GRADSKI MUZEJ NOVA GRADIŠKA – “50 godina likovne kolonije Strmac koje nema”

Datum objave: 06. 10. 2021. | Kategorija: Kultura

NOVA GRADIŠKA – Nakon što je 2016., po završetku višegodišnje rekonstrukcije zasjao novim sjajem, Gradski muzej Nova Gradiška polako ali sigurno gradu vraća i esenciju urbanosti. Potvrdila je to i izložba “50 godina likovne kolonije Strmac koje nema”, službeno zatvorena tiskovnom konferencijom na kojoj su, o značaju suvremene umjetnosti i baštine za razvoj društva, ravnatelj muzeja Miroslav Pišonić, likovni kritičar i esejist Milan Bešlić, član Osnivačkog odbora kolonije inž.arh.Miroslav Prpić, te akademski slikari Željko Subić i Gordan Bijelić.

Povodom skorog zatvaranja, za kulturu i povijest Grada, iznimno vrijedne izložbe “50 godina likovne kolonije Strmac koje nema”, Gradski muzej Nova Gradiška organizirao je jedinstvenu tiskovnu konferenciju na kojoj su, o značaju suvremene umjetnosti i baštine za razvoj društva, ali i pozicioniranje Nove Gradiške kao istinski urbane sredine, progovorili Milan Bešlić, ugledni hrvatski likovni kritičar i esejist, inž.arh.Miroslav Prpić, član Osnivačkog odbora kolonije, novogradiški akademski slikari, sudionici kolonije- Željko Subić i Gordan Bijelić, te profesor Miroslav Pišonić, ravnatelj Gradskog muzeja Nova Gradiška. Baš kao i izložba, bila je to prilika i za podsjećanje na sada već davnu 1971., iznimno važnu godinu za kulturu na ovom području, godinu Hrvatskog proljeća, ali i godinu osnutka Likovne kolonije Strmac i tadašnje Muzejske ustanove grada.

Riječ je o, sasvim posebnoj umjetničkoj priči, jednoj od prvih te vrste u Slavoniji, pa i šire, svojevrsnom ambicioznom projektu akademskog slikara Ferdinanda Kulmera, koji je, zajedno s prof. dr.Matkom Peićem, akademskim slikarom Jozom Jandom i samoukim slikarom Josipom Pintarićem činio prvu komisiju koja je pozivala umjetnike iz cijele bivše države na Koloniju.

Tijekom dva mjeseca koliko je Kolonija trajala, na poznatom novogradiškom izletištu, u 14 saziva sve do posljednje, organizirane 1988.godine, izmjenjivale su se grupe umjetnika koji su, kroz zajedničko stvaranje, promišljanje o umjetnosti, a potom i obvezu doniranja jednog rada, označile i početke stvaranja bogatog fundusa galerijskog odjela koji je, s vremenom, trebao dovesti i do osnivanja Galerije likovnih umjetnosti Nove Gradiške, kakve, pola stoljeća kasnije, baš kao i kolonije, još uvijek nema.

Uz profesora Miroslava Pišonića, kustosa, mladog i ambicioznog ravnatelja Gradskog muzeja, na značaj kolonije koja, prema riječima svog idejnog začetnika, akademskog slikara, redovnog profesora na ALU, grofa Ferdinanda Kulmera, uz uzajamno upoznavanje umjetnika služi i “prevladavanju gradskih, pokrajinskih i regionalnih mitnica, ali i ukidanju pojomova kao što su provincija i likovni centar, učeći skromnosti i uzajamnom poštovanju”, podsjetili su i njeni sudionici, tada mladi umjetnici, akademski slikari Željko Subić i Gordan Bijelić, član osnivačkog odbora Kolonije, inž.arh.Miroslav Prpić, te Milan Bešlić, likovni kritičar i esejist, koji je, između ostalog rekao kako o umjetničkoj vrijednosti Likovne kolonije Strmac glasnije od ičega govore i imena poput Nives Kavurić Kurtović, Željka Hegedušića, Ivana Lesiaka, Mersada Berbera, Vasilija Jordana i brojnih drugih slikarskih veličina.

TEKST: Simonida Tarbuk                  FOTO: S. Tarbuk

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn