POŽEGA – U Gradskom muzeju Požega održano je predavanje na temu „Željezno doba Zlatne doline – Kaptol u europskom kontekstu/Iron Age of the Golden Valley – Kaptol in European Context“.Uz dugogodišnjeg istraživača željeznodobnih lokaliteta na ovim prostorima dr. sc. Hrvoja Potrebicu, brojnim Požežanima značenje Zlatne doline i veličanstvenost željeznodobne baštine u europskom i svjetskom kontekstu približio je jedan od najvećih autoriteta željeznodobne arheologije prof. dr. Manuel Fernandez Götz.

Pred brojnim Požežanima o značaju željeznodobnih lokaliteta na ovom području govorila su dva vrsna predavača dr. sc. Hrvoje Potrebica ravnatelj Centra za prapovijesna istraživanja, redovni profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predavač na Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i svjetski poznati arheolog za razdoblje željeznog doba Manuel Fernandez Götz sa Sveučilište u Edinburghu koji od prošle godine istražuje i svjetski poznati lokalitet Kaptol.

Značenje Kaptola u svjetskim razmjerima impresivno je jer riječ je o jedinstvenom raskrižju kulturnih zona, naglasio je dr. Potrebica. “Kaptol se nalazi na jednom kulturnom raskrižju Europe, kada gledamo civilizacijske krugove – srednjoeuropski krug, kontinentalno europski krug u kojem se razvijaju određene kulture, različiti načini razmišljanja i pogled na svijet, a s druge strane imamo istočne kulture, kulture koje su okrenute stepama, nomadskom načinu razmišljanja koji je istočno od Dunava i kulture koje preko Balkana donose sredozemne, grčke utjecaje na ovaj prostor. Kaptol se nalazi na u fokusu sva tri kulturna centra i ono što danas smatramo određenim nedostatkom tada je to bio privilegij jer je upravo ova naša Zlatna dolina imala monopol za kulturni transfer, odnosno oni su jedini poznavali sva ta tri svijeta.

Uz tumule i nekropolu jedinstveno je u europskom i svjetskom kontekstu i kaptolsko naselje čije otkriće je tek u početnoj fazi, dodaje Potrebica. “Geofizikalna istraživanja potvrdila su da je na Kaptolu u ono vrijeme kada se smatralo da u cijeloj karpatskoj kotlini nema nekakvog naročitog života, odnosno, da željezno doba dolazi do stagnacije pa i propadanja, na našem kaptolskom brdu postoji izuzetno uređeno naselje gotovo urbane strukture. To je bila senzacija na europskom nivou, jer do sada se znalo samo za dva mjesta u Zapadnoj Europi koja bi mogla pokazati takvu stvar kakvu ima Kaptol,”

Neosporna i unikatna vrijednost lokaliteta na prostoru Kaptola i Požeške doline koju su potvrdili arheološki nalazi i znanstvena istraživanja tek treba biti na pravi način valorizirana i od strane lokalne zajednice pa i u gospodarsko-turističkom segmentu, naglasio je Potrebica. “Mučili smo se sa znanstvenim istraživanjima, pokrenuli smo neke znanstvene projekte. Naravno da to zahtjeva puno novca, ako hoćete “igrati u ligi prvaka”. Nema izgovora zašto bi bili lošiji od bilo koga drugog. To smo u znanstvenom smislu u određenoj razini i postigli, a zadnjih dvije i pol godine zapravo razmišljamo o tome kako zajednici vratiti ono što joj uvjetno rečeno, uzimamo, što koristimo, dakle taj dug i lokalnoj i široj zajednici te kako to prezentirati i uključiti u život svih nas, odnosno baštinika te kulturne baštine,”.

“Stalno govorimo o kulturnoj baštini, a zaboravljamo kako netko mora biti i baštinik te baštine. Zajednica je baštinik te baštine i pokušavamo to na neki način vratiti. Jedan od projekata je Interreg projekt „Iron-Age-Danube“ koji smo radili ovdje i upravo je kaptol bio jedan od pokaznih mjesta u kojima se u ovom dijelu Europe pokazivalo na koji način pristupiti toj baštini, kako je valorizirati i inkorporirati u turističke proizvode, u nešto što zajednica može koristiti i iz čega konačno može dobiti nekakvu korist. Ovo što imamo možemo koristiti na adekvatan i dobar način, neke od modela smo već pokazali i ipak se nešto mijenja. Rade se turistički proizvodi, obučavamo ljude koji su sposobni voditi projekte i prezentirati tu baštinu i nadamo se kako je to samo početak, jedan eksperiment koji bi zapravo na ovom prostoru mogao postati i pravilo. Kada sve zbrojimo – imamo gastro-enologiju, fantastična vina, izvrsnu hranu, prekrasne krajolike, kulturu, sve što je potrebno da bi inkorporirali s jednom ovakvom pričom, zaključio je dr. Potrebica uz napomenu da, kada je riječ o samoj građi, Gradski muzej u Požegi trenutno ima jednu od najboljih željeznodobnih zbirki u istočnoj Europi. Iznimnom događaju koji je svojim značajem i kvalitetom obilježio i unaprijedio ovogodišnje Požeško kulturno ljeto, nazočio je i gradonačelnik Darko Puljašić.

TEKST: S. Pok           FOTO: S. Pok