GRADONAČELNICA PAKRACA ANAMARIJA BLAŽEVIĆ: Svi naši planovi i projekti usmjereni su na poboljšanje kvalitete života građana

Datum objave: 16. 3. 2022. | Kategorija: Razgovori

PAKRAC – Željni druženja i socijalnog kontakta, vrednujući važne datume, Pakrac i Pakračani bogatim programom obilježavaju blagdan zaštitnika, svetog Josipa i rođendan svoga Grada. Još jedna godina u kalendaru i pakračkoj povjesnici prilika je za svečanost ali i rekapitulaciju učinjenoga, o čemu razgovaramo s prvom ženom grada, saborskom zastupnicom, gradonačelnicom Anamarijom Blažević

Nakon prošlogodišnjeg Dana grada obilježenog, u skladu s epidemiološkim mjerama, na značajno skromniji način, Pakračani su ove godine pripremili višednevni program Dana Grada i proslavu blagdana zaštitnika, svetog Josipa?
Treću godinu za redom obilježavanje našeg Dana Grada održava se u vrijeme epidemioloških mjera. Aktivnosti smo pripremili kao da epidemioloških mjera neće biti. Konkretno to znači da smo potpisali ugovor za koncert s Joletom kao izvođačem, a koncert će biti na vanjskim prostorima Tržnice. Obavijestili smo ustanove i ostale izvođače u programu „Poklon mome gradu“ da je ovogodišnja tema hrvatski izumitelji u čemu su doprinos dali i pakrački izumitelji. Tu je i Dan poduzetništva, sajam udruga, kulturna i sportska zbivanja koja su, uvjereni smo, zanimljiva i našim građanima i gostima.

Koliko je globalna javnozdravstvena situacija posljednjih godinu i pol, utjecala na svakodnevno funkcioniranje i rad Grada i na koji ste način “iskoristili” to vrijeme?
Uvijek na tu temu naglašavam da mi najviše nedostaje socijalni kontakt, odnosno druženja. Na različite načine održavamo kontakte neophodne za planiranje i provođenje raznih aktivnosti, nemamo masovne kontakte tipa seminara, ali održavamo sastanke pojedinačno, savjetovanja i seminare „na daljinu“ takozvane webinare i slično pri čemu je meni zbog učestalog boravka u Zagrebu kao saborska zastupnica to i olakšano kada su u pitanju kontakti s dužnosnicima ministarstava. S te strane posao ne trpi, ali smo mi ljudi društvena bića i nedostaje nam taj neposredni kontakt. Projekti su se i dalje provodili, bez zastoja, osim u samim počecima cjelokupnog zatvaranja, ali to je bilo u početkom ožujka 2020. godine. Nekakvog „slobodnog vremena“ nije bilo, a zbog smanjenih dolazaka stranaka, vrijeme smo usmjeravali na telefonske kontakte i kontakte e-mailom za sve stranke i sugrađane.

Unatoč poznatoj činjenici kako je Pakrac, nakon Vukovara, najrazoreniji grad u Domovinskom ratu, unatoč još uvijek vidljivim “ranama”, Grad svakodnevno, mijenja svoju vizuru što primjećuju svi koji navrate. Što je sve, u tom smislu, učinjeno u prethodnom periodu i što još sve Pakračane čeka?
Učinjeno je jako puno i svi naši planovi i projekti idu u smjeru poboljšanja kvalitete života stanovnika u svim naseljima na području Grada Pakraca. Svima njima na određeni način uklanjamo i ratne rane. Podsjetit ću na obnovu višestambenih i javnih zgrada kroz projekte energetske učinkovitosti. Završen je i projekt uređenja gradskog trga, asfaltiraju se stare i izgrađuju nove prometnice i nogostupi, hortikulturi dajemo poseban značaj i očekuju nas uskoro sadnje drvoreda i općenito ozelenjivanja i uređenja javnih površina.

Na prošlogodišnjoj, svečanoj sjednici uz Dan Grada, s pravom ste se pohvalili nizom uspješno realiziranih kapitalnih projekata, poput Aglomeracije Pakrac-Lipik, rekonstrukcije središnjeg gradskog trga, značajnog ulaganja u prometnu infrastrukturu. Gdje ste, u tom smislu, trenutno i koji su projekti najaktualniji?
Svi nabrojani projekti, osim rekonstrukcije središnjeg gradskog trga koji je završio, su i dalje u tijeku, a projekt Aglomeracije treba bi biti završen krajem lipnja ove godine. Upravo zbog tog projekta u planu je i niz rekonstrukcija prometnica i nogostupa koji su čekali njegov završetak, a nastavljamo graditi i nove prometnice i nogostupe.

Uz epidemiju covida, početak godine svakako je obilježio i popis stanovništva. Kako je “prošao” Pakrac i što govore brojevi?
Prvi rezultati ukazuju da nas je manje za oko 1365 ili 16 posto u odnosu na popis od prije 10 godina. Možemo to promatrati s dvije strane. Nama je Državni zavod za statistiku prije popisa stanovništva svojom metodologijom izračuna predviđao pad na nešto više od 6500 stanovnika, a popis kaže 7.095. Smatram to realnom brojkom. Zbog tog pada sam jako tužna. Vjerujem i drugi, ali s obzirom koliko nam je DZS predviđao pad, ovo je dobro. Uspoređivala sam predviđanja DZS i rezultate popisa po ostalim jedinicama lokalne samouprave. Nigdje nije bilo da je DZS predvidio toliki pad, a on se, na našu sreću, nije dogodio. Naše lokalne demografske mjere očiti daju neke pozitivne učinke što pokazuje i onaj broj od preko 550 više popisanih stanovnika od statistike Državnog zavoda. U 2020. godini smo imali 62 novorođena i 134 umrla. Lani je taj odnos 66:149. To je puno. Upravo u tom negativnom prirastu vidim problem. S tim se bore gotovo sve sredine, pa čak i izvan granica Republike Hrvatske. To dolazi s novim, užurbanijim, suvremenijim načinom života.

Nepovoljnu statistiku s kojom se suočava i ostatak Slavonije, Pakrac kontinuiramo nastoji mijenjati različitim mjerama. Na koje sve načine pokušavate preokrenuti trendove, “ojačati” obitelj i zadržati mlade?
Unazad nekoliko godina provodimo niz mjera namijenjenih obiteljima i mladima. Uz naknade za novorođenu djecu, stipendije svim redovnim i redovitim studentima, sufinanciranje dječjeg vrtića s cca 75% ekonomske cijene omogućili smo besplatne radne bilježnice osnovnoškolcima kao i djelomično udžbenike i ostali pribor srednjoškolcima koji se obrazuju u Općoj gimnaziji pakrac, te za građevinska zanimanja. Matični dječji vrtić radi do 21 sat. Dalje, imamo program za obitelji s troje i više djece kojima pomažemo na nekoliko načina (sufinanciranje režijskih troškova, oslobađanje plaćanja komunalne naknade i sl.), zatim program potpore za sufinanciranje kupnje, gradnje i rekonstrukcije stambenih objekata. Niz je programa i mjera kojima pokušavamo „ojačati“ obitelji i zadržati mlade.

Grad ste koji se ponosi brojnim manifestacijama i aktivnim udrugama, te, iz godine u godinu, dokazuje kako pravi sadržaji itekako imaju svoju publiku i izvan velikih urbanih sredina?
Da, ponosni smo na prepoznatljivost naših manifestacije. Ima ih niz, ali ću izdvojiti Multipak i Sajam Slavonski banovac. To su, po meni, zanimljive manifestacije namijenjene širem i većem broju posjetitelja. Multipak se provodi unazad 10 godina i svake godine privlači sve više ljudi. U počecima je bio isključivo za audiofile, ali danas je to manifestacija prepoznata puno šire izvan Hrvatske. Tih tjedan dana, kroz radionice, slušaonice, koncerte i ostale sadržaje prolaze djeca od osnovne škole, pa do zaljubljenika u HI-FI uređaje iz Europe (ali i šire) koji u Pakracu imaju priliku upoznati premijerno najnoviju HI-FI tehnologiju i sustave. Sajam Slavonski banovac je manifestacija koja u jednom danu u Pakrac privuče nekoliko tisuća posjetitelja. Spoj je to slavonske tradicije, baštine, povijesti i dobre zabave. Za svakoga po nešto se nađe, a dodatnu vrijednost u sklopu Sajma ima i Grahfest, natjecanje u kuhanju graha, za koji je popriličan interes. Bude 100-tinjak ekipa koji u dobrom društvu i kroz dobru zabavu daju određeni „štih“ toj manifestaciji.Naravno, ima još niz drugih manifestacija, od proslave Dana grada, preko Večeri obitelji Janković, do adventskih događanja. Sve one su dodatni sadržaj društvenom životu grada.

Zavidna kulturno povijesna baština, netaknuta priroda, sadržaji, sve veći broj OPG-a i obrta čine i dobru podlogu za razvoj turizma. Koliko je Pakrac prepoznat kao potencijalno atraktivna kontinentalna destinacija i što sve poduzimate za razvoj turizma?
Kontinentalni turizam jača. Sve više je zainteresiranih turista za naš kraj. Imamo što ponuditi, znajući da je upravo u Pakracu bila prva kovnica novca i da se ovdje kovao Slavonski banovac još 1256. godine. Ne treba ni zanemariti događaje iz ne tako davne povijesti, iz Domovinskog rata, koji sve više zanima ne samo domaće, već i strane turiste. Tu ću istaknuti zavidne eksponate koje posjetitelji mogu vidjeti u Muzeju ratne i vojne povijesti.

Sljedeće godine svoja vrata za posjetitelje će otvoriti i Spahijski podrum. Prirodna baština, naše brdo Omanovac je oaza za ljubitelje prirode i one koji se žele maknuti s gradskog asfalta, Papuk, Psuj, blizina Lipika i Daruvara… Sve to, a i mnogo više govori da možemo biti atraktivna destinacija. Na žalost, nedostaje nam smještajnog kapaciteta, od pojedinačnog do onoga za veće skupine, ali pomaka i na tom polju ima. Trenutno smo u fazi projektiranja dodatnih sadržaja na Omanovcu, ali i Matkovcu koji ima veliku turističku perspektivu ne samo kao izletište. Planova u gradskoj upravi ima, ali to sve treba biti u sinergiji sa svima koji se bave kako turizmom tako i ugostiteljstvom, pa i široj zajednici.

Uz žene na čelnim funkcijama gotovo svih ustanova u kulturi, žene su vam najbliže suradnice i u gradskim upravnim odjelima. Kako je s njima surađivati i ima li istine u tvrdnji kako su, u puno poslova, bolje sistematičnije i uspješnije od muškaraca?
Malo sam se nasmijala na ovo pitanje. Volim surađivati sa ženama. Njihov, odnosno naš, pristup radu je nešto drugačiji. Ali dopustite da budem kolegijalna i prema muškim kolegama pa pohvalim i njihov entuzijazam i rad. Muškarci isto tako imaju niz odlika koje žene nemaju i potrebna je ravnoteža. Osobno, drago mi je što se sve više žena uključuje i prepoznaje svoje vrline, te odlučuje biti na rukovodećim mjestima.

Nakon prvih uspješnih četiri godine na čelu Grada, sugrađani su vam prošlog svibnja, ponovno poklonili povjerenje. Što planirate napraviti do kraja aktualnog mandata, s čime bi bili zadovoljni i gdje vidite Pakrac 2024. godine?
Jednostavno namjeravam nastaviti s dosadašnjim radom, razvijati i provoditi projekte. U prošlom mandatu smo započeli niz velikih projekata koje polako bližimo kraju, ali tu nećemo stati nego i dalje radimo na tome da stanovnici s područja svih naselja Pakraca imaju kvalitetne uvjete za svoj život i rad, za odgoj djece u mirnoj sredini koja ima sve što je potrebno, od odgoja i obrazovanja, sportskih terena, do kulturnih i društvenih sadržaja. Ne smijemo zaboraviti i naše starije sugrađane, kojima dugujemo ugodno starenje i mirne umirovljeničke dane.

TEKST: Simonida Tarbuk               FOTO: S. Pok

Slavonski © - 2014 - 2020 sva prava pridržana
hosting : Plus hosting web : exdizajn