KAPTOL – U sklopu projekta “Virtualni arheološki krajolici Podunavlja” koji se provodi u okviru Interreg programa transnacionalne suradnje i sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u Kaptolu je u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, održan Okrugli stol na temu Potencijali Požeške kotline za arheološki turizam.

Projekt “Virtualni arheološki krajolici Podunavlja”, koji se provodi od lipnja 2019. do prosinca 2022. godine, okuplja institucije i stručnjake s područja devet zemalja regije (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije) te se sastoji od 10 projektnih partnera te 12 pridruženih strateških partnerskih institucija. Vodeći partner projekta Universalmuseum Joanneum iz Graza, dok je hrvatski projektni partner Arheološki muzej u Zagrebu. Okrugli stol “Potencijali Požeške kotline za arheološki turizam” jedan je od posljednjih događanja organiziranih u sklopu ovog projekta. Organizacija ovog događanja za cilj ima popularizaciju arheologije kao znanosti i arheološkog lokaliteta Kaptol, kao i ukazivanje na postojeće potencijale.

Arheološki lokalitet Kaptol jedno je od najznačajnijih nalazišta starijeg željeznog doba na prostoru kontinentalne Hrvatske.Požeško-slavonska županija i Općina Kaptol u suradnji s Centrom za prapovijesna istraživanja iz Zagreba pokrenuli su proces izrade potrebne dokumentacije za izgradnju Interpretacijskog centra halštatske kulture, a u studenom ove godine dodijeljen je certifikat Kulturne rute Vijeća Europe, svojevrsno jamstvo izvrsnosti, Stazi željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route). Na području Općine Kaptol nalazi se poučna staza “Putevima ratnika-željezno doba u Zlatnoj dolini” na kojoj se istraživanja sustavno provode posljednjih dvadeset godina. Kao sastavnica kulturne rute, ta poučna staza temelj je sve snažnijih pokušaja da se važnost kulturne baštine stavi u prvi plan u strategiji razvoja gospodarstva na lokalnoj razini.

Upravo u fokusu projekta „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“ je da arheološka baština, a posebno arheološki krajolici podunavske regije, postanu vidljiviji na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, a time i atraktivniji za njezinu integraciju u održivi kulturni turizam, rečeno je na Okruglom stolu na kojem su predavanja održali dr.sc.Hrvoja Potrebicu iz Centra za prapovijesna istraživanja, dr.sc. Jacqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr.sc. Marijana Lukačević suradnica za projekte Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije i Kristina Rupert iz TZ Zlatni Papuk. Okupljene su prigodnim riječima pozdravili načelnik Općine Kaptol Mile Pavičić i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha.

“Kroz projekt “Virtualni arheološki krajolici Podunavlja” ostvareno je već dosta rezultata, a današnja tema – potencijali – potvrđuje da imamo doista veliki potencijal koji trebamo razviti od razine turističkog proizvoda atraktivnog gostima ovog područja. Krenuli smo i u projekt Interpretacijskog centra halštatske kulture i vjerujem da ćemo u tom projektu uspjeti jer nositelj projekta je Požeško-slavonska županija, a imam povjerenje u agilnost naše županice da će ona to doista uspjeti i “izgurati” do kraja te da ćemo stvarno imati bogatu turističko-arheološku ponudu u budućnosti,” rekao je načelnik Pavičić.

“Drago mi je danas biti u Kaptolu na ovom Okruglom stolu koji će doprinijeti za potencijali Požeške kotline kada je u pitanju arheološki turizam budu ne samo prepoznati nego i primijenjeni u nekoj skoroj budućnosti. Kako bi se to i dogodilo, treba realizirati planirane projekte, a da bi se realizirali projekti potrebni su uvijek pravi ljudi. Stoga zahvaljujem cijeloj ekipi iz Zagreba, ali i domaćim snagama koje djeluju na razvoju ovih potencijala.” rekao je zamjenik županice Troha.

“Zašto ovom radimo? Nije samo riječ o popularizaciji arheologije jer dostigli smo onaj stupanj, fazu kada su istraživanja koja traju i njihovi rezultati osvijestili širu javnost o vrijednosti te baštine. Stvara se prilika za nove projekte i na ovom okruglom stolu okupljeni su svi oni koji mogu koristiti arheologiju kao jedan od svojih proizvoda,” naglasila je dr. sc. Jacqueline Balen.

“Ne smatram da treba svaki arheološki lokalitet prezentirati i pokazivati već je potrebno pomno odabrati sadržaje koji imaju potencijala i budućnost, uz paralelno razvijanje shvaćanja da se živi u prostoru bogatom arheološkom baštinom koju uistinu treba i vrednovati i brinuti se o njoj na razini cijele zajednice, ” dodala je.

O značaju složnog djelovanja struke i cijele zajednice govorio je i dr. sc. Hrvoje Potrebica. “Ovo je situacija gdje se sve složilo. Upornošću i tvrdoglavošću dospjeli smo do rezultata pri čemu smo imali potporu lokalne zajednice od samog početka. Dolazimo do toga da Županija preuzima jedan o ključnih projekta u trenutku kada se penjemo na jednu višu razinu, kada imamo taj kvantni skok koji treba napraviti. Često ovakve ideje i projekti upravo na tim “premosnicama ” ne uspiju prijeći u višu razinu, ali to ovdje nije slučaj. Imali smo i kontinuintet istraživanja, domaće ljude koji su se sa svojim poslovima uključili u cijelu stvar što je iznimno značajno. Jer, ako arheološka baština ne uđe u turističke proizvode, u restorane, u ponude, u smještaje, u turističke ture, sve o čemu pričamo ostaje na razini teorije i ne živi. Na ovom mjestu počinje živjeti.”

“Imamo potencijal da to nastavimo i opet postanemo primjer dobre prakse. Uz to, pojavio se i Fakultet turizma i ruralnog razvoja i ovdje bi se mogla stjecati neka posebna znanja unutar tog studija. Naime, mi ćemo uvijek naći nešto što je izvrsno, ali poanta je u tome može li se ta izvrsnost oblikovati u proizvode. I ne samo oblikovati već treba i celofan, a taj celofan, to je ovaj brend, ova specifičnost, začin koji jelo čini posebnim. U ovom slučaju kulturni turizam bi mogao biti taj koji ovaj prostor kotline čini specifičnim, a mi smo ti koji proizvodimo začin. Već jesmo europska destinacija u smislu arheološkog turizma, stvorila se kritična masa, a u tu situaciju se nadopunjavaju novi elementi i treba iskoristiti taj zamah i tu inicijativu da razvijamo to i dalje. Kroz ovakve projekte i kontinuitet, uz ljude koji su u stanju takve projekte voditi, imamo sve. Samo nastavimo raditi, ” zaključio je Potrebica.

TEKST: Sanja Pok                       FOTO: Sanja Pok