SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA – Prilika za upoznavanje s bogatstvom prirodne baštine Brodsko posavske županije

Datum objave: 05. 6. 2020. | Kategorija: Društvo

SLAVONSKI BROD – Svjetskom danu zaštite okoliša koji ove godine skreće pozornost javnosti na biološku raznolikost, na specifičan se način pridružila i Brodsko posavska županija, predstavljajući na službenim stranicama, vlastitu, iznimno bogatu prirodnu baštinu.

Dan zaštite okoliša koji svijet obilježava 5. lipnja, prigoda je za podsjećanje na važnost njegova očuvanja, ne samo zbog prirodnih bogatstava, već i zbog tradicijske baštine i naslijeđa čiji su korijeni u davnoj prošlosti. Znajući kako je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve, neophodno je da svi postanemo aktivni dionici održivog i ravnomjernog razvitka te preuzmemo odgovornost za očuvanje planeta jer prihvaćanje odgovornosti, kao i ukazivanje na snagu i moć pojedinca, ključna je poruka obilježavanja ovog dana. Tom prigodom, uz čestitku upućenu svim stanovnicima, Brodsko posavska županija na službenim je stranicama predstavila vlastitu, iznimno bogatu prirodnu baštinu, potvrđujući kako u svojim razvojnim programima i projektima, proaktivno vodi računa o zaštiti okoliša. S ciljem očuvanja zaštićenih područja, svojti, minerala, sigova i fosila, 2004. godine osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na “lokalnom” području – Natura Slavonica, pod čijom je nadležnošću sedam zaštićenih područja i 15 područja ekološke mreže.

Jedan od njih je i „Muški bunar” specijalni rezervat šumske vegetacije smješten na jugozapadnome dijelu Psunja, na površini oko 43 ha. Sekundarna je bukovo-kitnjakova prašuma, zaštićeni prirodni objekt na nadmorskoj visini 750 – 800 m, na kojem se prostire stara gorska bukova i mješovita šuma hrasta kitnjaka, približne starosti od 250 do 300, pa i više godina, sa stablima koja dostižu i do 40 metara visine i 250 cm prsnih promjera. Na području Brodsko-posavske županije nalazi se i jedinstvena sekundarna prašuma starih slavonskih hrastova lužnjaka u blizini Okučana, prostor u kojem se nikada nije gospodarilo i koji je iz redovnog gospodarenja izlučen još davne 1928. godine u površini oko 53 ha. Prašnik se nalazi na približno 96 m nadmorske visine. Danas je to posebni rezervat šumske vegetacije s oko tisuću starih stabala hrasta lužnjaka i 150 stabala običnoga graba i bukve.Brodsko-posavska županija putem Javne ustanove skrbi za još jedan izniman biser prirode-posebni ornitološki rezervat Bara Dvorina koji je zaštićenim proglašen 1987. godine. S površinom od 640 hektara, proteže se uz rijeku Savu u dužini od 6 kilometara te obuhvaća baru Dvorinu, manje bare, poplavne livade i pašnjake kao i poplavnu šumu hrast lužnjaka. Posebno je značajno kao gnjezdilište, hranilište i zimovalište bojnih vrsta ptica.Najljepšu priču o Slavoniji i ovom kraju Republike Hrvatske priča značajni krajobraz Gajna, zaštićen prije četvrt stoljeća,smješten između sela Oprisavci i Poljanci u “džepu” koji na južnoj strani graniči s rijekom Savom. Područje krajobraza s površinom većom od 300 hektara, značajno je kao jedinstveni poplavni prisavski pašnjak s karakterističnom florom i faunom, no kao pašnjak postoji stoljećima jer su stanovnici, upravo ovdje oduvijek na ispašu dovodili stoku.

Danas se na području Gajne nastoje reintroducirati stare hrvatske pasmine, poput slavonsko-srijemskog podolskog goveda, crne slavonske svinje, posavskih konja, ovaca cigaja, kokoši hrvatica, te hrvatskih ovčara, posebne vrste pasa, neodvojivih pratitelja stoke u Slavoniji. Odlukom Županijske skupštine od 2010.godine u kategoriji značajnog krajobraza je i Pašnjak Iva, smješten južno od sela gorice u Općini Dragalić kod Nove Gradiške,prostor koji već stotinama godina služi za slobodnu ispašu konja, krava, svinja, gusaka i ostalih životinja. Posebnu vrijednost području daje vegetacija nitrofilnih travnjaka i pašnjaka koju ispašom održavaju autohtoni posavski konji stočara iz okolice te redovita košnja.

Ovakva staništa rijetka su i ugrožena u Europi te zaštićena Bernskom konvencijom. Valja istaknuti da u poplavnom dijelu godine, Pašnjak Iva postaje mrijestilište savskih riba te dom velikom broju različitih vrsta ptica.Kada je riječ o pticama, valja reći i kako Brodsko-posavska županija skrbi o još jednom ornitološkom daru prirode, posebnom ornitološkom rezervatu Jelas ribnjaci koji su dio ekološke mreže NATURA 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice.Rezervat obuhvaća 125 hektara površine ribnjaka na kojem se gnijezde, hrane i zimuju razne vrste ptica od kojih u najvećoj mjeri žličarka, siva guska, gak, žuta čaplja, mala i velika bijela čaplja i mnoge duge. Jelas polje i samo je zaštićeno 1995. godine, a njegova golema površina od čak 28.800 hektara koja se proteže na području Slavonskog Boda te općina Bebina, Oriovac, Sibinj i Brodski Stupnik i blizina rijeke Save čine ovo područje iznimno pogodnim za hranidbu i gniježđenje ptica.

TEKST: S.T /bpz.hr  FOTO: natura-slavonica.hr

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn