POŽEGA – U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi i Požeške biskupije, u četvrtak, 15. studenoga 2018. godine s početkom u 10 sati, održat će se Znanstveno-stručni skup o Antunu Kanižliću u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi. Dan prije, 14. studenog bit će predstavljen i pretisak Kanižlićeve “Svete Rožalije” u 19,00 sati u organizaciji požeškog Ogranka Matice hrvatske.

Program znanstveno-stručnog skupa:
10,00 – 10,30 sati
Otvorenje znanstveno-stručnog skupa
Zbor Glazbene škole Požega
Petar Petrović – monolog

PREDAVANJA
10,30 – 12,00 sati
Prof. dr. sc. Zlata Šundalić – Sličnosti i razlike hrvatskih religioznih poema
Izv. prof. dr. Vladimir Dugalić – Teološke tradicije u molitveniku Bogoljubnost molitvena (1766.)
Prof. dr. sc. Sanja Nikčević – Antun Kanižlić ili protjerani/zabranjeni kršćanski svjetonazor u literaturi
Prof. dr. sc. Alojz Jembrih – Kanižlićeva sv. Rožalija u kajkavskoj inačici Ivana Krizmanića
Prof. dr. sc. Mijo Korade – Okolnosti, izvori i dometi Kanižlićevih katekizama
Stanka (12,00 – 12,30 sati)

Izložba

12,30 – 14,00 sati
Doc. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček – Jezične zanimljivosti Kanižlićeve Svete Rožalije
Dr. sc. Ivan Missoni – Ljubav Božja kao odvratiteljica od zavodljivih napasti u Kanižlićevoj Svetoj Rožaliji
Dario Budimir, prof. – Književna i kazališna recpecija Kanižlićeve Svete Rožalije
Prof. dr. sc. Mijo Korade – Antun Kanižlić i Vincenzo Basile: Kanižlićeva djela u Dalmaciji u 19. stoljeću
18,00 sati – svečana sveta misa u crkvi sv. Lovre

Hrvatski književnik, jedan od prvih pisaca prosvjetitelja u Slavoniji, Antun Kanižlić, rođen je u Požegi 20. studenoga 1699. U rodnom je gradu završio četiri gramatikalna razreda /nižu gimnaziju/, a zatim je nauke nastavio u Zagrebu, Beču i Leobenu. Poslije toga učiteljevao je godinu dana u varaždinskoj Gimnaziji, a zatim je slušao tri godine filozofiju u Grazu. Kanižlićevi književni počeci u svezi su s vjersko-prosvjetnim radom isusovaca i očituju se u pisanju nabožnih  knjiga, molitvenika i prijevoda s njemačkog jezika. Njegovo najpoznatije djelo je spjev “Sveta Rožalija, panormitanska djevica, nakićena i  ispivana”.

TEKST: S. P.       FOTO: ilustracija