KAPTOL – Projekt Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja – Iron Age Danube koji se, od siječnja 2017. godine provodi u sklopu Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. Interreg u Hrvatskoj se provodi na području Jalžabeza te u Kaptolu u Požeško-slavonskoj županiji. Jedan je od najinovativnijih europskih projekata što potvrđuje i ulazak u finale Regiostars 2018 natjecanja na razini cijele Europske unije.

Projekt !Irone – Age – Danube” vrijedan je 2,55 milijuna eura i financiran je 85 posto sredstvima Europske unije, a ostalo su sredstva ostalih dionika.Projekt predstavlja monumentalne krajolike starijeg željeznog doba Podunavlja i do lipnja 2019. godine provodi se na području pet država, Austrije, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Partneri iz projekta koriste moderne tehnologije za istraživanje bogate arheološke baštine starijeg željeznog doba (halštatsko razdoblje) kako bi stvorili novi i uzbudljiv turistički proizvod Dunavske regije i istodobno izgradili široku međunarodnu mrežu za njegovu zaštitu. Arheološki muzej u Zagrebu projektne aktivnosti provodi na poznatom nalazištu Kaptol kod Požege. Riječ je o dijelu istraživanja koje već 17 godina vodi prof. Hrvoje Potrebica i koja se sada nastavljaju združenim nastojanjima i resursima. Aktivnosti projekta trebale bi dati poticaj razvoju kulturnog turizma u ovom dijelu Hrvatske, smatra Potrebica.

“Imamo strateški arheološki program koji radno zovemo već 17 godina “Željezno doba Zlatne doline” i bavimo se istraživanjem željeznodobnih kultura koje su na ovom području bile izuzetno bitne. Za lokalitet na kojem se sada nalazimo – Kaptol, znamo već 40 godina, on je već i u prvoj fazi bio dosta poznat i u svjetskim krugovima jer bila su dva senzacionalna nalaza grčkih kaciga, najsjevernijih grčkih kaciga u Europi. I to je već ukazalo na značaj tog lokaliteta, međutim, od 1971. godine prošlog stoljeća on nije istraživan. Godine 2000. počeli smo istraživati na ovom prostoru i utvrdili smo da postoje dva groblja i jedno veliko utvrđeno naselje i već nalazi koje smo pronalazili odmah u prvim godinama pokazali su kako je riječ o jednom lokalitetu europskog značaja, a već i ti skromni napori koje smo u to doba imali s financiranjem Ministarstva kulture i lokalne zajednice doveli su do toga da je taj lokalitet posao poznat u europskim krugovima kao jedan od ključnih lokaliteta starijeg željeznog doba,” pojasnio je Potrebica dodajući kako i ovaj projekt potvrđuje da je Požeška dolina jedno od iznimno važnih istraživačkih prostora u europskim razmjerima.

“Ovo je već treći europski projekt. Raniji projekt koji smo imali bio je isključivo orijentiran na znanstvena istraživanja i uveo je ovdje najmodernije metode koje se upotrebljavaju u svijetu bio je najbolje ocijenjeni projekt te vrste u Europi u posljednjih šest godina i jedini arheološki projekt koji je bio financiran. Projekt koji je trenutno ovdje na snazi, koji je dio istraživanja monumentalnih željeznodobnih krajolika u Europi na određeni način nastavak je svega toga, ali i dizanje na jednu drugu razinu. Naime, mi se bavimo znanstvenim istraživanjem i zaštitom kulture baštine, ali to treba imati završetak tako da sva ta kulturna baština uđe u upotrebu, da se prezentira i počne iskorištavati u smislu kulturnog turizma što bi i lokalnoj zajednici i društvu u cjelini donijelo dodanu vrijednost. Tako bi kulturna baština kojom se doista možemo ponositi u svjetskim razmjerima, imala dodanu vrijednost u ekonomskom, turističkom i promotivnom smislu,” rekao je Potrebica.

Modernim metodama utvrđeno je kako je kaptolački krajolik u starije željezo doba bio jedan od gusto naseljenih i najvažnijih prostora u onodobnoj Europi. Kaptolački kneževi, potvrđuju arheološki nalazi, bili su dobri trgovci i vrsni političari koristeći prirodne resurse i geopoložaj. “Na ovom prostoru postoje dvije stvari – imamo dva resursa. Jedan resurs je materijalni i to je grafit, a grafit je u željezno doba imao vrijednost zlata. Drugi resurs koji su ljudi u ovom području imali prilaz – oni su stajali na granici tri svijeta onodobne Europe – mediteranski svijet s civilizacijama Rima i Grčke, srednjoeuropski svijet te halštatske željeznodobne civilizacije i svijet istočnih stepa iza Dunava.Oni su odlučivali što će prijeći iz jednog svijeta u drugi svijet kada govorimo i u ljudima i o tehnologijama i o materijalnim resursima. Ova zajednica je maksimalno iskoristila i prirodni i politički prostor, ništa nisu odnijeli sa sobom nisu ništa uništili, a na nama je da se zapitamo zašto su ljudi prije 2800 godina odavde bili važan čimbenik u Europi,a nama danas to malo teže polazi za rukom. Možda bi trebalo vidjeti na koji način su oni promatrali i taj kulturni i gospodarski prostor pa promijeniti razmišljanja i svoje slabosti pretvoriti u prednosti,” zaključio je profesor Potrebica. Trenutno se provode istraživanja na lokalitetu iznad Vetova, gdje su pronađena dva bogata tumula ženski i muški grob, te nekoliko manjih tumula, manjih dimenzija ali s jednako reprezentativnim nalazima.

Nagradama RegioStars Europska komisija nagrađuje najinspirativnije i najinovativnije regionalne projekte financirane iz Kohezijske politike Europske unije. Žiri od 15 članova odabrao je 21 finalista u 5 kategorija od 102 prijavljena projekta iz cijele Europe financiranih sredstvima EU. Projekt Iron – Age- Danube jedan je od pet finalista u kategoriji Ulaganje u kulturno naslijeđe. Pobjednici će biti proglašeni početkom listopada 2018. godine na Europskom tjednu regija u Bruxellesu.

TEKST: S. Pok    FOTO: Slavonski.hr