskim županijama, što je i glavna preporuka za buduća istraživanja jer tek na temelju cjelovite slike mogu se predlagati i donositi nove politike medijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

IZVOR: Udruga Humanum    FOTO: unicef.org/croatia