NOVA GRADIŠKA – „Arheološka baština naselja Zapolje“ naziv je vrijedne izložbe postavljene u Gradskom muzeju Nova Gradiška. Riječ je o postavu koji predstavlja značajno i slojevito materijalno naslijeđe koje je, uz povijesna istraživanja, potvrđeno istraživanjima, terenskim pregledima i studioznim konzervatorsko-arheološkim radovima na i oko crkve Svetog Nikole.

Da je područje Nove Gradiške i njene okolice u arheološkom smislu, iako još uvijek nedovoljno istraženo, iznimno bogato, stručnjaci znaju odavno. Potvrđuje to i vrijedna izložba „arheološke baštine naselja Zapolje“ koju zaljubljenici u povijest mogu, sve do kraja mjeseca studenoga, posjetiti u Gradskom muzeju. Riječ je o postavu koji predstavlja značajno i slojevito materijalno naslijeđe koje je, uz povijesna istraživanja, potvrđeno istraživanjima, terenskim pregledima i studioznim konzervatorsko-arheološkim radovima na i oko crkve Svetog Nikole.

Uz panoe s fotografijama i stručnim pratećim tekstom koji prikazuju zatečeno stanje s početka istraživanja, 2012.godine, istražne radove, obnovu i sadašnje stanje, zanimljiv arheološki postav predstavlja i antičko nalazište Puharine te ostatke utvrđenog plemićkog grada na položaju Gradine. „ Povijesni izvori od sredine 13.stoljeća navode kako su posjedi oko crkve Svetog Nikole u vlasništvu plemićkog roda Borića, a onda, stoljeće kasnije, obitelji Zapolja koja se naglo uzdigla i pored velikih zasluga, za sobom ostavila i neslavan trag, olakšavši Osmanlijama da lakše zauzmu Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo.

Uz poznate povijesne činjenice, izložba nudi i uvid u starija, nedovoljno poznata vremenska razdoblja, vezana uz antičko nalazište Puharine, otkriveno tek 1971.godine, a onda i naselje i nekropolu iz razdoblja kasne bronce i razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, utvrđeno terenskim pregledom i istraživanjima provedenim od 2015. do 2017.godine, kada smo, nekolik kilometara dalje, utvrdili i postojanje utvrđenog plemićkog grada s utvrdom na položaju Jakeševa Gradina.“, upoznala je na otvorenju izložbe, dr. Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška jedna od suatorica izložbe uz stručnjake sa zagrebačkog Instituta za arheologiju, Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela Slavonski Brod i osječkog arheloškog muzeja-Hrvoja Kalafatića, Ratka Ivanušeca, Danimirku Podunavac i Marinu Matković-Vrban.

Na iznimno vrijednom arheološkom lokalitetu koji se dovodi u vezu s plemićima Zapoljskim, pripadnicima reda starih hrvatskih plemena, najznačajnija je crkva Svetog Nikole, izvorno romaničko-gotička, kasnije dograđivana u baroknom i historicistčkom stilu, kao primjer sakralnog graditeljstva iz vremena uspona plemićkih rodova. Nakon Gradskog muzeja, vrijedan arheološki postav će do najmlađih- osnovnoškolaca Adžamovaca i Rešetara, jer, kako je i naglašeno prilikom otvorenja „ svrha i cilj izložbe je postojeće i buduće rezultate prenijeti stručnoj i široj javnosti kako bi rasvijetlili tijek prohujalog vremena i utkali ga u kulturno i povijesno naslijeđe Slavonije.“

TEKST: S. Tarbuk        FOTO: F. S.