POŽEGA – Predsjednik Vlade, Andrej Plenković u Podstrani 7. prosinca predsjedao sastankom Vlade sa županima kao i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Uz brojne čelne ljude jedinica lokalne i regionalne samouprave, sastanku su nazočili i župan Brodsko posavske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija, Danijel Marušić, te prva žena Požeško slavonske županije, županica Antonija Jozić

Još jedan redovan sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održan 7.prosinca u Podstrani najavio je i početak sedme godine ovakve suradnje koja, naglasio je premijer Plenković, pridonosi povjerenju i dinamici te stvara okvir koji će dugo ostati model višerazinskoga upravljanja Hrvatskom. Riječ je o partnerstvu utemeljenom na četiri načela- kontinuirani, stalni i strukturirani dijalog, funkcionalna decentralizacija, fiskalna decentralizacija, te potpora u realizaciji projekata.Uz političku stabilnost koju je ocijenio ključnom, premijer je kao najvažnije temelje Vladine politike već sedmu godinu zaredom istaknuo ravnomjerni regionalni razvoj, društvenu koheziju i smanjivanje nejednakosti u hrvatskom društvu, što je i činjenica koja pridonosi ostvarenju velikih zajedničkih projekata.

Zajednički sastanak bio je i prilika da premijer podsjeti kako Hrvatsku čeka konačna odluka o ulasku u schengenski prostor, što je ocijenio iznimno važnim za turističku zemlju poput naše, peije svega zbog ostvarenja potpune slobode kretanja, što će olakšati putovanje svih naših državljana, ali onih koji nam dolaze u posjet.Tu je i ulazak u eurozonu, 1. siječnja 2023., kao još jedan od generacijski strateških postignuća. Mi smo, rekao je Plenković, podigli i stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku sa 61 na 70 posti prosjeka EU-a., što je i u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom. Premijer se, tijekom sastanka, osvrnuo i na turističku sezonu u kojoj smo ostvarili 37 posto više dolazaka, odnosno 24 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu, zbog čega očekujemo i puno veće prihode od onih u rekordnoj 2019. “Hrvatska jedina zemlja koja godišnje ugosti pet puta više turista nego ima stanovnika, što nema niti jedna turistička destinacija u Europi.” podsjetio je premijer, dodavši i kako je Hrvatska, uz Cipar, zemlja s najvišim rastom BDP-a.

Uz podsjećanje na mjere pomoći građanima i gospodarstvu zbog energetske krize uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu, premijer je podsjetio i na nedavno usvojen Proračun za 2023.godinu, prvi izražen u eurima čije su tri glavne uloge instrument za ublažavanje posljedica kriza, sidro za daljnji gospodarski rast i ravnomjerni regionalni razvoj te sprječavanje socijalne frakture i osiguranje socijalne kohezije.” Uz deset prihvaćenih amandmana na prijedlog proračuna, vrijednih gotovo 10 milijuna eura, željeli smo poslati političku poruku da prepoznajemo prioritete koji su važni za funkcioniranje pojedinih dijelova Hrvatske.”, naglasio je rekavši i kako će Vlada i nadalje raditi na prioritetima ovih sastanaka, odnosno posvećivanju pozornosti ravnomjernom regionalnom razvoju. “Obzirom da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem pokazao izrazito učinkovit za bolji razvoj istoka Hrvatske, koji je bio objektivno u najnepovoljnijem položaju u nizu godina, po istom je modelu rađen i Projekt Sjever, a posebna pozornost posvećena je i projektu vezanom uz Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu.„Povećali smo regionalnu kartu potpora za investitore, gdje posebno prednjači Sisačko-moslavačka županija, s 10 posto većim potporama nego drugdje“, istaknuo je Plenković naglasivši kako autocesta koja se gradi prema Sisku i Petrinji mora postati žila kucavica razvoja županije, baš kao i nedavno otvorena dionica Osijek – Beli Manastir, koja povezuje Budimpeštu s Pločama.„Do kraja mandata završit ćemo i drugi tunel kroz Učku, koji će povezati Istarsku županiju s mrežom autocesta u Hrvatskoj“, nastavio je Plenković i dodao da je prometno povezivanje ključ ravnomjernog regionalnog razvoja, zbog čega Vlada radi i na dovršetku ceste do Bjelovara, Virovitice, od Križevaca prema Koprivnici, od Požege prema autocesti, te Vinkovaca i Vukovara prema autocesti.Uz zaokruženu cestovnu infrastrukturu, renesansu hrvatskih otoka, plan je početi i s ozbiljnim ulaganjima u željezničku infrastrukturu, ali i nastaviti s investicijama u ljude, jer demografija je temelj politike ove Vlade.

Sastanak s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave predsjednik Vlade iskoristio je i da podsjeti kako Hrvatska uz pomoć Plana oporavka provodi važne reforme i ulaganja, zbog čega nam je uplaćeno više od milijarde i pol eura. “Osigurali smo više od 25 milijardi eura sredstava za cijelo desetljeće, što je težina jednog godišnjeg proračuna“, istaknuo je, te dodao kako očekuje da se ,u duhu partnerstva, strukturira i godišnji financijski plan, a, potom, 2030., kada ćemo biti već iskusna članica Unije, napravi i veliki rezime gdje je hrvatsko društvo bilo prije, a gdje će biti poslije članstva u Europskoj uniji. „Ovo su važni trenuci i siguran sam da ćemo biti na razini političke odgovornosti koja je pred nama“, zaključio je premijer. Po završetku sastanka prvi čovjek Vlade zajedno s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marinom Piletićem, uručio je nova 62 ugovora iz Programa Zaželi, što, također, potvrđuje kontinuitet provedbe projekata od kojih koristi imaju dugotrajno nezaposlene žene ali i najugroženiji sloj stanovništva, stari i nemoćni.

TEKST: S. Tarbuk           FOTO: vlada.gov.hr